Prizor je činio veliki broj duša preminulih, svetaca, a zajedno sa njima bili su anđeli.
Sveštenik, pripremajući liturgiju, pominje imena živih i mrtvih tokom proskomidije.
Imena pokojnika se spominju nakon čitanja Jevanđelja i na određene dane, a priča oca koji je preispitao svrhu ovog čina osvetljava razlog zbog kojeg se imena upokojenih ne zaboravljaju i iznova se pominju u molitvama.
Zaupokojena liturgija
Postoje i posebne zaupokojene liturgije. Služe se obično kada se upokoji neko od sveštenstva, monaštva, arhijereja ili crkvenih delatnika koji su mirjani.
TANJUG/ JADRANKA ILIĆ/ bg
Liturgija, detalj
Jednog dana, jedan jerej, čitajući mnoga imena, umorio se i zapitao se:
- Da li se spasu oni koje pominjem? Da li osećaju nešto? Da li nebo prepoznaje da se sada molim za one koji su otišli sa ove zemlje? Da li mrtvi dobijaju pomoć? - upitao se jerej.
Kasnije je tokom dana ovaj sveštenik osetio običan umor, oslonio se na zid, zatvorio malo oči i između sna i budnosti, sa budnošću uma, ali i umorom tela, podigao je oči ka gore i video nešto što mu je promenilo život.
Prizor je činio veliki broj duša preminulih, svetaca, a zajedno sa njima bili su anđeli.
- Uh, šta se ovo dešava? - uzviknuo je jerej.
I ispred Hristovog trona, bila je Prečista Bogorodica, u svojoj raskošnoj haljini, sa licem svetlim, pokazivala je duhove, gledala je ka Hristu i govorila mu:
- Sine moj i Bože moj, za sve ove ja posredujem. Primi glasove tvoje svete Crkve.
I tada su svi mrtvi počeli da pevaju:
- Bogorodice Djevo, raduj se, prepunila si milosti, Marijo… jer si rodila Spasitelja duša naših.
Zato je potrebno moliti se za upokojene. Mrtvi, kada se neprestano molimo, približavaju se Bogu i na kraju dosežu slavu, ukoliko ga ne poriču.
Luksuz, zaborav i suvišni rituali zamenjuju molitve i dobra dela, narušavajući suštinu pravoslavne tradicije. Saznajte kako vratiti duhovnu dimenziju u sećanje na upokojne.
Mnogi veruju da razbijeno ogledalo donosi nesreću, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava istinu o ovom starom verovanju i savetuje šta da učinite ako vam se dogodi da ga slomite.
Mnogi se plaše da nose stvari pokojnika, verujući da one nose lošu energiju. Sveštenik Andrej Efanov razjašnjava ovu dilemu i otkriva šta Crkva zaista kaže o tome.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Arhimandrit kritskog porekla, nekadašnji iguman manastira Iviron, ostavio je za sobom bogato duhovno nasleđe, stotine duhovne dece i spise koji će nastaviti da svetle kao putokaz pravoslavlju u savremenom svetu.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Jerej Srpske pravoslavne crkve poručio je da bolest nije kazna, već poziv na duhovno buđenje — i upozorio da savremeni čovek, u pokušaju da pobedi bol i smrt tehnologijom, gubi ono najvrednije: smisao, ljubav i veru.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
U besedi za 22. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto je beg u pustinju više od udaljavanja od ljudi — to je put očišćenja duše, borba protiv strasti i trenutak kada čovek prestaje da služi sujeti.
Ajeti 45:12-15 iz sure Al-Ghashiya otkrivaju kako zahvalnost, oprost i moralna odgovornost mogu promeniti vaš pogled na svet i oblikovati vašu sudbinu.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka podseća da vera nije samo spoljašnji čin, već štit koji čuva srce od nevidljivih iskušenja i zla koje ponekad nosimo nesvesno, čak i sami prema sebi.