Nakon otvaranja grobnice 2006. godine, telo starca, koje je u grobu stajalo punih petnaest godina, pronađeno je potpuno netruležno i miomirisno.
Kada su pronađene netruležne mošti starca Visariona, jeromonaha grčkog manastira Agaton, protivnici Crkve su sumnjali i hulili, ali Bog je hteo da svima pokaže kako još uvek postoje njegovi svetitelji – nepoznati, skromni, sa blagodaću Hristovom. U današnje vreme, kada se mrtvi kremiraju, Bog potvrđuje vrednost tela i kroz netruležne mošti ovog skromnog, svetog starca.
Nakon otvaranja grobnice 2006. godine, telo starca, koje je u grobu stajalo punih petnaest godina, pronađeno je potpuno netruležno i miomirisno.
Blaženi starac Visarion Agatonski počiva među svetiteljima „u bezvremenskom blaženstvu.“
„Svetitelju Božiji, moli Boga za nas.“ pic.twitter.com/Qgi4jMWNEQ
— Religija.rs (@Religija_rs) January 24, 2025
Mitropolit je tada, pozvao lekara-patologa Panona Đamarela kako bi pogledao i ispitao netljeno telo. Da bi imao sigurnije mišljenje, on je uhvatio oca Visariona za ruke i stopala i protresao ih.
- Ono što je, međutim, sve nas koji smo bili tu, a još više iskusnog lekara, ostavilo bez reči, bio je sledeći neverovatan događajj: kada je pokušao da uzme malo Jevanđelje iz ruku Svetog Starca, da proveri da li je i koliko istrošeno vremenom, Starac mu ga nije dao - priča arhimandrit Damaskin (Zaharakis), iguman Agatonovog manastira.
Shutterstock
Jevanđelje, ilustracija
Mrtvozornik ga je uporno povukao dva ili tri puta bezuspešno. A onda je šapnuo:
– Bože moj, za šta ja živim? Nikada nisam video takav fenomen u celoj mojoj forenzičkoj karijeri za 50 i više godina! Čovek mrtav već 15 godina čvrsto drži Jevanđelje u rukama i ne mogu da ga uzmem! Ovo je za mene neshvatljivo.
Pun iznenađenja i divljenja, tada se obratio svetitelju se i rekao:
- Daj mi, oče, samo da vidim Jevanđelje i vratiću ti.
- Tada smo videli kako se starčeva ruka opustila i ostavila Jevanđelje u rukama mrtvozornika, koji je toliko bio šokiran da se prekrstio. Pošto ga je prelistao, našao ga je netaknutog vremenom, stavio ga u ruku Svetog Starca, koji ga je ponovo stisnuo u svom dlanu i tako ga čuva do danas - dodaje arhimandrit Damaskin.
Mnogi monasi bili su svedoci ovog događaja, koji je i zapisan i u knjizi "Jevanđelje starca Visariona”, u izdanju Agatonovog manastira.
Mošti ovog svetog monaha i dalje projavljuju znamenja prisustva Svetoga Duha u svom telu i za verne predstavljaju svedočanstvo vere i božanskog blagoslova.
BONUS VIDEO: Monah Teofil svedoči o čudima u manastiru Sukovo
Ovaj ženski pravoslavni manastir se nalazi u podnožju Kučajskih planina, pored sela Senja kod Ćuprije. Manastir pripada Eparhiji braničevskoj Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Od rođenja obasjan božanskom svetlošću, Sveti Alimpije je svojom pobožnošću, podvižništvom i nepokolebljivom verom postao stub pravoslavlja. Njegov put od podvižnika do čudotvorca vekovima inspiriše, a njegov sveti spomen 9. decembra obeležava se s ljubavlju i poštovanjem u srpskim domovima kao krsna slava.
Putovanje netruležnog tela prvog Hristovog apostola kroz vekove i crkvene granice, od Patre do Rima, Amalfi do Vatikana, kao simbol težnje ka zajedništvu i poštovanja između istočne i zapadne crkve.
Put ovog ugodnika Božjeg od sluge razvratne bogatašice do mučenika za Hrista, prati priča o dubokom pokajanju, neverovatnoj vernosti i čudesnom spasenju, koja nas podseća na moć istinske ljubavi i vere.
Protojerej-stavrofor Vojislav Bilbija opisuje susret sa starcem na Svetoj gori, u kojem su bol, upozorenja i neobični događaji oblikovali jedno od najintenzivnijih sećanja u njegovom životu.
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
U besedi za utorak 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o bezbrojnim preobraženim dušama, skrivenim podvizima i svetosti koja je ostala nepoznata svetu, ali nije ostala sakrivena pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teraponta i Svetog Kirila Aleksandrijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomen Svetog Efrema Sirina (u zapadnom kalendaru), dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Više od 350.000 prijavljenih iz celog sveta već je najavilo dolazak u baziliku Svetog Franje Asiškog u italijanskom gradu Asizi, gde će tokom narednih mesec dana imati priliku da se poklone moštima svetitelja.
Protojerej-stavrofor Vojislav Bilbija opisuje susret sa starcem na Svetoj gori, u kojem su bol, upozorenja i neobični događaji oblikovali jedno od najintenzivnijih sećanja u njegovom životu.
U besedi za utorak 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o bezbrojnim preobraženim dušama, skrivenim podvizima i svetosti koja je ostala nepoznata svetu, ali nije ostala sakrivena pred Bogom.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.