U manastiru koji kroz vekove čuva identitet i duhovnost srpskog naroda, na praznik čudotvorne ikone, sabrani vernici iz otadžbine i rasejanja ponovo su se poklonili svetinji poznatoj kao Krasnica Pećka – zaštitnici srpskog roda.
U manastiru Pećka Patrijaršija, duhovnom i istorijskom središtu srpskog naroda, 30. maja 2025. godine svečano je proslavljen praznik čudotvorne ikone Pećke Bogorodice, svetinje koju narod vekovima naziva i Krasnicom Pećkom. U atmosferi duboke pobožnosti, svetu liturgiju služio je vladika jenopoljski Nikon, uz sasluženje vladike velikobritansko-Irskog Nektarija. Pored sestrinstva manastira, sabranju su prisustvovali vernici iz svih srpskih zemalja, kao i iz dijaspore. pristigli kako bi se pomolili pred ikonom koju naroda prepoznaje kao zaštitnicu i utešiteljku srpskog roda.
SPC
Čudotvorna ikona Bogorodica Pećka, zaštitnica srpskog naroda
U prostranom manastirskom hramu, pod svodovima gde se vekovima čuva sećanje na svetosavsku duhovnost i srpsku državnost, sabrani su sa verom i suzama izgovarali reči akatista posvećenog Pećkoj Bogorodici: „Raduj se, Zaštitnice i Spasiteljko srpskog roda krstonosnog.“ Ovaj akatist, koji se u Pećkoj Patrijaršiji čita svakog dana na kraju večernje službe, napisao je 1894. godine mitropolit beogradski Mihajlo, a sa crkvenoslovenskog na srpski preveo Sveti Justin Ćelijski.
Istorija Pećke Bogorodice
Prema predanju Crkve, čudotvornu ikonu Majke Božje Pećke naslikao je Sveti apostol i jevanđelist Luka svega 48 godina nakon Rođenja Hristovog, u Getsimanskom vrtu, nedaleko od mesta gde je počivalo telo Presvete Bogorodice do Njenog slavnog Uspenja. Ikona je potom prošla dug put kroz vekove i prostore – od Jerusalima, preko Carigrada, Hersona i Velikog Novgoroda, pa nazad do Svetog grada.
SPC
Liturgiju je služio vladika Nikon, uz sasluženje vladike Nektarija
Jedno predanje kaže da je ikonu u Srbiju doneo lično Sveti Sava, koji ju je dobio na dar od carigradskog patrijarha u Nikeji, prilikom posvećenja za prvog srpskog arhiepiskopa. Prvobitno je bila postavljena u manastiru Žiča, sedištu Srpske arhiepiskopije, ali je kasnije preneta u Peć, kada je sedište preneto tamo, u skladu sa svetosavskim zaveštanjem. Otada je postala nerazdvojna od Pećke Patrijaršije, simbola srpske crkvene samostalnosti i jedinstva.
Zbog svoje posebne blagodati i duhovne lepote, narod ju je prozvao Krasnica Pećka. Verna kopija ove ikone nalazi se i u Beogradu, u hramu Pokrova Presvete Bogorodice, u znak sećanja na njen višemesečni boravak u prestonici 1936. godine. Pred ovom kopijom se svake sedmice, petkom, čita akatist.
Praznik Pećke Bogorodice obeležava se dan nakon Vaznesenja Gospodnjeg i svake godine okuplja vernike oko svetinje koja je preživela vekove i carstva, ostajući simbol vernosti, nade i molitvene snage srpskog naroda. U tišini pećkih zidina, pod okriljem planine i neba, ona i danas tiho svedoči o prisustvu Majke Božje među svojom decom.
Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju počela da ispušta miro pred očima oca Simeona, a vernici ovo retko čudo vide kao snažan znak s neba i poziv na veru, molitvu i pokajanje.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
U srcu Kosova i Metohije, pod svodovima drevnog manastira, služena je liturgija koja je postala mnogo više od verskog obreda – postala je podsećanje ko smo, odakle dolazimo i zašto ne smemo zaboraviti ono što nas veže.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U vremenu kompromisa i površne duhovnosti,ruski svetitelj opominje da bez prave vere – Hristove, jedinosušne sa Ocem – nema Crkve, nema hrišćanstva. Njegova poruka za šestu nedelju po Vaskrsu odzvanja snagom večne istine.
Sveti mučenik Patrikije episkop bruski, sa tri prezvitera Akakijem, Menandrom i Polienom, postradao je za veru u vreme Julijana Odstupnika u Brusi azijskoj.
U prisustvu arhijereja i vernog naroda, srpski patrijarh je danas u manastiru Tumane blagoslovio novoizgrađeni konak sa bibliotekom od 50.000 knjiga. Sutra se očekuje svečano presvlačenje moštiju svetitelja i celodnevno poklonjenje u isposnici.
U eri kada se sve glasnije govori o očuvanju svetootačke vere, sve češće se pominje ime patrijarha koji je početkom 20. veka zagovarao dijalog s rimokatolicima i anglikancima, ostavivši iza sebe nasleđe koje se ne slavi, već preispituje.
Jedan od najdarovitijih pravoslavnih besednika današnjice, jeromonah Rafailo Boljević iz manastira Podmaine, održaće 3. juna na Vračaru tribinu pod nazivom „Jeste i biće“ – reč o večnim pitanjima postojanja, veri i unutrašnjem miru.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Godinama je živela u patnji, mučena pokajanjem i tugom, ali kada je ponovo kročila u manastir, pred njom se ukazala Bogorodica i učinila nešto što će zauvek ostati urezano u njenom srcu.
Iskustvo Svetog Osijasa Nifona, episkopa Kostantinjanisa, podseća nas na nevidljivu moć vere i božanske blagodati, koja se manifestuje kroz čudotvorno ulje iz kandila Presvete Bogorodice.
Jedna od najpoštovanijih pravoslavnih ikona, koja se slavi 7. februara, vekovima svedoči o milosti Majke Božje, a priče o njenoj čudotvornoj moći ne prestaju da inspirišu verne.
Sveti mučenik Patrikije episkop bruski, sa tri prezvitera Akakijem, Menandrom i Polienom, postradao je za veru u vreme Julijana Odstupnika u Brusi azijskoj.
Na isti dan kada pravoslavni vernici slave Vaznesenje Gospodnje, Srpska pravoslavna crkva tiho obeležava i spomen na Svetog Teodora Vršačkog – episkopa koji je podigao ustanak pod zastavama sa likom Svetog Save i stradao mučeničkom smrću zbog vere i naroda.
U prisustvu arhijereja i vernog naroda, srpski patrijarh je danas u manastiru Tumane blagoslovio novoizgrađeni konak sa bibliotekom od 50.000 knjiga. Sutra se očekuje svečano presvlačenje moštiju svetitelja i celodnevno poklonjenje u isposnici.
Jedan od četvorice, koji su neumorno radili na obnovi "duhovne banje - Tumane" je i monah Teofil, on je za portal religija.rs opisao kako je tekao njegov put spoznaje vere, a potom i odlazak u manastir.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Na veliki hrišćanski praznik hram Vaznesenja Gospodnjeg u Drenovcu proslavio je jubilej dostojan večnosti – vek i po duhovnog svetla, molitve i Božje blizine, kojim je obeležen i blagosloven trenutak dirljive besede episkopa Jeroteja o večnom savezu Boga i čoveka.
Slatko od jagoda nije samo poslastica — to je toplina bakinog glasa, miris detinjstva i poruka da ste dobrodošli. Donosimo vam tradicionalni recept sa svim tajnama koje domaćice prenose generacijama: kako da sirup „vuče“, a jagode ostanu cele.