U manastiru koji kroz vekove čuva identitet i duhovnost srpskog naroda, na praznik čudotvorne ikone, sabrani vernici iz otadžbine i rasejanja ponovo su se poklonili svetinji poznatoj kao Krasnica Pećka – zaštitnici srpskog roda.
U manastiru Pećka Patrijaršija, duhovnom i istorijskom središtu srpskog naroda, 30. maja 2025. godine svečano je proslavljen praznik čudotvorne ikone Pećke Bogorodice, svetinje koju narod vekovima naziva i Krasnicom Pećkom. U atmosferi duboke pobožnosti, svetu liturgiju služio je vladika jenopoljski Nikon, uz sasluženje vladike velikobritansko-Irskog Nektarija. Pored sestrinstva manastira, sabranju su prisustvovali vernici iz svih srpskih zemalja, kao i iz dijaspore. pristigli kako bi se pomolili pred ikonom koju naroda prepoznaje kao zaštitnicu i utešiteljku srpskog roda.
SPC
Čudotvorna ikona Bogorodica Pećka, zaštitnica srpskog naroda
U prostranom manastirskom hramu, pod svodovima gde se vekovima čuva sećanje na svetosavsku duhovnost i srpsku državnost, sabrani su sa verom i suzama izgovarali reči akatista posvećenog Pećkoj Bogorodici: „Raduj se, Zaštitnice i Spasiteljko srpskog roda krstonosnog.“ Ovaj akatist, koji se u Pećkoj Patrijaršiji čita svakog dana na kraju večernje službe, napisao je 1894. godine mitropolit beogradski Mihajlo, a sa crkvenoslovenskog na srpski preveo Sveti Justin Ćelijski.
Istorija Pećke Bogorodice
Prema predanju Crkve, čudotvornu ikonu Majke Božje Pećke naslikao je Sveti apostol i jevanđelist Luka svega 48 godina nakon Rođenja Hristovog, u Getsimanskom vrtu, nedaleko od mesta gde je počivalo telo Presvete Bogorodice do Njenog slavnog Uspenja. Ikona je potom prošla dug put kroz vekove i prostore – od Jerusalima, preko Carigrada, Hersona i Velikog Novgoroda, pa nazad do Svetog grada.
SPC
Liturgiju je služio vladika Nikon, uz sasluženje vladike Nektarija
Jedno predanje kaže da je ikonu u Srbiju doneo lično Sveti Sava, koji ju je dobio na dar od carigradskog patrijarha u Nikeji, prilikom posvećenja za prvog srpskog arhiepiskopa. Prvobitno je bila postavljena u manastiru Žiča, sedištu Srpske arhiepiskopije, ali je kasnije preneta u Peć, kada je sedište preneto tamo, u skladu sa svetosavskim zaveštanjem. Otada je postala nerazdvojna od Pećke Patrijaršije, simbola srpske crkvene samostalnosti i jedinstva.
Zbog svoje posebne blagodati i duhovne lepote, narod ju je prozvao Krasnica Pećka. Verna kopija ove ikone nalazi se i u Beogradu, u hramu Pokrova Presvete Bogorodice, u znak sećanja na njen višemesečni boravak u prestonici 1936. godine. Pred ovom kopijom se svake sedmice, petkom, čita akatist.
Praznik Pećke Bogorodice obeležava se dan nakon Vaznesenja Gospodnjeg i svake godine okuplja vernike oko svetinje koja je preživela vekove i carstva, ostajući simbol vernosti, nade i molitvene snage srpskog naroda. U tišini pećkih zidina, pod okriljem planine i neba, ona i danas tiho svedoči o prisustvu Majke Božje među svojom decom.
Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju počela da ispušta miro pred očima oca Simeona, a vernici ovo retko čudo vide kao snažan znak s neba i poziv na veru, molitvu i pokajanje.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
U srcu Kosova i Metohije, pod svodovima drevnog manastira, služena je liturgija koja je postala mnogo više od verskog obreda – postala je podsećanje ko smo, odakle dolazimo i zašto ne smemo zaboraviti ono što nas veže.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U besedi za nedelju 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na značaj pokajanja, zahvalnosti i molitve i objašnjava zašto se Božje milosrđe često prepozna tek kada čoveka stignu nevolje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.