U manastiru koji kroz vekove čuva identitet i duhovnost srpskog naroda, na praznik čudotvorne ikone, sabrani vernici iz otadžbine i rasejanja ponovo su se poklonili svetinji poznatoj kao Krasnica Pećka – zaštitnici srpskog roda.
U manastiru Pećka Patrijaršija, duhovnom i istorijskom središtu srpskog naroda, 30. maja 2025. godine svečano je proslavljen praznik čudotvorne ikone Pećke Bogorodice, svetinje koju narod vekovima naziva i Krasnicom Pećkom. U atmosferi duboke pobožnosti, svetu liturgiju služio je vladika jenopoljski Nikon, uz sasluženje vladike velikobritansko-Irskog Nektarija. Pored sestrinstva manastira, sabranju su prisustvovali vernici iz svih srpskih zemalja, kao i iz dijaspore. pristigli kako bi se pomolili pred ikonom koju naroda prepoznaje kao zaštitnicu i utešiteljku srpskog roda.
SPC
Čudotvorna ikona Bogorodica Pećka, zaštitnica srpskog naroda
U prostranom manastirskom hramu, pod svodovima gde se vekovima čuva sećanje na svetosavsku duhovnost i srpsku državnost, sabrani su sa verom i suzama izgovarali reči akatista posvećenog Pećkoj Bogorodici: „Raduj se, Zaštitnice i Spasiteljko srpskog roda krstonosnog.“ Ovaj akatist, koji se u Pećkoj Patrijaršiji čita svakog dana na kraju večernje službe, napisao je 1894. godine mitropolit beogradski Mihajlo, a sa crkvenoslovenskog na srpski preveo Sveti Justin Ćelijski.
Istorija Pećke Bogorodice
Prema predanju Crkve, čudotvornu ikonu Majke Božje Pećke naslikao je Sveti apostol i jevanđelist Luka svega 48 godina nakon Rođenja Hristovog, u Getsimanskom vrtu, nedaleko od mesta gde je počivalo telo Presvete Bogorodice do Njenog slavnog Uspenja. Ikona je potom prošla dug put kroz vekove i prostore – od Jerusalima, preko Carigrada, Hersona i Velikog Novgoroda, pa nazad do Svetog grada.
SPC
Liturgiju je služio vladika Nikon, uz sasluženje vladike Nektarija
Jedno predanje kaže da je ikonu u Srbiju doneo lično Sveti Sava, koji ju je dobio na dar od carigradskog patrijarha u Nikeji, prilikom posvećenja za prvog srpskog arhiepiskopa. Prvobitno je bila postavljena u manastiru Žiča, sedištu Srpske arhiepiskopije, ali je kasnije preneta u Peć, kada je sedište preneto tamo, u skladu sa svetosavskim zaveštanjem. Otada je postala nerazdvojna od Pećke Patrijaršije, simbola srpske crkvene samostalnosti i jedinstva.
Zbog svoje posebne blagodati i duhovne lepote, narod ju je prozvao Krasnica Pećka. Verna kopija ove ikone nalazi se i u Beogradu, u hramu Pokrova Presvete Bogorodice, u znak sećanja na njen višemesečni boravak u prestonici 1936. godine. Pred ovom kopijom se svake sedmice, petkom, čita akatist.
Praznik Pećke Bogorodice obeležava se dan nakon Vaznesenja Gospodnjeg i svake godine okuplja vernike oko svetinje koja je preživela vekove i carstva, ostajući simbol vernosti, nade i molitvene snage srpskog naroda. U tišini pećkih zidina, pod okriljem planine i neba, ona i danas tiho svedoči o prisustvu Majke Božje među svojom decom.
Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju počela da ispušta miro pred očima oca Simeona, a vernici ovo retko čudo vide kao snažan znak s neba i poziv na veru, molitvu i pokajanje.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
U srcu Kosova i Metohije, pod svodovima drevnog manastira, služena je liturgija koja je postala mnogo više od verskog obreda – postala je podsećanje ko smo, odakle dolazimo i zašto ne smemo zaboraviti ono što nas veže.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Jedan od najvećih grčkih pravoslavnih duhovnika 20. veka objasnio je zašto se prava bitka ne vodi pred ljudima, već u unutrašnjem izboru između gordosti i skromnosti.
Protojerej Srpske pravoslavne crkve poznat kao Father Vlad, iz sopstvene borbe stvorio je program za roditelje koji se suočavaju sa dijagnozama, iscrpljenošću i strahom, nudeći im oslonac kada deluje da izlaza nema.
Marko Princ, član parohije napadnutog Sabornog hrama, tvrdi da se iza razbijenog vitraža ne krije samo nasilje na ulici, već i nevidljivi sukob koji deli ljude, gradove i vere i koji, kako kaže, ima svoju jasnu duhovnu logiku.
Bogosluženje mitropolit crnogorsko-primorskog u Baru još jednom je potvrdilo snagu zajedničke molitve, značaj pokloništva i trajno mesto ovog svetitelja u životu pravoslavnih vernika
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Godinama je živela u patnji, mučena pokajanjem i tugom, ali kada je ponovo kročila u manastir, pred njom se ukazala Bogorodica i učinila nešto što će zauvek ostati urezano u njenom srcu.
Iskustvo Svetog Osijasa Nifona, episkopa Kostantinjanisa, podseća nas na nevidljivu moć vere i božanske blagodati, koja se manifestuje kroz čudotvorno ulje iz kandila Presvete Bogorodice.
Jedna od najpoštovanijih pravoslavnih ikona, koja se slavi 7. februara, vekovima svedoči o milosti Majke Božje, a priče o njenoj čudotvornoj moći ne prestaju da inspirišu verne.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Antipu po starom i Svetog mučenika Savu Stratilata po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Fidela Sigmaringenskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Terentija i druge s njim po starom kalendaru i Đurđevdan po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Jurja, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Nije svako davanje blagosloveno - svete knjige otkrivaju u kojim trenucima podrška može da oslabi čoveka, produbi probleme ili udalji od odgovornosti i zašto je razboritost jednako važna kao i dobra namera
Crkva svetog Marka u Užicu otkriva slojeve prošlosti - od izgubljene brvnare i burnih istorijskih preokreta, do neobičnog zvonika, vrednih ikona i živog liturgijskog života koji traje bez prekida.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.