U manastiru koji kroz vekove čuva identitet i duhovnost srpskog naroda, na praznik čudotvorne ikone, sabrani vernici iz otadžbine i rasejanja ponovo su se poklonili svetinji poznatoj kao Krasnica Pećka – zaštitnici srpskog roda.
U manastiru Pećka Patrijaršija, duhovnom i istorijskom središtu srpskog naroda, 30. maja 2025. godine svečano je proslavljen praznik čudotvorne ikone Pećke Bogorodice, svetinje koju narod vekovima naziva i Krasnicom Pećkom. U atmosferi duboke pobožnosti, svetu liturgiju služio je vladika jenopoljski Nikon, uz sasluženje vladike velikobritansko-Irskog Nektarija. Pored sestrinstva manastira, sabranju su prisustvovali vernici iz svih srpskih zemalja, kao i iz dijaspore. pristigli kako bi se pomolili pred ikonom koju naroda prepoznaje kao zaštitnicu i utešiteljku srpskog roda.
SPC
Čudotvorna ikona Bogorodica Pećka, zaštitnica srpskog naroda
U prostranom manastirskom hramu, pod svodovima gde se vekovima čuva sećanje na svetosavsku duhovnost i srpsku državnost, sabrani su sa verom i suzama izgovarali reči akatista posvećenog Pećkoj Bogorodici: „Raduj se, Zaštitnice i Spasiteljko srpskog roda krstonosnog.“ Ovaj akatist, koji se u Pećkoj Patrijaršiji čita svakog dana na kraju večernje službe, napisao je 1894. godine mitropolit beogradski Mihajlo, a sa crkvenoslovenskog na srpski preveo Sveti Justin Ćelijski.
Istorija Pećke Bogorodice
Prema predanju Crkve, čudotvornu ikonu Majke Božje Pećke naslikao je Sveti apostol i jevanđelist Luka svega 48 godina nakon Rođenja Hristovog, u Getsimanskom vrtu, nedaleko od mesta gde je počivalo telo Presvete Bogorodice do Njenog slavnog Uspenja. Ikona je potom prošla dug put kroz vekove i prostore – od Jerusalima, preko Carigrada, Hersona i Velikog Novgoroda, pa nazad do Svetog grada.
SPC
Liturgiju je služio vladika Nikon, uz sasluženje vladike Nektarija
Jedno predanje kaže da je ikonu u Srbiju doneo lično Sveti Sava, koji ju je dobio na dar od carigradskog patrijarha u Nikeji, prilikom posvećenja za prvog srpskog arhiepiskopa. Prvobitno je bila postavljena u manastiru Žiča, sedištu Srpske arhiepiskopije, ali je kasnije preneta u Peć, kada je sedište preneto tamo, u skladu sa svetosavskim zaveštanjem. Otada je postala nerazdvojna od Pećke Patrijaršije, simbola srpske crkvene samostalnosti i jedinstva.
Zbog svoje posebne blagodati i duhovne lepote, narod ju je prozvao Krasnica Pećka. Verna kopija ove ikone nalazi se i u Beogradu, u hramu Pokrova Presvete Bogorodice, u znak sećanja na njen višemesečni boravak u prestonici 1936. godine. Pred ovom kopijom se svake sedmice, petkom, čita akatist.
Praznik Pećke Bogorodice obeležava se dan nakon Vaznesenja Gospodnjeg i svake godine okuplja vernike oko svetinje koja je preživela vekove i carstva, ostajući simbol vernosti, nade i molitvene snage srpskog naroda. U tišini pećkih zidina, pod okriljem planine i neba, ona i danas tiho svedoči o prisustvu Majke Božje među svojom decom.
Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju počela da ispušta miro pred očima oca Simeona, a vernici ovo retko čudo vide kao snažan znak s neba i poziv na veru, molitvu i pokajanje.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
U srcu Kosova i Metohije, pod svodovima drevnog manastira, služena je liturgija koja je postala mnogo više od verskog obreda – postala je podsećanje ko smo, odakle dolazimo i zašto ne smemo zaboraviti ono što nas veže.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Godinama je živela u patnji, mučena pokajanjem i tugom, ali kada je ponovo kročila u manastir, pred njom se ukazala Bogorodica i učinila nešto što će zauvek ostati urezano u njenom srcu.
Iskustvo Svetog Osijasa Nifona, episkopa Kostantinjanisa, podseća nas na nevidljivu moć vere i božanske blagodati, koja se manifestuje kroz čudotvorno ulje iz kandila Presvete Bogorodice.
Jedna od najpoštovanijih pravoslavnih ikona, koja se slavi 7. februara, vekovima svedoči o milosti Majke Božje, a priče o njenoj čudotvornoj moći ne prestaju da inspirišu verne.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Ekaterinu po starom kalendaru i Svetog apostola Tihika po novom, katolici započinju Drugu nedelju Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Kada je car Maksencije prinosio žrtve idolima i naređivao i drugima da to čine, sveta Ekaterina izađe smelo pred cara i izobliči njegovu idolopokloničku zabludu.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.