SVAKO ISKUŠENJE IMA I SVOJ IZLAZ! Starac Jefrem Filotejski otkiva da Bog ni jedno breme ne daje slučajno
U tišini bola, rađa se snaga.
Kao patrijarh upravljao je Crkvom Hristovom devet godina.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava dan Svetog mučenika Nikifora.
Sveti Nikifor Ispovednik bio je carigradski patrijarh i plemić. Njegov otac Teodor bio je visoki činovnik na carskom dvoru, i veoma bogat i blagočestiv čovek. Nikifor je službovao nekoliko godina u dvoru u istom zvanju kao i njegov otac, ali mu je taj položaj omogućio da vidi svu sujetu svetsku, te je odlučio da se udalji od obale Bosfora i tamo sagradi manastir.
Manastir mu se ubrzo napunio monasima, a on je upravljao manastirom, ali nije želeo sam da primi monaštvo jer se smatrao nedostojnim, iako je svima i u svemu bio uzor. Učestvovao je pre toga na VII vaseljenskom saboru kao mirjanin, po volji cara i patrijarha, i koristio Saboru mnogo svojim izvrsnim poznavanjem Svetoga Pisma.
"Kada umre patrijarh Tarasije, Nikifor bi izabran za patrijarha nasuprot svojoj volji. Odmah po izboru primi čin monaški i sve ostale činove redom, i bi 806. godine ustoličen u Svetoj Sofiji kao patrijarh", piše u žitijama.
To je bilo u vreme cara Nikifora, koji ubrzo po tome ode u rat na Bugare, gde je i poginuo.
Njegov sin Stavrikije vladaše samo dva meseca, pa umre.
Posle ovoga zacari se dobri car Mihail, prozvani Rankaba, no vladaše samo dve godine, dok ga Lav Jermenin ne progna.
Kada se Lav zacari, posla mu patrijarh knjigu o Pravoslavnom veroispovedanju da potpiše (po običaju svih vizantijskih careva, što se smatralo zakletvom da će se držati i braniti prava vera). Car to nije hteo da potpiše, no odloži to do po krunisanju.
"A kada ga patrijarh krunisa, on se otkaza da potpiše onu knjigu, i objavi se ubrzo kao jeretik ikonoborac".
Patrijarh je pokuša da ga posavetuje i povrati pravoj veri, ali uzalud. Car nasilno progna Nikifora u zatočeništvo na ostrvo Prokonis gde u bedi i lišenjima svake vrste provede trinaest godina, pa se preseli u večnost 827. godine.
Kao patrijarh upravljao Crkvom Hristovom devet godina.
U tišini bola, rađa se snaga.
Mošti su mu položene pored grobnice njegovog duhovnog oca Nikifora i velikog druga Atanasija.
Umerenost, ćutanje i trpljenje smatraju se izrazima snage, a ne slabosti.
Ovaj mučenik je stradao tako što ga je otrovao filozof Kriskent.
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
I oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati, deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Svi su bili vojnici u rimskoj vojsci i svi su tvrdo verovali u Isusa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Sveti Teofilakt je bio veliki branilac ikona i čudotvorac.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.