Kad se testo mesi srcem, a zlatna korica šapuće uspomene – otkrivamo vam starinski način pripreme najmekših pereca što mirišu na dom, sigurnost i ljubav.
U domu koji miriše na detinjstvo, gde vreme teče sporije, a ljubav se meri rukama u brašnu, baka je znala tajnu prave topline – domaće perece, mekane iznutra, zlatno pečene spolja, sa zrncem krupne soli koje bude sećanja. U njenoj kuhinji, gde su se reči šaptale tiše nego što testo raste, svaki pokret imao je smisao, a svaka mirisna nota iz rerne donosila je osećaj bliskosti. Ovaj recept nije tek niz koraka; to je priča o rukama koje znaju da stvore utehu, o jednostavnosti koja nahrani i telo i dušu. Pođimo tim putem zajedno – ka ukusu koji miriše na dom, sigurnost i ljubav.
Sastojci:
1/2 litra mleka
2 kesice suvog kvasca
1/2 šolje tople vode
1 ravna kašičica praška za pecivo
1 kašičica soli
1/4 šolje maslinovog ulja
4–5 šolja brašna
Malo kukuruznog brašna za posipanje pleha
1 litar vode
1/2 šolje šećera
Krupna so za posipanje
1 belance
Schutterstock/Liudmyla Chuhunova
Domaće perece
Priprema:
Zagrejte mleko, ali pazite da ne provri, pa ga ostavite da se prohladi. U velikoj posudi pomešajte toplu vodu sa kvascem, šećerom, mlakim mlekom, praškom za pecivo, solju i uljem. Dodajte 3 šolje brašna i mešajte dok ne dobijete smesu nalik testu za palačinke. Ostavite da naraste oko 45 minuta, dok ne udvostruči zapreminu. Zatim postepeno dodajte ostatak brašna i mesite testo oko 10 minuta na pobrašnjenoj površini. Izradite testo udaranjem rukama. Podelite ga na 20 komada, prekrijte ih i ostavite da narastu još 1 sat.
Svaki komad oblikujte u traku dužine 10–12 cm. Napravite perece tako što ćete krajeve svake trake saviti ka sredini u oblik srca, koji se na kraju zatvara u čvor sličan slovu „x“, da bi pereca dobila svoj prepoznatljiv oblik s tri rupice. Ostavite perece da odmore još 10 minuta.
Zagrejte rernu na 220°C i pospite plitak pleh kukuruznim brašnom. U velikom loncu prokuvajte 1 litar vode. Blanširajte perece 30 sekundi, pa ih vadite rešetkastom kašikom i ređajte u pleh.
Umutite belance sa jednom kašikom vode i premažite perece. Pospite ih krupnom solju.
Pecite 15 minuta, dok ne narastu i ne dobiju zlatno-smeđu boju. Poslužite ih tople ili na sobnoj temperaturi, uz malo senfa – ili samo uz osmeh. Jer, u svakoj pereci neka bude zrno ljubavi.
U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
U periodu kada priroda daruje svoje najlekovitije biljke, donosimo vam recept za čorbu koja se vekovima kuva u srpskim domaćinstvima – jednostavna, okrepljujuća i bogata blagodatima za telo i dušu.
U vremenu kada su nežne ruke baka bile najbolji začin svakog jela, nastala je bela čorba - jednostavno toplo jelo koje i danas, u jednom zalogaju, budi mirise detinjstva, sigurnost doma i nezaboravne porodične trenutke.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Zaboravljeno brašno sa potočnih vodenica, koje su naši stari zvali prekrupa, ponovo se vraća na trpeze – evo kako da pripremite supu po receptu starom više vekova.
Sporo krčkano od pšenice i mesa, ovo jelo donosilo je miris praznika u domove pravoslavnih, katoličkih i muslimanskih porodica i ostalo simbol okupljanja za istom trpezom.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.