Kad se testo mesi srcem, a zlatna korica šapuće uspomene – otkrivamo vam starinski način pripreme najmekših pereca što mirišu na dom, sigurnost i ljubav.
U domu koji miriše na detinjstvo, gde vreme teče sporije, a ljubav se meri rukama u brašnu, baka je znala tajnu prave topline – domaće perece, mekane iznutra, zlatno pečene spolja, sa zrncem krupne soli koje bude sećanja. U njenoj kuhinji, gde su se reči šaptale tiše nego što testo raste, svaki pokret imao je smisao, a svaka mirisna nota iz rerne donosila je osećaj bliskosti. Ovaj recept nije tek niz koraka; to je priča o rukama koje znaju da stvore utehu, o jednostavnosti koja nahrani i telo i dušu. Pođimo tim putem zajedno – ka ukusu koji miriše na dom, sigurnost i ljubav.
Sastojci:
1/2 litra mleka
2 kesice suvog kvasca
1/2 šolje tople vode
1 ravna kašičica praška za pecivo
1 kašičica soli
1/4 šolje maslinovog ulja
4–5 šolja brašna
Malo kukuruznog brašna za posipanje pleha
1 litar vode
1/2 šolje šećera
Krupna so za posipanje
1 belance
Schutterstock/Liudmyla Chuhunova
Domaće perece
Priprema:
Zagrejte mleko, ali pazite da ne provri, pa ga ostavite da se prohladi. U velikoj posudi pomešajte toplu vodu sa kvascem, šećerom, mlakim mlekom, praškom za pecivo, solju i uljem. Dodajte 3 šolje brašna i mešajte dok ne dobijete smesu nalik testu za palačinke. Ostavite da naraste oko 45 minuta, dok ne udvostruči zapreminu. Zatim postepeno dodajte ostatak brašna i mesite testo oko 10 minuta na pobrašnjenoj površini. Izradite testo udaranjem rukama. Podelite ga na 20 komada, prekrijte ih i ostavite da narastu još 1 sat.
Svaki komad oblikujte u traku dužine 10–12 cm. Napravite perece tako što ćete krajeve svake trake saviti ka sredini u oblik srca, koji se na kraju zatvara u čvor sličan slovu „x“, da bi pereca dobila svoj prepoznatljiv oblik s tri rupice. Ostavite perece da odmore još 10 minuta.
Zagrejte rernu na 220°C i pospite plitak pleh kukuruznim brašnom. U velikom loncu prokuvajte 1 litar vode. Blanširajte perece 30 sekundi, pa ih vadite rešetkastom kašikom i ređajte u pleh.
Umutite belance sa jednom kašikom vode i premažite perece. Pospite ih krupnom solju.
Pecite 15 minuta, dok ne narastu i ne dobiju zlatno-smeđu boju. Poslužite ih tople ili na sobnoj temperaturi, uz malo senfa – ili samo uz osmeh. Jer, u svakoj pereci neka bude zrno ljubavi.
U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
U periodu kada priroda daruje svoje najlekovitije biljke, donosimo vam recept za čorbu koja se vekovima kuva u srpskim domaćinstvima – jednostavna, okrepljujuća i bogata blagodatima za telo i dušu.
U vremenu kada su nežne ruke baka bile najbolji začin svakog jela, nastala je bela čorba - jednostavno toplo jelo koje i danas, u jednom zalogaju, budi mirise detinjstva, sigurnost doma i nezaboravne porodične trenutke.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Običaj koji nema uporište u crkvenim knjigama, ali ima snagu da spoji porodicu oko stola - donosimo provereni recept za domaće perece čiji ukus pretvara kuću u mesto topline i zajedništva.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.