Nekada nezaobilazno na trpezi, danas gotovo izbrisano iz sećanja — čikovi su jednostavno jelo, koje podseća na raviole. Oduševljavaju ukusom, mirisom belog luka i toplinom domaće kuhinje.
U starinskim kuhinjama, dok je kucanje oklagije o drvenu dasku odzvanjalo kao ritam svakodnevice, rađala su se jela s dušom — skromna, a bogata toplinom doma. Domaćice su se često dovijale, pa su pripremale jela od namirnica koje su se zatekle u kuhinji, i tako su nastajali dragoceni recepti. Jedno od takvih jela bilo je i gotovo zaboravljeno čudo po imenu čikovi. Ovi tihi svedoci jednostavnijih vremena nastajali su iz ruku mudrih domaćica, koje su i od nekoliko osnovnih sastojaka znale da stvore ukusnu čaroliju.
Pravljeni od brašna, jaja i malo tople vode, čikovi podsećaju na raviole, ali su daleko više od puke sličnosti — oni su deo porodične istorije, zalogaji sećanja koji su se služili s pavlakom, puterom i mirisom belog luka koji greje dušu. Brz, jeftin i ukusan obrok — ali onaj koji ima dušu. Oživite ovo zaboravljeno jelo i dozvolite da vas mirisi i ukusi povedu pred ognjište prošlosti, tamo gde je sve počinjalo s ljubavlju i zahvalnošću.
Printskreen Youtube/ Domaći Recepti
Testo podelite na dva dela i oba razvucite oklagijom
Sastojci
550 g brašna
1 kašičica soli
2 jajeta
malo vode
puter
2–3 čena belog luka
Još
2 kašike kisele pavlake
2 kašike putera
Priprema
U činiji pomešajte brašno, jaja, so i toplu vodu, pa umesite elastično testo. Pokrijte ga i ostavite da odmori pola sata. U šerpu sipajte vodu, dodajte malo putera, posolite i ubacite iseckani beli luk. Ostavite da proključa. Testo podelite na dva dela i oba razvucite oklagijom. Isecite na rezanca ili kockice, pa kuvajte u vodi dok ne isplivaju na površinu, a zatim kuvajte još nekoliko minuta. U šerpici ugrejte puter i pavlaku, pa tom smesom prelijte testo. Za slatku varijantu, pospite ih šećerom.
U periodu kada priroda daruje svoje najlekovitije biljke, donosimo vam recept za čorbu koja se vekovima kuva u srpskim domaćinstvima – jednostavna, okrepljujuća i bogata blagodatima za telo i dušu.
Kad se testo mesi srcem, a zlatna korica šapuće uspomene – otkrivamo vam starinski način pripreme najmekših pereca što mirišu na dom, sigurnost i ljubav.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
Bez kvasca, razvijanja i čekanja – ove mekane zalogaje možete pripremiti za tren oka, a savršeno pristaju uz med, džem, kajmak ili sir, baš kao što su ih nekad služile naše bake kad iznenada stignu gosti.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Autentični recept iz Ohrida u kojem sporo kuvanje i pažljivo birani sastojci pretvaraju jednostavne namirnice u raskoš ukusa i mirisa koji vraćaju toplinu doma na trpezu.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Bez mnogo truda i od sastojaka koje već imate u kući dobija se mekano i mirisno jelo, idealno za dane posta na ulju, kada je potrebna zasitna, a lagana trpeza
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.