Pravoslavni vernici slave uspomenu na događaj kada se Sveti Teodor Tironski javio arhiepiskopu i otkrio tajni plan cara Julijana da hrišćane navede da tokom posta jedu hranu oskrnavljenu idolskim žrtvama.
Prva subota Časnog posta posvećena je sećanju na čudo Svetog Teodora Tirona, koje se dogodilo u Carigradu, kada se svetitelj javio arhiepiskopu Evdoksiju. Taj dan naziva se Teodorova subota, u čast Svetog velikomučenika Teodora Tirona, koga Srpska pravoslavna crkva proslavlja 2. marta (17. februara po starom kalendaru).
„Teodorova subota uvek se obeležava prve subote Vaskršnjeg posta. U spomen na ovo čudo, u pravoslavnim domovima toga dana kuva se i jede pšenica“, piše na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske.
Tajni plan cara Julijana protiv hrišćana
A o kakvom čudu je reč? Posle cara Konstancija, sina Konstantina Velikog, na vlast je došao Julijan Odstupnik. On se odrekao Hrista i vratio paganstvu, pa je započeo veliko gonjenje hrišćana, ne samo javno nego i potajno. Nije se usuđivao da sve hrišćane javno izlaže surovim mukama, a ujedno se plašio da mnogi neznabošci, videći hrabro stradanje Hristovih mučenika, ne pređu u hrišćanstvo. Zato je lukavo smislio da potajno oskrnavi hrišćane.
Wikipedia/ http://www.svetigora.com/node/666 (
Sveti teodor Tiron
Znajući da se hrišćani tokom prve sedmice Velikog posta posebno posvećuju postu i molitvi, pozvao je gradskog eparha u Carigradu i naredio mu da sa pijaca ukloni svu uobičajenu robu. Umesto nje trebalo je izložiti druge namirnice, hleb i piće, koje bi prethodno tajno poprskali krvlju idolskih žrtava. Tako bi se hrišćani, kupujući hranu u vreme posta, nesvesno oskrnavili.
Eparh je odmah izvršio bezbožnu carevu naredbu i na pijacama izložio namirnice oskrnavljene krvlju idolskih žrtava. Međutim, Bog, koji brine o svojim vernim slugama, razotkrio je ovu podvalu. Carigradskom arhiepiskopu Evdoksiju poslao je Svetog velikomučenika Teodora Tirona.
Javljanje svetitelja arhiepiskopu Evdoksiju
Svetitelj se javio arhijereju na javi, a ne u snu, i rekao mu: „Idi odmah i saberi hrišćane i naredi im da niko ne kupuje hranu sa pijaca, jer je po naredbi bezbožnog cara sva oskrnavljena krvlju idolskih žrtava.“
Arhijerej je tada upitao: „Šta će raditi siromašni koji kod kuće nemaju hrane, ako ne budu kupovali ono što se prodaje na pijacama?“
Svetitelj mu je odgovorio da njihove potrebe može da podmiri tako što će im podeliti koljivo. Međutim, arhijerej nije znao šta je koljivo. Tada mu je Sveti Teodor objasnio: „Koljivo je pšenica kuvana s medom; u Evhaiti je tako zovemo.“
Arhijerej je zatim upitao ko je onaj koji toliko brine o hrišćanima, a svetitelj mu odgovori: „Ja sam Hristov mučenik Teodor i On me je poslao da vam pomognem.“
Posle tih reči svetitelj je nestao.
Zašto se koljivo kuva prve subote Velikog posta
Arhijerej je odmah sazvao hrišćane i ispričao im šta je video i čuo. Pripremio je koljivo i tako sačuvao verni narod od prevare. Bezbožni car je, videći da je njegova podvala razotkrivena i da nije uspeo u svojoj nameri, naredio da se na pijace ponovo iznesu uobičajene namirnice.
Hrišćani su potom u subotu prve sedmice Velikog posta koljivom proslavili uspomenu na Svetog velikomučenika Teodora, zahvaljujući Bogu i slaveći Njegovog svetitelja. Od tada pa do danas pravoslavni vernici prve subote Velikog posta pripremaju koljivo u spomen na ovo čudo i u čast Svetog velikomučenika Teodora, da se ne zaboravi Božja briga za hrišćane i pomoć ovog svetitelja.
Od prvog dana posta do Strastne nedelje, vodič kroz bogosluženja, duhovne vežbe, ispovest, pričešće i svakodnevne navike koje pomažu da se pripremite za praznik Vaskrsenja Hristovog.
Pouka čuvara kivota Svetog Vasilija Ostroškog slikovito pokazuje zašto selektivni post vodi duhovnom “utapanju” i podseća da vera zahteva doslednost od početka do kraja.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, katiheta Branislav Ilić objašnjava smisao, nastanak liturgije pređeosvećenih darova i razliku u odnosu na nedeljno i praznično bogosluženje.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Otkrijte kako se priprema autentično koljivo iz ćelije Presvete Bogorodice Axion Esti, sa sastojcima koji simbolizuju Vaskrsenje, Carstvo nebesko i večni život.
Na svakoj slavskoj trpezi ono zauzima sveto mesto — simbol je vaskrsenja, zajedništva i zahvalnosti Bogu. Evo zašto se njegovo posluženje smatra molitvom, a ne običajem.
Panaija se može spremati u kući pokojnika i može je spremiti bilo ko, važno je da se napravi i da se pokojnik sahrani onako kako Bog nalaže, kaže sveštenik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.