SUTRA JE MRATINDAN I VELIKA SRPSKA SLAVA: Slavimo Svetog mučenika Stefana Dečanskog
On je po naređenju oca oslepljen, a po naređenju sina udavljen.
Kada je došao za episkopa u Kesariju, zatekao je sav grad neznabožački, bilo je svega 17 hrišćana u njemu, a kada je odlazio iz ovog života, ostavio je sav grad hrišćanski, samo sa 17 neznabožaca.
Srpska pravoslavna crkva sutra slavi Svetog Grigorija Čudotvorca, poznatog i kao Grigorije Neokesarijski i drugi Mojsije, koji je bio pravoslavni svetitelj i učitelj crkve.
Rođen je u Neokesariji oko 213. godine u uglednoj i bogatoj paganskoj porodici, gde je izučavao retoriku i pravo, a između ostalog i grčku i misirsku filozofiju.
Međutim, kada je upoznao njenu šturost i nepotpunost, obratio se hrišćanskim učiteljima pored kojih je ostao nekoliko godina i na kraju se i krstio. Najduže je bio uz Origena, od koga je i primio krštenje.
"Čist dušom i telom on htede sebe celoga posvetiti samo Hristu Bogu, zbog čega se udalji u pustinju, gde u mučnim podvizima provede dugo vremena. Slava o njemu pronese se svuda, i Fedim episkop Amasijski htede ga posvetiti za episkopa Kesarijskog", piše u žitijama.
Pretpostavljajući nameru Fedimovu, Grigorije se krio od njegovih izaslanika po pustinji kako ga ne bi našli.
"Najzad ga Fedim čudnim načinom posveti, i Grigorije morade se primiti službe arhipastirske".
Prema predanju, javila mu se Presveta Bogorodica sa Jovanom Bogoslovom, i po naredbi Bogorodice, Jovan mu predao "simvol vere", poznat pod imenom Grigorijevim.
O njegovim čudesima se pričalo. Zapovedao je zlim dusima, zapovedao gorama i vodama, lečio sve muke i bolesti, pred goniteljima bivao nevidljiv, prozirao u daljini ne samo događaje nego i misli ljudske.
Skončao je 270. godine u dubokoj starosti.
Kada je došao za episkopa u Kesariju, zatekao je sav grad neznabožački, bilo je svega 17 hrišćana u njemu, a kada je odlazio iz ovog života, ostavio je sav grad hrišćanski, samo sa 17 neznabožaca.
On je po naređenju oca oslepljen, a po naređenju sina udavljen.
Bio je uzor krotosti, milosrđa i čovekoljublja.
U momentu kada je on razapet, otvorila se zemlja i progatula sudiju i mnoge druge neznabošce.
Sva trojica su bila ugledni građani Edeski koji su postradali zbog vere u Hrista.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, svetitelj je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove.
Imao je i nekoliko viđenja Presvete Bogorodice.
Predanje o episkopu iz Kampanije otkriva mučeništvo pred rimskim sudom, oganj koji ga nije spalio i veru koja je nadživela stradanje i smrt.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Savu Stratilata po starom i Spomen pojave Časnog krsta u Jerusalimu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dujma Solinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Od antičkih predstava jahača do pravoslavne ikonografije, lik Svetog Georgija otkriva slojevito tumačenje borbe, vere i unutrašnje promene, koje i danas privlače pažnju vernika i umetnika.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.
Jedna duhovna poruka blaženopočivšeg grčkog mitropolita objašnjava kako se unutrašnji mir ne stiče pobedom u sukobu, već promenom pogleda na one koji nas povređuju.