Otkrijte korak po korak kako da pripremite starinsku poslasticu koja je krasila praznične trpeze i krsne slave – mekana piškota, bogati krem i karamel šne od belanaca čine svaki zalogaj posebnim.
Postoji nešto posebno u mirisu starinskih torti koje su bake pripremale za praznike, krsne slave i svečane prilike – miris koji u sekundi vraća u detinjstvo, u kuhinju punu smeha i topline. Ova zaboravljena torta, sa nežnom piškotom, bogatim kremom i karamel šneom, čuva recepte i tajne generacija. Danas je ponovo otkrivamo, korak po korak, kako bi se i u vašoj kući mogao osetiti taj čaroban spoj ukusa, tradicije i pažnje kojom su naše bake krasile svaki poseban dan.
Sastojci
Za piškotu
• 6 jaja
• 6 kašika šećera
• 2 kašike mlevenog plazma keksa
• 4 kašike mlevenih oraha
Za krem
• 6 žumanaca
• 200 g šećera
• 250 g margarina
• 300 g mlevenog plazma keksa (od čega 2 kašike idu u piškotu)
• 200 g mlevenih oraha
• 2 dl soka od narandže (može gusti od breskve ili jabuke)
Za karamel šne od belanaca
• 6 belanaca
• 300 g šećera (od toga se 6 kašika uprži)
Priprema
Razdvojite belanca od žumanaca i umutite ih mikserom na najjačoj brzini u čvrst sneg od belanaca. Postepeno dodajte šećer i mutite na jakoj brzini dok se šećer potpuno ne rastopi. Zatim smanjite brzinu na najslabije i dodajte jedno po jedno žumance, lagano mešajući (ovaj deo možete raditi i varjačom).
Kada dodate sva žumanca, postepeno, lagano mešajući, dodajte mleveni plazma keks i mlevene orahe. Smjesu sipajte u šerpu ili kalup za tortu koji ste prethodno namazali margarinom i obložili papirom za pečenje. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 20 minuta. Proverite čačkalicom – ako se lepi, piškota nije gotova, pa pecite još malo.
Belanca ostavite u frižideru. Žumancima dodajte šećer i stavite ih na paru (šerpa na šerpu sa prokuvanom vodom), muteći mikserom dok masa ne pobeli i blago se zgusne. Sklonite sa ringle.
U kuvana žumanca dodajte margarin i deo mlevenog plazma keksa, umutite mikserom. Postepeno dodajte preostali keks i sok, stalno muteći, dok ne dobijete glatku masu. Na kraju umešajte mlevene orahe.
Umutite belanca koja ste ostavili sa strane. Dodajte postepeno šećer (6 kašika ostavite za karamel). Ove kašike šećera ispržite na srednjoj temperaturi dok se potpuno ne otope i dobiju svetlosmeđu boju. Topli karamel sipajte u belanca u tankom mlazu, neprestano muteći mikserom na najjačoj brzini, dok se potpuno ne umeša.
Preko piškote premažite krem. Preko krema nanesite karamel šne od belanaca, formirajući poluloptu. Kašikom napravite šare po šne-u. Ako možete, ostavite tortu jedan dan u frižideru pre serviranja. Servirajte hladnu i secite ugrejanim nožem kako ne biste skinuli šne.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Ova nenametljiva, a raskošna poslastica spaja orahe, puter i nežne kore u "ružice" koje prizivaju detinjstvo i porodična okupljanja, a priprema je jednostavna čak i za početnike u kuhinji.
Kao mladić, tajno je napustio porodicu i otišao među monahe, a ono što se potom dogodilo njegovoj majci i bratu ostalo je upamćeno u pravoslavnom predanju vekovima.
Velike letnje zadušnice nisu samo odlazak na groblje i stari običaj koji se prenosi generacijama – tog dana vernici se kroz molitvu, parastose i milostinju sećaju svojih najbližih.
Veliki pravoslavni duhovnik upozoravao je da najveća opasnost ne dolazi od tuđe osude, već od trenutka kada čovek počne da utišava istinu u sebi zarad prihvatanja okoline.
Društvene mreže i viralne objave sve češće određuju šta "sme", a šta "ne sme" da se radi na praznike, stvarajući nova pravila koja se predstavljaju kao tradicija.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Bez skupih namirnica i komplikovanih koraka, ovaj recept iz domaće kuhinje daje sočan rezultat koji se pamti i koji se, gotovo bez izuzetka, pojede do poslednje kocke već prvog dana.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
U tumačenju proročanstva proroka Jeremije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega se zlo ne može pobediti silom i šta je potrebno da bi se čovek zaista promenio.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Pahomija Velikog po starom i Prepodobnog Nikite Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Germana Pariskog, dok muslimani obeležavaju drugi dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U trenucima kada reč lako preraste u svađu, jedno monaško pravilo nudi jednostavan izlaz: ćutanje, molitva i pogled na sebe umesto na tuđe greške, kao put ka unutrašnjem miru i razrešenju konflikta.