Otkrijte korak po korak kako da pripremite starinsku poslasticu koja je krasila praznične trpeze i krsne slave – mekana piškota, bogati krem i karamel šne od belanaca čine svaki zalogaj posebnim.
Postoji nešto posebno u mirisu starinskih torti koje su bake pripremale za praznike, krsne slave i svečane prilike – miris koji u sekundi vraća u detinjstvo, u kuhinju punu smeha i topline. Ova zaboravljena torta, sa nežnom piškotom, bogatim kremom i karamel šneom, čuva recepte i tajne generacija. Danas je ponovo otkrivamo, korak po korak, kako bi se i u vašoj kući mogao osetiti taj čaroban spoj ukusa, tradicije i pažnje kojom su naše bake krasile svaki poseban dan.
Sastojci
Za piškotu
• 6 jaja
• 6 kašika šećera
• 2 kašike mlevenog plazma keksa
• 4 kašike mlevenih oraha
Za krem
• 6 žumanaca
• 200 g šećera
• 250 g margarina
• 300 g mlevenog plazma keksa (od čega 2 kašike idu u piškotu)
• 200 g mlevenih oraha
• 2 dl soka od narandže (može gusti od breskve ili jabuke)
Za karamel šne od belanaca
• 6 belanaca
• 300 g šećera (od toga se 6 kašika uprži)
Priprema
Razdvojite belanca od žumanaca i umutite ih mikserom na najjačoj brzini u čvrst sneg od belanaca. Postepeno dodajte šećer i mutite na jakoj brzini dok se šećer potpuno ne rastopi. Zatim smanjite brzinu na najslabije i dodajte jedno po jedno žumance, lagano mešajući (ovaj deo možete raditi i varjačom).
Kada dodate sva žumanca, postepeno, lagano mešajući, dodajte mleveni plazma keks i mlevene orahe. Smjesu sipajte u šerpu ili kalup za tortu koji ste prethodno namazali margarinom i obložili papirom za pečenje. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 20 minuta. Proverite čačkalicom – ako se lepi, piškota nije gotova, pa pecite još malo.
Belanca ostavite u frižideru. Žumancima dodajte šećer i stavite ih na paru (šerpa na šerpu sa prokuvanom vodom), muteći mikserom dok masa ne pobeli i blago se zgusne. Sklonite sa ringle.
U kuvana žumanca dodajte margarin i deo mlevenog plazma keksa, umutite mikserom. Postepeno dodajte preostali keks i sok, stalno muteći, dok ne dobijete glatku masu. Na kraju umešajte mlevene orahe.
Umutite belanca koja ste ostavili sa strane. Dodajte postepeno šećer (6 kašika ostavite za karamel). Ove kašike šećera ispržite na srednjoj temperaturi dok se potpuno ne otope i dobiju svetlosmeđu boju. Topli karamel sipajte u belanca u tankom mlazu, neprestano muteći mikserom na najjačoj brzini, dok se potpuno ne umeša.
Preko piškote premažite krem. Preko krema nanesite karamel šne od belanaca, formirajući poluloptu. Kašikom napravite šare po šne-u. Ako možete, ostavite tortu jedan dan u frižideru pre serviranja. Servirajte hladnu i secite ugrejanim nožem kako ne biste skinuli šne.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Ova nenametljiva, a raskošna poslastica spaja orahe, puter i nežne kore u "ružice" koje prizivaju detinjstvo i porodična okupljanja, a priprema je jednostavna čak i za početnike u kuhinji.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sabor Svetih dvanaest apostola – Pavlovdan po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava praznik Svetog arhangela Gavrila. Katolička crkva proslavlja Majku Božju Bistričku, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Uz dvanaestoricu apostola, na ovaj dan posebno se proslavlja i Sveti apostol Pavle, koji, iako nije bio među prvobitnih dvanaest, zauzima posebno mesto u istoriji hrišćanstva.
Na kongresu u Atini mitropolit aleksandrupoljski govorio o veštačkoj inteligenciji, digitalnoj besmrtnosti i granicama tehnološkog razvoja u očuvanju čovekove duše i identiteta.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve pridružio se humanitarnoj akciji na Vračaru i pozvao vernike da svojim darom pomognu onima kojima je krv najpotrebnija.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Iz knjige "Pravoslavni posni kuvar" Nade Marinković stiže jednostavan, a svečan predlog za obrok od ribe, vina i začina koji vekovima prate domaću kuhinju.
Bez ulja, sa nekoliko jednostavnih namirnica i mnogo ljubavi, ovo posno jelo iz knjige "Ko posti dušu gosti" pokazuje kako se u skromnoj trpezi kriju bogat ukus, tradicija i duh pravoslavnih manastira.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.