Bez ulja i bez dodatih masnoća, sa aromatičnim začinima i semenkama, ovi posni krekeri na vodi idealni su za dane posta, a uz humus ili namaz od avokada postaju hranljiv i ukusan obrok.
Dani posta na vodi podsećaju na jednostavnost, uzdržanje i pažnju prema svakodnevnim navikama, pa i prema hrani koju unosimo. U tim tihim, svedenim danima, i mali zalogaji dobijaju veću težinu. Ovi domaći krekeri od leblebija, pripremljeni bez ulja i samo na vodi, savršeno se uklapaju u takav ritam. Uz malo humusa na vodi ili namaza od avokada mogu biti i samostalan, lagan posni obrok na vodi, ali i zdrava, ukusna i hranljiva grickalica tokom dana, između obroka. Priprema je jednostavna, a rezultat su hrskavi, mirisni krekeri koji prirodno nalaze mesto na postnoj trpezi.
Sastojci
1 šolja (200 g) suvih leblebija
180–240 ml vode
1 kašičica soli
1 kašika začinskog bilja ili italijanske mešavine začina
100 g mešavine semena: suncokret, lan i susam
Freepik
Posni krekeri od leblebija
Priprema
Suve leblebije potopite u dosta hladne vode preko noći, a sutradan ih dobro isperite i procedite. Natopljene leblebije stavite u blender zajedno sa 180 ml vode i dodajte so po ukusu. Blendajte dok ne dobijete glatku masu, a ako je pregusto, dodajte još malo vode. Zatim umešajte začinsko bilje ili mešavinu začina, bez dodatnog blendiranja.
Rernu zagrejte na 190 °C i obložite veliki pleh papirom za pečenje. Sipajte smesu od leblebija i ravnomerno je razmažite špatulom. Pecite oko 20 minuta. Potom izvadite pleh iz rerne, smesu iseckajte na kvadrate ili pravougaonike po želji, pažljivo odvojite od papira i vratite u rernu da se peče još 5–10 minuta, dok krekeri ne dobiju zlatnu boju i hrskavu teksturu. Ostavite ih da se potpuno ohlade — tada postaju najhrskaviji.
Brz, jednostavan i bogat hranljivim sastojcima, ovaj kremasti namaz bez ulja, sa tahinijem i semenkama, idealan je za dane posta na vodi – pravo malo čudo iz duhovne svakodnevice.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.
Na dan kada je suočen sa pretnjom stradanja u vreloj vodi, Sveti Patrikije ostaje nepokolebljiv u veri, a zajedno sa svojim saborcima završava život kao mučenik, ne odričući se Hrista.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Kada tipik nalaže post na vodi, ajvar se obično izostavlja sa trpeze jer se sprema sa uljem. Ipak, u monaškoj kuhinji postoji jednostavna varijanta „na vodi“ koja čuva puni ukus pečene paprike i poštuje pravila posta.
Od krompira, brašna i malo tofua dobija se toplo jelo koje se lako priprema, poštuje pravila uzdržanja i donosi prijatan ukus čak i kada je izbor namirnica sveden na minimum.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.