Palačinke od krompira, pržene na masti i punjene džemom, vraćaju duh detinjstva i toplinu doma u svaki zalogaj – naučite kako da ih pripremite po starinskom receptu koji se prenosi s kolena na koleno.
U staroj, požuteloj svesci, ispisanoj bakinim rukopisom punim topline i strpljenja, čuva se ovaj recept – palačinke od krompira, jednostavno, a bogato jelo koje budi uspomene na detinjstvo, drvene stolove u kuhinji i miris sveže ispečenih palačinki koji se širi domom.
Ovaj zaboravljeni slatki dragulj bio je čest gost na trpezama širom slovenskih zemalja i Balkana, posebno u skromnim, ali srdačnim domovima, gde se kuvalo s ljubavlju.
Bake su ih najčešće pripremale za užinu, pažljivo birajući krompire i kuvajući ih dok ne omekšaju, a zatim ih mešale s ostalim sastojcima dok ne dobiju meku, podatnu smesu. Pržene na masti, punjene džemom ili svežim voćem i posute prah-šećerom, ove palačinke nisu bile samo obrok – bile su trenutak radosti, nežnosti i doma.
Sastojci:
1 kg krompira
1 žumance
1 celo jaje
mali komad maslaca
malo soli
brašno po potrebi
džem po izboru
Shutterstock/Maian Vivier
Umesto sa domaćim džemom, ove palačinke možete poslužiti i sa svežim voćem i šlagom
Priprema:
Kilogram krompira oljuštite, obarite i pažljivo propasirajte dok ne dobijete glatku, mekanu masu – baš onako kako su to nekada radile naše bake, s puno strpljenja i ljubavi. U još topli krompir dodajte jedno žumance, jedno celo jaje, mali komad maslaca, prstohvat soli i brašno po potrebi – taman toliko da zamesite testo koje će biti podatno, ali ne previše mekano. Ne žurite. Posvetite testu barem pola sata – što se duže mesi, to će palačinke biti ukusnije, kompaktnije i lakše za obradu.
Zatim testo oblikujte u hleb i podelite ga na 12 jednakih delova. Od svakog dela razvucite koricu u oblik palačinke, vodeći računa da je veličina prilagođena vašem tiganju.
U zagrejanoj masti pecite palačinke s obe strane, ne štedeći mast – baka je uvek govorila da je u dobrom sloju masti tajna savršene hrskavosti.
Pečene palačinke premažite omiljenim džemom, pažljivo urolajte i pospite prah-šećerom. U svakom zalogaju osetićete toplinu doma i miris detinjstva, onako kako to samo stari, rukom ispisani recepti umeju da prenesu.
Bakin savet:
Za savršene palačinke od krompira, birajte krompir s višim sadržajem skroba, poput belog ili "russet" krompira – lakše se gnječi i daje bolju teksturu. Najbolje je da ga skuvate dan ranije i ostavite da se potpuno ohladi, jer će takav biti lakši za obradu. Kuvajte ga u vodi s malo soli, ali pazite da ga ne prekuvate – treba da ostane čvrst. Kada ga izgnječite, dodajte sveža jaja sobne temperature – jedno žumance i jedno celo jaje pomoći će da smesa bude glatka i da palačinke lepo drže oblik. Umesite smesu s malim komadom masla, koje daje puniji ukus, ali ako želite lakšu verziju, možete ga zameniti uljem.
Dodajite brašno pažljivo, samo onoliko koliko je potrebno da testo bude kompaktno – previše brašna učiniće palačinke tvrđim. Ako smesa ispadne previše retka, dodajte još malo brašna, ali s merom, kako bi ostale mekane.
Prilikom prženja, koristite srednje jaku vatru i mast, maslac ili ulje – masnoća treba da lagano peni, a ne da gori. Svaku palačinku pecite 2–3 minuta sa svake strane, dok ne dobije zlatno-smeđu boju. Možete praviti manje, tanje palačinke za elegantniju prezentaciju, ali ih pažljivo okrećite da se ne pocepaju. Kada su gotove, poslužite ih s džemom od šljive, jagode, breskve ili s medom – neka bude džem s manje šećera da bi lepše pristajao uz blagi ukus krompira.
Ako želite bogatiji doručak, dodajte sveže voće ili pavlaku. A ako volite slano, ove palačinke mogu biti i odličan prilog uz pečenu piletinu ili svinjetinu.
Bez kvasca, razvijanja i čekanja – ove mekane zalogaje možete pripremiti za tren oka, a savršeno pristaju uz med, džem, kajmak ili sir, baš kao što su ih nekad služile naše bake kad iznenada stignu gosti.
Ovaj domaći kolač od jagoda ne pripada eri brzih recepata – priprema se s pažnjom i ljubavlju, baš kao što su to radile naše bake, a rezultat je desert koji osvaja već na prvi zalogaj.
Na praznik Svete dece mučenika, episkop Kirilo pozvao je vernike na smirenje i ljubav, a stradanje srpske dece uporedio s vitlejemskim mučenicima, poručivši da njihova žrtva obavezuje svakog hrišćanina danas.
Dok odjekuju njegove reči da Aja Sofija „nikada više neće biti vaša“, turske vlasti sada su odlučile da i Anijsku sabornu crkvu, jedan od najvećih jermenskih hramova, pretvore u islamsku bogomolju, izazivajući osude istoričara i čitavog hrišćanskog sveta.
Građani i Eparhija šabačka šokirani namerom da se porti Pokrovskog hrama promeni namena radi sportsko-rekreativnih sadržaja i nelegalnih objekata – traže hitno povlačenje spornog predloga
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Donosimo recept iz zaboravljene knjige „Kosovske kuhinje“ za mirisni pilav od jagnjetine i suvog grožđa, koji spaja ukus detinjstva, domovine i tihe molitve uz ognjište.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
U besedi za utorak 6. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ističe da svaki bol ima skriveni smisao i da je iskušavanje vere dragocenije od zlata.