Palačinke od krompira, pržene na masti i punjene džemom, vraćaju duh detinjstva i toplinu doma u svaki zalogaj – naučite kako da ih pripremite po starinskom receptu koji se prenosi s kolena na koleno.
U staroj, požuteloj svesci, ispisanoj bakinim rukopisom punim topline i strpljenja, čuva se ovaj recept – palačinke od krompira, jednostavno, a bogato jelo koje budi uspomene na detinjstvo, drvene stolove u kuhinji i miris sveže ispečenih palačinki koji se širi domom.
Ovaj zaboravljeni slatki dragulj bio je čest gost na trpezama širom slovenskih zemalja i Balkana, posebno u skromnim, ali srdačnim domovima, gde se kuvalo s ljubavlju.
Bake su ih najčešće pripremale za užinu, pažljivo birajući krompire i kuvajući ih dok ne omekšaju, a zatim ih mešale s ostalim sastojcima dok ne dobiju meku, podatnu smesu. Pržene na masti, punjene džemom ili svežim voćem i posute prah-šećerom, ove palačinke nisu bile samo obrok – bile su trenutak radosti, nežnosti i doma.
Sastojci:
1 kg krompira
1 žumance
1 celo jaje
mali komad maslaca
malo soli
brašno po potrebi
džem po izboru
Shutterstock/Maian Vivier
Umesto sa domaćim džemom, ove palačinke možete poslužiti i sa svežim voćem i šlagom
Priprema:
Kilogram krompira oljuštite, obarite i pažljivo propasirajte dok ne dobijete glatku, mekanu masu – baš onako kako su to nekada radile naše bake, s puno strpljenja i ljubavi. U još topli krompir dodajte jedno žumance, jedno celo jaje, mali komad maslaca, prstohvat soli i brašno po potrebi – taman toliko da zamesite testo koje će biti podatno, ali ne previše mekano. Ne žurite. Posvetite testu barem pola sata – što se duže mesi, to će palačinke biti ukusnije, kompaktnije i lakše za obradu.
Zatim testo oblikujte u hleb i podelite ga na 12 jednakih delova. Od svakog dela razvucite koricu u oblik palačinke, vodeći računa da je veličina prilagođena vašem tiganju.
U zagrejanoj masti pecite palačinke s obe strane, ne štedeći mast – baka je uvek govorila da je u dobrom sloju masti tajna savršene hrskavosti.
Pečene palačinke premažite omiljenim džemom, pažljivo urolajte i pospite prah-šećerom. U svakom zalogaju osetićete toplinu doma i miris detinjstva, onako kako to samo stari, rukom ispisani recepti umeju da prenesu.
Bakin savet:
Za savršene palačinke od krompira, birajte krompir s višim sadržajem skroba, poput belog ili "russet" krompira – lakše se gnječi i daje bolju teksturu. Najbolje je da ga skuvate dan ranije i ostavite da se potpuno ohladi, jer će takav biti lakši za obradu. Kuvajte ga u vodi s malo soli, ali pazite da ga ne prekuvate – treba da ostane čvrst. Kada ga izgnječite, dodajte sveža jaja sobne temperature – jedno žumance i jedno celo jaje pomoći će da smesa bude glatka i da palačinke lepo drže oblik. Umesite smesu s malim komadom masla, koje daje puniji ukus, ali ako želite lakšu verziju, možete ga zameniti uljem.
Dodajite brašno pažljivo, samo onoliko koliko je potrebno da testo bude kompaktno – previše brašna učiniće palačinke tvrđim. Ako smesa ispadne previše retka, dodajte još malo brašna, ali s merom, kako bi ostale mekane.
Prilikom prženja, koristite srednje jaku vatru i mast, maslac ili ulje – masnoća treba da lagano peni, a ne da gori. Svaku palačinku pecite 2–3 minuta sa svake strane, dok ne dobije zlatno-smeđu boju. Možete praviti manje, tanje palačinke za elegantniju prezentaciju, ali ih pažljivo okrećite da se ne pocepaju. Kada su gotove, poslužite ih s džemom od šljive, jagode, breskve ili s medom – neka bude džem s manje šećera da bi lepše pristajao uz blagi ukus krompira.
Ako želite bogatiji doručak, dodajte sveže voće ili pavlaku. A ako volite slano, ove palačinke mogu biti i odličan prilog uz pečenu piletinu ili svinjetinu.
Bez kvasca, razvijanja i čekanja – ove mekane zalogaje možete pripremiti za tren oka, a savršeno pristaju uz med, džem, kajmak ili sir, baš kao što su ih nekad služile naše bake kad iznenada stignu gosti.
Ovaj domaći kolač od jagoda ne pripada eri brzih recepata – priprema se s pažnjom i ljubavlju, baš kao što su to radile naše bake, a rezultat je desert koji osvaja već na prvi zalogaj.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.