Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
U toplini doma naših baka, uz miris sveže pečenih kolača i svetlost sveća, rađale su se najlepše uspomene i običaji koji nas povezuju sa precima. Među njima posebnu čar čuva starinska torta od oraha i karamela – jednostavna, a opet veličanstvena u svojoj sočnosti i bogatom ukusu.
Ovaj recept, prenošen s kolena na koleno, podseća nas ne samo na slatke trenutke porodičnih okupljanja, već i na radost deljenja i ljubav koju nalazimo u malim gestovima svakodnevnog života, baš kao što nas u pravoslavlju uči blagodat zajedništva i gostoprimstva.
Sastojci:
Za kore:
3 jaja
190 g šećera
4,5 kašike vrele vode
4,5 kašike ulja
120 g brašna
150 g mlevenih oraha
1 kašičica praška za pecivo
Za karamel krem:
500 ml mleka
8 kašika oštrog brašna
340 g šećera
30 g putera
30–50 g čokolade
Shutterstoc/kalex_gor
Starinska torta sa orasima i karamelom
Priprema:
Kore:
Jaja dobro umutiti sa šećerom dok ne postanu svetla i penasta (oko 10 minuta). Sipati ulje i vrelu vodu i još malo mutiti. Dodati brašno pomešano sa orasima i praškom za pecivo, pa ručno promešati dok se sastojci ne sjedine. Masu sipati u podmazan i pobrašnjen kalup prečnika 20 cm i peći 40 minuta na 180 °C. Gotov biskvit ohladiti na rešetki i preseći na 3 dela (alternativno, možete ispeći tri odvojene kore).
Krem:
Od predviđenog mleka odvojiti onoliko koliko je potrebno da se razmuti brašno i dobije glatka smesa. Preostalo mleko staviti da provri, pa dodati razmućeno brašno. Mešati žicom oko 5 minuta, dok se krema ne zgusne. Kada je krema napola kuvana, u drugoj posudi staviti šećer da se topi na laganoj vatri. U otopljen i karamelizovan šećer sipati kremu od mleka i brašna, a zatim na tihoj vatri mešati dok se sve lepo ne sjedini i karamelizovani šećer potpuno ne otopi. Na kraju dodati puter i čokoladu i promešati.
Slaganje:
Prvu koru premazati ohlađenom kremom, zatim staviti drugu, pa opet kremu, potom treću koru i na kraju tortu premazati kremom sa svih strana. Ukrasiti po želji – za autentičan starinski izgled koristite mlevene orahe i jezgra oraha.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.