Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
U toplini doma naših baka, uz miris sveže pečenih kolača i svetlost sveća, rađale su se najlepše uspomene i običaji koji nas povezuju sa precima. Među njima posebnu čar čuva starinska torta od oraha i karamela – jednostavna, a opet veličanstvena u svojoj sočnosti i bogatom ukusu.
Ovaj recept, prenošen s kolena na koleno, podseća nas ne samo na slatke trenutke porodičnih okupljanja, već i na radost deljenja i ljubav koju nalazimo u malim gestovima svakodnevnog života, baš kao što nas u pravoslavlju uči blagodat zajedništva i gostoprimstva.
Sastojci:
Za kore:
3 jaja
190 g šećera
4,5 kašike vrele vode
4,5 kašike ulja
120 g brašna
150 g mlevenih oraha
1 kašičica praška za pecivo
Za karamel krem:
500 ml mleka
8 kašika oštrog brašna
340 g šećera
30 g putera
30–50 g čokolade
Shutterstoc/kalex_gor
Starinska torta sa orasima i karamelom
Priprema:
Kore:
Jaja dobro umutiti sa šećerom dok ne postanu svetla i penasta (oko 10 minuta). Sipati ulje i vrelu vodu i još malo mutiti. Dodati brašno pomešano sa orasima i praškom za pecivo, pa ručno promešati dok se sastojci ne sjedine. Masu sipati u podmazan i pobrašnjen kalup prečnika 20 cm i peći 40 minuta na 180 °C. Gotov biskvit ohladiti na rešetki i preseći na 3 dela (alternativno, možete ispeći tri odvojene kore).
Krem:
Od predviđenog mleka odvojiti onoliko koliko je potrebno da se razmuti brašno i dobije glatka smesa. Preostalo mleko staviti da provri, pa dodati razmućeno brašno. Mešati žicom oko 5 minuta, dok se krema ne zgusne. Kada je krema napola kuvana, u drugoj posudi staviti šećer da se topi na laganoj vatri. U otopljen i karamelizovan šećer sipati kremu od mleka i brašna, a zatim na tihoj vatri mešati dok se sve lepo ne sjedini i karamelizovani šećer potpuno ne otopi. Na kraju dodati puter i čokoladu i promešati.
Slaganje:
Prvu koru premazati ohlađenom kremom, zatim staviti drugu, pa opet kremu, potom treću koru i na kraju tortu premazati kremom sa svih strana. Ukrasiti po želji – za autentičan starinski izgled koristite mlevene orahe i jezgra oraha.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Od zmija sa krstom na glavi i cvetanja suvih ljiljana do reke Jordana koja menja tok – vernici širom sveta u ovim čudima vide živu potvrdu Božijeg prisustva.
Porodično krstarenje Halkidikijem pretvorilo se u noćnu moru kada se šestometarski čamac iznenada prevrnuo, a pomorska straža i helikopter Ratnog vazduhoplovstva izveli složenu akciju spasavanja.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Tokom boravka u Srbiji slavna glumica i suprug, reditelj Ron Šelton, obišli su manastir Mileševu, a u toplom susretu sa monaškom zajednicom doživeli trenutke duhovne bliskosti i tišine koja, kako je istakla, „pripada večnosti“.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Zaboravite na sate sušenja u rerni — uz samo jedno jaje, malo šećera i mikrotalasnu rernu, dobićete savršeno hrskave zalogaje koji podsećaju na bakin dom i onu tihu sreću nedeljnih popodneva.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Publika je imala priliku da među prvima pogleda epizodu "Simeon i Ana“, posvećenu nesvakidašnjoj životnoj priči supružnika koji su, nakon 65 godina zajedničkog života, odlučili da se zamonaše.
Nekada nezaobilazno jelo na trpezama u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i danas budi nostalgiju, dok jednostavni sastojci pričaju priču o okupljanju za Bajram, ali i za druge svečane prilike.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Ova posebna varijanta omiljenog jela Balkana spaja kukuruzno brašno, jaja, mleko, mast i kajmak u bogat i sočan obrok, koji budi uspomene na detinjstvo i miris toplog doma.
Dok je služio veličanstvenu misu na Trgu Svetog Petra, svetitelj je pokazao spontanost i ljudskost u trenutku koji je postao viralan na društvenim mrežama.
„Božji influenser“ iz Milana proglašen je svetim pred očima svoje majke, a prisustvo porodice na misi u Vatikanu pokazalo je svetu da vera, ljubav i tehnologija mogu oblikovati večnost.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
U petak devedesetjednogodišnji nastojatelj manastira Svete Katarine se povlači sa funkcije, nakon burnih dana, međunarodnih pritisaka i unutrašnjih sukoba oko budućnosti jedne od najvažnijih pravoslavnih svetinja.