Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
U toplini doma naših baka, uz miris sveže pečenih kolača i svetlost sveća, rađale su se najlepše uspomene i običaji koji nas povezuju sa precima. Među njima posebnu čar čuva starinska torta od oraha i karamela – jednostavna, a opet veličanstvena u svojoj sočnosti i bogatom ukusu.
Ovaj recept, prenošen s kolena na koleno, podseća nas ne samo na slatke trenutke porodičnih okupljanja, već i na radost deljenja i ljubav koju nalazimo u malim gestovima svakodnevnog života, baš kao što nas u pravoslavlju uči blagodat zajedništva i gostoprimstva.
Sastojci:
Za kore:
3 jaja
190 g šećera
4,5 kašike vrele vode
4,5 kašike ulja
120 g brašna
150 g mlevenih oraha
1 kašičica praška za pecivo
Za karamel krem:
500 ml mleka
8 kašika oštrog brašna
340 g šećera
30 g putera
30–50 g čokolade
Shutterstoc/kalex_gor
Starinska torta sa orasima i karamelom
Priprema:
Kore:
Jaja dobro umutiti sa šećerom dok ne postanu svetla i penasta (oko 10 minuta). Sipati ulje i vrelu vodu i još malo mutiti. Dodati brašno pomešano sa orasima i praškom za pecivo, pa ručno promešati dok se sastojci ne sjedine. Masu sipati u podmazan i pobrašnjen kalup prečnika 20 cm i peći 40 minuta na 180 °C. Gotov biskvit ohladiti na rešetki i preseći na 3 dela (alternativno, možete ispeći tri odvojene kore).
Krem:
Od predviđenog mleka odvojiti onoliko koliko je potrebno da se razmuti brašno i dobije glatka smesa. Preostalo mleko staviti da provri, pa dodati razmućeno brašno. Mešati žicom oko 5 minuta, dok se krema ne zgusne. Kada je krema napola kuvana, u drugoj posudi staviti šećer da se topi na laganoj vatri. U otopljen i karamelizovan šećer sipati kremu od mleka i brašna, a zatim na tihoj vatri mešati dok se sve lepo ne sjedini i karamelizovani šećer potpuno ne otopi. Na kraju dodati puter i čokoladu i promešati.
Slaganje:
Prvu koru premazati ohlađenom kremom, zatim staviti drugu, pa opet kremu, potom treću koru i na kraju tortu premazati kremom sa svih strana. Ukrasiti po želji – za autentičan starinski izgled koristite mlevene orahe i jezgra oraha.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.