Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Maviši nisu samo kolač - oni su mali znak blagoslova na stolu. Iz kuvara Katarine Popović Midžine iz 1877, ove hrskave poslastice nas podsećaju da svaki praznik i svaki obrok nosi svoj sakralni smisao. Dok se pripremaju i peku, kuća se ispunjava toplinom, a srca onih koji sede za stolom otvaraju se za mir, zahvalnost i zajedništvo koje traje kroz generacije.
Ovaj zaboravljeni kolač nosi različite nazive u zavisnosti od kraja Srbije u kojem se priprema. U Vojvodini se često naziva devermaviš ili maviš, dok se u središnjoj i istočnoj Srbiji zadržao naziv maviši ili mavije. Na jugu zemlje ponekad se može čuti i varijanta maviješ, dok u nekim mestima, naročito u Vojvodini, ljudi i danas koriste naziv mafiši. Iako se ime menja, suština kolača ostaje ista - hrskava i slatka starinska poslastica koja vekovima krasi porodične trpeze, praznične obroke i okupljanja, čuvajući duh tradicije i toplinu doma.
Recept - Maviše iz kuvara Katarine Popović Midžine (1877):
Sastojci:
500 g brašna
6 žumanaca
1 rakijska čaša ruma ili rakije
3 kašike milerama
na vrh noža soli
masti za pečenje
Dodaci:
šećer u prahu
pekmez po izboru
shutterstock.com/vivooo
Maviši
Priprema:
Na dasku skupite brašno u gomilu, a u sredini napravite udubljenje. U njega ulupati žumanca, dodati rakijsku čašicu ruma ili rakije, mileram i so. Sve dobro izmesiti rukama dok ne dobijete glatko i ujednačeno testo.
Od testa oblikovati dve jufke i svaku oklagijom razviti što tanje, gotovo kao sečenicu velikog noža.
Posebnim nožićem za maviše (devermaviš) iseći testo na četvorokute i u sredini svakog kvadrata napraviti dva-tri preseka ili iseći na pruge širine prsta i pažljivo ih ispreplesti.
Maviši se zatim peku u šerpenji napunjenoj dopola jako zagrejane masti dok ne postanu hrskave i zlatnosmeđe. Kada se ispeku, složiti ih na činiju, posuti šećerom u prahu i poslužiti uz pekmez po izboru.
Ovaj kolač nekada je krasio prazničnu trpezu i porodična okupljanja. Pripremajući maviše, nastavljamo tradiciju naših predaka, donoseći toplinu doma i radost zajedništva na sto.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.
Beseda iz manastira Ćelije iz 1964. godine donosi duboko promišljanje o stradanju Preteče, Irodovom zločinu, ljudskom odnosu prema istini i tajni pravednikove smrti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Ovaj tradicionalni kolač, nekada nezaobilazan na prazničnim trpezama, spaja tanke kore, domaći pekmez od šljiva i orahe u savršen spoj ukusa - brzo i lako se priprema, baš kao što su ga radile naše bake.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.