Photo Press Service / Bestimage / ProfimediaFotografija na kojoj Donald Tramp drži Bibliju u rukama, izazvala je veliku pažnju javnosti
Tramp je ovu tradiciju poštovao 2017. godine, Bela kuća nije izdala saopštenje povodom njegove jučerašnje odluke da je ne ponovi.
Kada je Donald Tramp podigao desnu ruku da položi zakletvu kao predsednik SAD u ponedeljak, leva mu je ostala pored tela. Iako je njegova supruga, Melanija Tramp, držala dve Biblije, Tramp nije stavio ruku na njih.
Dugogodišnja tradicija polaganja predsedničke zakletve sa rukom na Bibliji datira još od Džordža Vašingtona i Tramp ju je poštovao 2017. godine. Međutim, to nije zakonska obaveza.
Razlog zbog kojeg Tramp nije stavio ruku na Biblije koje je njegova supruga držala — porodičnu Bibliju i Bibliju koju je koristio Abraham Linkoln — nije bio odmah jasan.
Photo Press Service / Bestimage / Profimedia
Donald Tramp i Melanija Tramp
Bela kuća nije odmah odgovorila na zahtev za komentar. A na mrežama su odmah počle da se kuju teorije zavere.
Istorija dodirivanja Biblije tokom zakletve
Na svojoj inauguraciji, Džordž Vašington je koristio oltarsku Bibliju iz obližnje masonske lože, a nakon polaganja zakletve poljubio je Bibliju. Međutim, Ustav zahteva samo da predsednik položi zakletvu pre nego što preuzme dužnost. Ne zahteva se Biblija ili bilo koji verski tekst.
Ipak, predsednici su uglavnom sledili Vašingtonov primer. (Franklin Pirs je 1853. godini prekršio je običaj i nije poljubio Bibliju.)
U retkim slučajevima kada Biblija nije korišćena, predsednici su stavljali ruku na nešto što simbolizuje višu silu.
Džon Kvinsi Adams, šesti predsednik, stavio je ruku na knjigu zakona. Lindon B. Džonson, na brod „Air Force One“ nakon atentata na Džona F. Kenedija, koristio je katolički molitvenik koji je bio pronađen u avionu.
Kada je Teodor Ruzvelt položio zakletvu nakon atentata na Vilijama Mekinlija 1901. godine, nije koristio Bibliju.
Istraživanje iz 2023. godine, koje je sproveo Institut za pravoslavne studije među pravoslavnim sveštenicima u 20 parohija širom 15 američkih država, otkrilo je da je broj konvertita u pravoslavnu crkvu porastao za 80% u 2022. godini u poređenju sa nivoima pre pandemije 2019. godine.
Predsednik SAD-a otvoreno se izjašnjava kao prezbiterijanac, ali su njegovi postupci često izazivali oprečne reakcije. Da li je Tramp zaista čovek duboke vere ili je religija bila ključni adut u njegovoj političkoj strategiji?
Donald Tramp je tokom svoje predizborne kampanje najavio izgradnju zida na granici s Meksikom, na šta je papa Franja odgovorio kritikama o gradnji zidova.
Odluka Okruga Kanjon da ukloni Sveto pismo iz biblioteka, pozivajući se na zakon koji zabranjuje "vulgarne materijale", izazvala je oštre kritike roditelja i javnosti. Predstavlja li Biblija zaista neprimeren sadržaj za učenike ili je u pitanju preterano restriktivno tumačenje zakona?
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Za današnju Ameriku, gde se vlada sve više naginje tradicionalnim vrednostima (setimo se posete katoličkog potpredsednika SAD Dž. D. Vensa Vatikanu uoči smrti pape Franje ili svakodnevnih brifinga koje Trampova sekretarka za štampu Kerolajn Livit počinje molitvom), ovo pitanje je ključno. I tu je američka levica već napravila nesrećan gaf.
Tramp je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da "vrate Boga u svoje živote“.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.