Crkve i manastiri 22.09.2025 | 20:17

PUKOTINE NA ZIDINAMA HILANDARA: Stigli prvi izveštaji o oštećenjima svetogorskih manastira posle zemljotresa

Slika Autora
Autor: Saša Tošić
PUKOTINE NA ZIDINAMA HILANDARA: Stigli prvi izveštaji o oštećenjima svetogorskih manastira posle zemljotresa
TANJUG/ VLADA REPUBLIKE SRBIJE/ Slobodan Miljevic/ bg, Shutterstock/Andrey VP, Freepik

Monasi su prijavili oštećenja na srpskoj carskoj lavri, Dohijaru i Iveronu, dok stručnjaci naglašavaju da se podrhtavanja tla mogu nastaviti, ali bez opasnosti po život i liturgijski život Svete gore.

Posle zemljotresa u ranim jutarnjim časovima 22. septembra, kada je potres jačine 4,8 stepeni Rihterove skale pogodio Svetu goru sa epicentrom nekoliko kilometara severozapadno od Kareje, pojavile su se i prve informacije o oštećenjima. Iako nije bilo povređenih, zemljotres je ostavio vidljive tragove na pojedinim manastirima.

Prema pisanju portala orthodoxianewsagency.gr, manja oštećenja zabeležena su u tri svetinje – Hilandaru, Dohijaru i najviše u Iveronu.

Najviše stradao manastir Iveron

U manastiru Iviron primećene su pukotine na zidovima crkve i kapela, kao i na delovima maltera u blizini ikonostasa. Prema navodima grčkih medija, uočena su i oštećenja na dekorativnim drvenim elementima, dok su pojedini delovi konaka pokazali slabosti koje će zahtevati dodatnu stručnu procenu.

Na Hilandaru oštećeni konaci,  bez većih posledica u sabornom hramu

Srpska carska lavra Hilandar takođe je prijavila manja oštećenja, pretežno u konacima i pomoćnim zgradama, gde su se pojavile pukotine na mestima spojeva zidova i starih kamenih podova. Ipak, glavni hram i osnovne liturgijske prostorije ostali su bez većih posledica, što umanjuje neposredni rizik za bogoslužbeni život i sigurnost bratstva.

Dohijar pod nadzorom stručnjaka

Manastir Dohijar beleži slične štete – otpale su manje površine maltera, posebno oko prozora i lukova, dok su unutrašnji zidovi konaka zabeležili sitne pukotine. Iako na prvi pogled ne deluju ozbiljno, monasi ističu da i takva oštećenja, ako se ne saniraju, mogu dugoročno narušiti stabilnost zidova.

Seizmolozi iz Atine naglašavaju da razloga za uznemirenje nema.

– Svedoci smo retkog i upornog fenomena koji traje već 18 meseci. Rased koji je izazvao ove potrese ranije nije bio poznat i otkriven je tek savremenim instrumentima. I dalje oslobađa energiju, ali ne očekujemo da zemljotresi pređu snagu od 5,2 stepena – objasnio je prof. Lekas iz Organizacije za protivseizmičko planiranje Grčke.

On je dodao da je reč o podvodnom rasedu koji delom zalazi u kopno, pa je teško precizno utvrditi njegove karakteristike.

– Ovo nije pojava koju možemo da predvidimo. Moguće je samo beležiti podatke i tumačiti ih – naglasio je profesor.

Zaključujući svoje izlaganje, stručnjak je naveo da će se seizmička aktivnost verovatno nastaviti u vidu manjih potresa koji ne predstavljaju ozbiljnu opasnost ni za manastire ni za monahe i hodočasnike.