ŽIVOT I ČUDA SVETOG NIKOLE, NAJČEŠĆEG SVECA KOD SRBA (2): Plovili na Nikoljdan i pali u ruke gusarima!
Nekad davno, kaže legenda, kapetan iz poznate kuće pomoraca Vučinića reši, i pored svih saveta da to ne čini, da isplovi baš na Nikoljdan.
Sveti Nikola je u narodnoj svesti ostao zapamćen kao svetac koji pomaže siromašnima i štiti slabije, što je dodatno učvrstilo njegov položaj.
Sutra je Sveti Nikola, krsna slava koju obeležava najveći broj porodica u Srbiji. Procene pokazuju da oko 30 odsto Srba slavi upravo ovog sveca, čime je Sveti Nikola postao najmasovnija slava u zemlji.
Razlog za toliku rasprostranjenost pre svega leži u načinu života u tradicionalnom srpskom društvu. Većina stanovništva vekovima se bavila poljoprivredom, a zimski period, kada se slavi Sveti Nikola, bio je vreme odmora od poljskih radova.
Slava u decembru mogla je da se obeleži bez prekida svakodnevnih obaveza, što je bilo presudno za njeno širenje.

Još važniji faktor bila je činjenica da Sveti Nikola pada u vreme Božićnog posta. Posna trpeza, sastavljena od jednostavnih jela, nije zahtevala velike troškove, pa je slavljenje bilo dostupno i siromašnijim domaćinstvima.
Upravo ta praktičnost omogućila je da veliki broj porodica prihvati ovu slavu i zadrži je kroz generacije.
U ovome ne treba zanemariti i verski razlog. Sveti Nikola je jedan od najranije poštovanih svetaca među Srbima. Njegovo žitije bilo je među prvim tekstovima prevedenim sa grčkog jezika, pa je njegov kult bio široko rasprostranjen još u ranim fazama hrišćanstva kod Srba. Zbog toga je često biran za porodičnog zaštitnika.
Sveti Nikola bio je episkop u Miri Likijskoj u 4. veku i poštovan je i na Istoku i na Zapadu. U narodnoj svesti ostao je zapamćen kao svetac koji pomaže siromašnima i štiti slabije, što je dodatno učvrstilo njegov položaj.
Zbog spoja praktičnih okolnosti i ranog ukorenjivanja u verskoj tradiciji, Sveti Nikola je vremenom postao najčešća krsna slava u Srbiji.
Nekad davno, kaže legenda, kapetan iz poznate kuće pomoraca Vučinića reši, i pored svih saveta da to ne čini, da isplovi baš na Nikoljdan.
U besedi nakon bogosluženja, iguman Arsenije pozvao je vernike da decu uče o istinskom značaju darivanja i da se oslobode obmana savremenog doba oličenih u simbolu Deda Mraza, ističući Svetog Nikolu kao uzor milosrđa i zajedništva.
Koncipirana je jednostavno kao jednobrodna građevina s poluobličastom apsidom i pevničkim prostorom i utvrđena za spomenik kulture 1948. godine.
Prema njegovim rečima, pogrešno obeležavanje slave može dovesti do gubitka njenog pravog smisla.
Slava se nasleđuje sa oca na sinove i ostaje ista bez obzira na broj potomaka.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Okupljeni raseljeni Srbi i vernici iz okolnih mesta proslavili su svetitelja čuvajući tradiciju i sećanje na dom koji opstaje uprkos godinama i ruševinama.
Živeo je oko devet vekova pre Hrista i ostao upamćen po čistoti života, revnosti prema Bogu i mnogobrojnim čudesima koja je činio silom Božjom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Onufrija Velikog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna mučenica Febronija. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vilijama, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
O njegovom životu saznalo se zahvaljujući monahu Pafnutiju, koji ga je pred kraj zemaljskog života pronašao u pustinjskoj samoći.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Vartolomeja i Varnavu po starom i Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava Rođenje Svetog Jovana Krstitelja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.
U pouci za petak 4. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohriski i Žički upozorava na opasnost pogrešnih izbora i podseća da se vrednost puta vidi po cilju kojem vodi, a ne po prolaznom uspehu.
Probajte pečeni plavi patlidžan po receptu monahinje Atanasije, pročitajte Molitvu protiv ružnih pomisli i kratku pouku Prepodobnog Sisoja Velikog.