Ovi jednostavni, ali neodoljivi kolačići nekada su bili omiljena poslastica naših baka i deo porodičnih okupljanja. Uz samo nekoliko sastojaka, lako ih možete napraviti i u svoj dom uneti toplinu i ukus nekih srećnijih, sporijih vremena.
U vremenu kada industrijski proizvodi preplavljuju naše trpeze i živote, miris prošlosti može uneti radost i toplinu u dom. Keksići s vinom, ti skromni, a opet raskošni kolačići, donose sa sobom duh nekadašnjih vremena, kada su se recepti čuvali u rukopisnim sveskama i prenosili s kolena na koleno.
Ovi keksići nisu samo poslastica, već priča o jednostavnosti i ljubavi prema hrani. Nastali su u vremenima kada su domaćice koristile ono što su imale u svojim kuhinjama – brašno, šećer, vino i malo ulja, bez maslaca i jaja, pa su pogodni i za one koji poste. Njihov ukus je nežan, blago aromatičan, sa suptilnim notama vina koje se jedva nazireju, ali ostavlja neizbrisiv trag na nepcu i unose toplinu u porodicu.
Zamislite bakin sto, prekriven čistim platnenim stolnjakom, miris pečenih keksića koji se širi kroz kuću, a deca nestrpljivo čekaju da se ohlade kako bi ih uvaljala u šećer u prahu. To su momenti koji bude sećanja i vraćaju nas korenima, kada su male stvari bile dragocene, a ljubav se izražavala kroz jednostavne gestove – kao što je činjenje slatkog za najmilije.
Ukoliko želite da ovu zaboravljenu deliciju donesete u svoj dom, evo starinskog recepta, proverenog i sačuvanog od zaborava:
Sastojci:
500 g mekog brašna
150 g šećera
150 ml belog vina
150 ml ulja
1 kesica praška za pecivo
1 kesica vanilin šećera
Prstohvat soli
Šećer u prahu za posipanje
Schutterstock
Ukoliko nemate starinske drvene kalupe za keksiće, možete formirati kuglice ili štanglice
Priprema:
U jednoj činiji pomešajte vino, ulje i šećer, pa postepeno dodajte brašno pomešano sa praškom za pecivo i prstohvatom soli. Mesite dok ne dobijete glatko testo koje se ne lepi za prste. Kidajte manje komade testa, oblikujte štapiće, perece, male kolutiće, ili ih utisnite u drveni kalup za keksiće, pa ih ređajte na pleh obložen papirom za pečenje. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 15-20 minuta, dok ne dobiju blagu zlatastu boju. Kada se prohlade, zatim ih obilno pospite šećerom u prahu.
Ovi keksići su divni uz popodnevnu kafu, čaj ili čak čašu kuvanog vina, a njihova jednostavna priprema čini ih idealnim za one trenutke kada poželimo malo slatke radosti u svakodnevici. Ovaj skromni recept nosi vekovnu mudrost – da lepota i toplina doma ne leže u raskoši, već u ljubavi utkanoj u svaki naš čin. Neka keksići s vinom postanu deo vaše tradicije, mirisni most između prošlosti i budućnosti.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog mučenika Jakova Persijanca po starom kalendaru, a po novom Sveti mučenici Mina, Hermogen i Eugraf. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Ova nenametljiva, a raskošna poslastica spaja orahe, puter i nežne kore u "ružice" koje prizivaju detinjstvo i porodična okupljanja, a priprema je jednostavna čak i za početnike u kuhinji.
Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Crkva naglašava da se vaspitanje ne svodi samo na savete, zabrane i pravila – ono je mnogo više način života koji roditelji svakodnevno pokazuju sopstvenim primerom.
U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.