Ovi jednostavni, ali neodoljivi kolačići nekada su bili omiljena poslastica naših baka i deo porodičnih okupljanja. Uz samo nekoliko sastojaka, lako ih možete napraviti i u svoj dom uneti toplinu i ukus nekih srećnijih, sporijih vremena.
U vremenu kada industrijski proizvodi preplavljuju naše trpeze i živote, miris prošlosti može uneti radost i toplinu u dom. Keksići s vinom, ti skromni, a opet raskošni kolačići, donose sa sobom duh nekadašnjih vremena, kada su se recepti čuvali u rukopisnim sveskama i prenosili s kolena na koleno.
Ovi keksići nisu samo poslastica, već priča o jednostavnosti i ljubavi prema hrani. Nastali su u vremenima kada su domaćice koristile ono što su imale u svojim kuhinjama – brašno, šećer, vino i malo ulja, bez maslaca i jaja, pa su pogodni i za one koji poste. Njihov ukus je nežan, blago aromatičan, sa suptilnim notama vina koje se jedva nazireju, ali ostavlja neizbrisiv trag na nepcu i unose toplinu u porodicu.
Zamislite bakin sto, prekriven čistim platnenim stolnjakom, miris pečenih keksića koji se širi kroz kuću, a deca nestrpljivo čekaju da se ohlade kako bi ih uvaljala u šećer u prahu. To su momenti koji bude sećanja i vraćaju nas korenima, kada su male stvari bile dragocene, a ljubav se izražavala kroz jednostavne gestove – kao što je činjenje slatkog za najmilije.
Ukoliko želite da ovu zaboravljenu deliciju donesete u svoj dom, evo starinskog recepta, proverenog i sačuvanog od zaborava:
Sastojci:
500 g mekog brašna
150 g šećera
150 ml belog vina
150 ml ulja
1 kesica praška za pecivo
1 kesica vanilin šećera
Prstohvat soli
Šećer u prahu za posipanje
Schutterstock
Ukoliko nemate starinske drvene kalupe za keksiće, možete formirati kuglice ili štanglice
Priprema:
U jednoj činiji pomešajte vino, ulje i šećer, pa postepeno dodajte brašno pomešano sa praškom za pecivo i prstohvatom soli. Mesite dok ne dobijete glatko testo koje se ne lepi za prste. Kidajte manje komade testa, oblikujte štapiće, perece, male kolutiće, ili ih utisnite u drveni kalup za keksiće, pa ih ređajte na pleh obložen papirom za pečenje. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 15-20 minuta, dok ne dobiju blagu zlatastu boju. Kada se prohlade, zatim ih obilno pospite šećerom u prahu.
Ovi keksići su divni uz popodnevnu kafu, čaj ili čak čašu kuvanog vina, a njihova jednostavna priprema čini ih idealnim za one trenutke kada poželimo malo slatke radosti u svakodnevici. Ovaj skromni recept nosi vekovnu mudrost – da lepota i toplina doma ne leže u raskoši, već u ljubavi utkanoj u svaki naš čin. Neka keksići s vinom postanu deo vaše tradicije, mirisni most između prošlosti i budućnosti.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Bez skupih namirnica i komplikovanih koraka, ovaj recept iz domaće kuhinje daje sočan rezultat koji se pamti i koji se, gotovo bez izuzetka, pojede do poslednje kocke već prvog dana.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Iz knjige „Pravoslavni posni kuvar“ Nade Marković donosimo recept za drugačiji posni obrok na ulju, u kojem se prokelj obavijen hrskavim testom pretvara u ukusno jelo jednostavne pripreme.
Iz starih zapisa pronađenih u manastiru Dragović stigao je recept za neobičnu poslasticu koja otkriva kako su se nekada od jednostavnih sastojaka stvarali ukusi dostojni svečane trpeze.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.