Ovi jednostavni, ali neodoljivi kolačići nekada su bili omiljena poslastica naših baka i deo porodičnih okupljanja. Uz samo nekoliko sastojaka, lako ih možete napraviti i u svoj dom uneti toplinu i ukus nekih srećnijih, sporijih vremena.
U vremenu kada industrijski proizvodi preplavljuju naše trpeze i živote, miris prošlosti može uneti radost i toplinu u dom. Keksići s vinom, ti skromni, a opet raskošni kolačići, donose sa sobom duh nekadašnjih vremena, kada su se recepti čuvali u rukopisnim sveskama i prenosili s kolena na koleno.
Ovi keksići nisu samo poslastica, već priča o jednostavnosti i ljubavi prema hrani. Nastali su u vremenima kada su domaćice koristile ono što su imale u svojim kuhinjama – brašno, šećer, vino i malo ulja, bez maslaca i jaja, pa su pogodni i za one koji poste. Njihov ukus je nežan, blago aromatičan, sa suptilnim notama vina koje se jedva nazireju, ali ostavlja neizbrisiv trag na nepcu i unose toplinu u porodicu.
Zamislite bakin sto, prekriven čistim platnenim stolnjakom, miris pečenih keksića koji se širi kroz kuću, a deca nestrpljivo čekaju da se ohlade kako bi ih uvaljala u šećer u prahu. To su momenti koji bude sećanja i vraćaju nas korenima, kada su male stvari bile dragocene, a ljubav se izražavala kroz jednostavne gestove – kao što je činjenje slatkog za najmilije.
Ukoliko želite da ovu zaboravljenu deliciju donesete u svoj dom, evo starinskog recepta, proverenog i sačuvanog od zaborava:
Sastojci:
500 g mekog brašna
150 g šećera
150 ml belog vina
150 ml ulja
1 kesica praška za pecivo
1 kesica vanilin šećera
Prstohvat soli
Šećer u prahu za posipanje
Schutterstock
Ukoliko nemate starinske drvene kalupe za keksiće, možete formirati kuglice ili štanglice
Priprema:
U jednoj činiji pomešajte vino, ulje i šećer, pa postepeno dodajte brašno pomešano sa praškom za pecivo i prstohvatom soli. Mesite dok ne dobijete glatko testo koje se ne lepi za prste. Kidajte manje komade testa, oblikujte štapiće, perece, male kolutiće, ili ih utisnite u drveni kalup za keksiće, pa ih ređajte na pleh obložen papirom za pečenje. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 15-20 minuta, dok ne dobiju blagu zlatastu boju. Kada se prohlade, zatim ih obilno pospite šećerom u prahu.
Ovi keksići su divni uz popodnevnu kafu, čaj ili čak čašu kuvanog vina, a njihova jednostavna priprema čini ih idealnim za one trenutke kada poželimo malo slatke radosti u svakodnevici. Ovaj skromni recept nosi vekovnu mudrost – da lepota i toplina doma ne leže u raskoši, već u ljubavi utkanoj u svaki naš čin. Neka keksići s vinom postanu deo vaše tradicije, mirisni most između prošlosti i budućnosti.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
Blaženopočivši arhimandrit Kosma posvetio je svoj život obnovi manastira Stomio i očuvanju nasleđa Svetog Pajsija, ostavivši neizbrisiv trag u srcima vernika širom sveta.
U islamskom svetu postoje brojna lokalna sveta mesta (Jerusalim, Karbala, Nadžaf, Kom, Kejruan, Mazar-i šarif), ali ona nemaju isti značaj za sve muslimane.
Obeležavajući praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj Gori, iguman Metodije sa bratstvom dočekao je episkopa Justina.
Iako se veruje da je krštenje nužno za ulazak u Božju zajednicu, Crkva priznaje da postoje posebni slučajevi, kao što su smrt ili nepostojanje mogućnosti da se dete krsti pre nego što umre, te se u tim situacijama sve prepušta Božjoj milosti.
Ovi jednostavni, ali neodoljivi kolačići nekada su bili omiljena poslastica naših baka i deo porodičnih okupljanja. Uz samo nekoliko sastojaka, lako ih možete napraviti i u svoj dom uneti toplinu i ukus nekih srećnijih, sporijih vremena.
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Iguman manastira Ribnica objašnjava kroz konkretne primere da li iza nečijih problema stoji bolest ili delovanje zlih sila, daje duhovne savete i ukazuje na molitveni put koji otkriva pravu prirodu patnje.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.
Nakon što je brod, malo pre ponoći, udario u ledeni breg i počeo da tone, otac Tomas je smatrao da mu je dužnost da pomogne uplašenim putnicima - duhovno, ali i fizički.
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Transplantacija organa menja sudbinu Nemca Johana Vagnera, otkrivajući mu snove o krvavoj prošlosti Balkana, duhovnim iskušenjima i ljubavi koja je prešla granice naroda.