Ovi jednostavni, ali neodoljivi kolačići nekada su bili omiljena poslastica naših baka i deo porodičnih okupljanja. Uz samo nekoliko sastojaka, lako ih možete napraviti i u svoj dom uneti toplinu i ukus nekih srećnijih, sporijih vremena.
U vremenu kada industrijski proizvodi preplavljuju naše trpeze i živote, miris prošlosti može uneti radost i toplinu u dom. Keksići s vinom, ti skromni, a opet raskošni kolačići, donose sa sobom duh nekadašnjih vremena, kada su se recepti čuvali u rukopisnim sveskama i prenosili s kolena na koleno.
Ovi keksići nisu samo poslastica, već priča o jednostavnosti i ljubavi prema hrani. Nastali su u vremenima kada su domaćice koristile ono što su imale u svojim kuhinjama – brašno, šećer, vino i malo ulja, bez maslaca i jaja, pa su pogodni i za one koji poste. Njihov ukus je nežan, blago aromatičan, sa suptilnim notama vina koje se jedva nazireju, ali ostavlja neizbrisiv trag na nepcu i unose toplinu u porodicu.
Zamislite bakin sto, prekriven čistim platnenim stolnjakom, miris pečenih keksića koji se širi kroz kuću, a deca nestrpljivo čekaju da se ohlade kako bi ih uvaljala u šećer u prahu. To su momenti koji bude sećanja i vraćaju nas korenima, kada su male stvari bile dragocene, a ljubav se izražavala kroz jednostavne gestove – kao što je činjenje slatkog za najmilije.
Ukoliko želite da ovu zaboravljenu deliciju donesete u svoj dom, evo starinskog recepta, proverenog i sačuvanog od zaborava:
Sastojci:
500 g mekog brašna
150 g šećera
150 ml belog vina
150 ml ulja
1 kesica praška za pecivo
1 kesica vanilin šećera
Prstohvat soli
Šećer u prahu za posipanje
Schutterstock
Ukoliko nemate starinske drvene kalupe za keksiće, možete formirati kuglice ili štanglice
Priprema:
U jednoj činiji pomešajte vino, ulje i šećer, pa postepeno dodajte brašno pomešano sa praškom za pecivo i prstohvatom soli. Mesite dok ne dobijete glatko testo koje se ne lepi za prste. Kidajte manje komade testa, oblikujte štapiće, perece, male kolutiće, ili ih utisnite u drveni kalup za keksiće, pa ih ređajte na pleh obložen papirom za pečenje. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 15-20 minuta, dok ne dobiju blagu zlatastu boju. Kada se prohlade, zatim ih obilno pospite šećerom u prahu.
Ovi keksići su divni uz popodnevnu kafu, čaj ili čak čašu kuvanog vina, a njihova jednostavna priprema čini ih idealnim za one trenutke kada poželimo malo slatke radosti u svakodnevici. Ovaj skromni recept nosi vekovnu mudrost – da lepota i toplina doma ne leže u raskoši, već u ljubavi utkanoj u svaki naš čin. Neka keksići s vinom postanu deo vaše tradicije, mirisni most između prošlosti i budućnosti.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
"Ne sudite, da ne budete osuđeni" - čuvene Isusove reči iz besede na Gori. Nakon što kaže da ne treba osuđivati druge, Isus dodaje da im treba praštati greške.
Njegov život, od susreta sa Hristom i apostolom Petrom pa do mučeničke smrti, svedoči o tome da istinska molitva ima snagu da sačuva čitav narod i porazi tamu ovoga sveta.
U svetu punom sukoba i nesloga, episkop osečkopoljski i baranjski poziva na pogled ispunjen ljubavlju i pokazuje kako kroz pokajanje i zajedništvo možemo prevazići najmračnije iskušenja savremenog doba.
Dok hiljade mladih bezglavo jure za muzičkim senzacijama i spektaklima, iguman manastira Podmaine upozorava da iza tih globalnih manifestacija stoje otvorene demonske poruke.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Zaboravite na sate sušenja u rerni — uz samo jedno jaje, malo šećera i mikrotalasnu rernu, dobićete savršeno hrskave zalogaje koji podsećaju na bakin dom i onu tihu sreću nedeljnih popodneva.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
"Ne sudite, da ne budete osuđeni" - čuvene Isusove reči iz besede na Gori. Nakon što kaže da ne treba osuđivati druge, Isus dodaje da im treba praštati greške.
Dok hiljade mladih bezglavo jure za muzičkim senzacijama i spektaklima, iguman manastira Podmaine upozorava da iza tih globalnih manifestacija stoje otvorene demonske poruke.
Podsećamo na razgovor koji je sa mitropolitom Amfilohijem 21. jula 2018. godine vodio protojerej Nikola Pejović, glavni i odgovorni urednik "Radio Svetigore", u ovom intervju je govorio o svom monaškom putu i rukopoloženju, koje se dogodilo na današnji dan.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 7. sedmice po Duhovima otkriva tajnu Hristovog živog kamena i poziv da budemo deo duhovnog hrama Božijeg koji nikada ne propada.
Na dan Svetog velikomučenika Prokopija, 21. jula, vernici mu se obraćaju za zdravlje, mir u domu, sreću porodice i hrabrost pred iskušenjima, verujući da molitve pred njegovom ikonom donose utehu i snagu u svakodnevnom životu.