Ovi jednostavni, ali neodoljivi kolačići nekada su bili omiljena poslastica naših baka i deo porodičnih okupljanja. Uz samo nekoliko sastojaka, lako ih možete napraviti i u svoj dom uneti toplinu i ukus nekih srećnijih, sporijih vremena.
U vremenu kada industrijski proizvodi preplavljuju naše trpeze i živote, miris prošlosti može uneti radost i toplinu u dom. Keksići s vinom, ti skromni, a opet raskošni kolačići, donose sa sobom duh nekadašnjih vremena, kada su se recepti čuvali u rukopisnim sveskama i prenosili s kolena na koleno.
Ovi keksići nisu samo poslastica, već priča o jednostavnosti i ljubavi prema hrani. Nastali su u vremenima kada su domaćice koristile ono što su imale u svojim kuhinjama – brašno, šećer, vino i malo ulja, bez maslaca i jaja, pa su pogodni i za one koji poste. Njihov ukus je nežan, blago aromatičan, sa suptilnim notama vina koje se jedva nazireju, ali ostavlja neizbrisiv trag na nepcu i unose toplinu u porodicu.
Zamislite bakin sto, prekriven čistim platnenim stolnjakom, miris pečenih keksića koji se širi kroz kuću, a deca nestrpljivo čekaju da se ohlade kako bi ih uvaljala u šećer u prahu. To su momenti koji bude sećanja i vraćaju nas korenima, kada su male stvari bile dragocene, a ljubav se izražavala kroz jednostavne gestove – kao što je činjenje slatkog za najmilije.
Ukoliko želite da ovu zaboravljenu deliciju donesete u svoj dom, evo starinskog recepta, proverenog i sačuvanog od zaborava:
Sastojci:
500 g mekog brašna
150 g šećera
150 ml belog vina
150 ml ulja
1 kesica praška za pecivo
1 kesica vanilin šećera
Prstohvat soli
Šećer u prahu za posipanje
Schutterstock
Ukoliko nemate starinske drvene kalupe za keksiće, možete formirati kuglice ili štanglice
Priprema:
U jednoj činiji pomešajte vino, ulje i šećer, pa postepeno dodajte brašno pomešano sa praškom za pecivo i prstohvatom soli. Mesite dok ne dobijete glatko testo koje se ne lepi za prste. Kidajte manje komade testa, oblikujte štapiće, perece, male kolutiće, ili ih utisnite u drveni kalup za keksiće, pa ih ređajte na pleh obložen papirom za pečenje. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 15-20 minuta, dok ne dobiju blagu zlatastu boju. Kada se prohlade, zatim ih obilno pospite šećerom u prahu.
Ovi keksići su divni uz popodnevnu kafu, čaj ili čak čašu kuvanog vina, a njihova jednostavna priprema čini ih idealnim za one trenutke kada poželimo malo slatke radosti u svakodnevici. Ovaj skromni recept nosi vekovnu mudrost – da lepota i toplina doma ne leže u raskoši, već u ljubavi utkanoj u svaki naš čin. Neka keksići s vinom postanu deo vaše tradicije, mirisni most između prošlosti i budućnosti.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
Hiljade vernika sabrale su se u kolevci srpske duhovnosti, gde je osveštan hram posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, a poglavar SPC poslao poruku koja je dotakla duše svih prisutnih.
Bol je utoliko veća ako je roditelj svestan da mu se trenutak smrti približava, a da iza sebe ostavlja malu decu koja su još nespremna za samostalni život.
U popularnom podkastu koji vodi dominikanski sveštenik, glavni trener Seltiksa Džo Mazula rekao je da razmišlja o rukopoloženju i da mu je vera oslonac u svakom trenutku.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Ovaj tradicionalni kolač, nekada nezaobilazan na prazničnim trpezama, spaja tanke kore, domaći pekmez od šljiva i orahe u savršen spoj ukusa - brzo i lako se priprema, baš kao što su ga radile naše bake.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
U besedi za 20. Subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto noć unutrašnjeg preispitivanja i iskrenog kajanja vodi oslobođenju i radosnom jutru.
Sveti Pajsije Svetogorac objašnjava kako pojanje tropara oslobađa dušu od teskobe, donosi spokoj i pomaže da se prevaziđu iskušenja svakodnevnog života