Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
U toplini porodičnog doma, uz miris sveže pečenog kolača, čuvaju se uspomene koje se prenose s kolena na koleno. Među njima posebno mesto zauzima mramorni kolač – jednostavan, a ipak pun ljubavi i tradicije. Često je donosio dodatnu radost na trpezu na veće praznike. Ovaj starinski recept, rukom zabeležen u bakinoj svesci, svedok je vremena kada su se slatkiši pravili iz srca, merili kašikama i šoljicama, i kada je svaki zalogaj bio više od ukusa – bio je deo porodične molitve i zajedništva.
Svetlo i tamno testo nežno se prepliću u vizuelnom podsećanju na mermer, ali i na životne kontraste, dok miris kakaa i domaćih jaja podseća na tople ruke naših predaka, koji su verom i strpljenjem utkali radost u svakodnevicu. Danas, i dalje, ovaj kolač spaja generacije – bilo uz popodnevnu kafu, bilo kao sladak deo praznične trpeze – i podseća nas da su najlepši recepti oni čuvani rukom i ljubavlju.
Sastojci:
5 jaja
15 kašika šećera
15 kašika brašna
15 kašika jogurta ili mleka
12 kašika ulja
1 prašak za pecivo ili 1 mala kašičica sode bikarbone
nekoliko kašika kakaa u prahu, po želji
šećer u prahu za posipanje
Shutterstock/Ahanov Michael
Mramorni kolač po bakinom receptu uvek mora da uspe
Priprema:
Odvojite belanca od žumanaca i umutite čvrst sneg od belanaca i šećera. Dodajte žumanca, ulje, jogurt (ili mleko) i brašno pomešano sa praškom za pecivo. U podmazan i brašnom posut pleh sipajte polovinu smese, pa prelijte drugom polovinom u koju ste dodali kakao. Pecite na 200 °C oko 20 minuta. Gotov kolač pospite šećerom u prahu i secite na kocke.
Savet:
Koristite sveže i kvalitetne sastojke, posebno jaja, jer daju kolaču potrebnu strukturu i mekoću. Jogurt ili mleko čine testo sočnijim – jogurt daje blagu kiselost i dodatnu mekoću, dok mleko čini testo lakšim. Ulje se koristi umesto maslaca kako bi kolač ostao mekan duže vreme. Možete koristiti suncokretovo ili blago maslinovo ulje. Kakao u prahu je ključan za mramorni efekat – birajte kvalitetan kakao za intenzivniji ukus.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
U danima posta, kad je duša gladna utehe, a novčanik tanak, ovaj starinski kolač iz šerpe vraća toplinu doma i pokazuje da i jednostavno može biti preukusno.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.