Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
U toplini porodičnog doma, uz miris sveže pečenog kolača, čuvaju se uspomene koje se prenose s kolena na koleno. Među njima posebno mesto zauzima mramorni kolač – jednostavan, a ipak pun ljubavi i tradicije. Često je donosio dodatnu radost na trpezu na veće praznike. Ovaj starinski recept, rukom zabeležen u bakinoj svesci, svedok je vremena kada su se slatkiši pravili iz srca, merili kašikama i šoljicama, i kada je svaki zalogaj bio više od ukusa – bio je deo porodične molitve i zajedništva.
Svetlo i tamno testo nežno se prepliću u vizuelnom podsećanju na mermer, ali i na životne kontraste, dok miris kakaa i domaćih jaja podseća na tople ruke naših predaka, koji su verom i strpljenjem utkali radost u svakodnevicu. Danas, i dalje, ovaj kolač spaja generacije – bilo uz popodnevnu kafu, bilo kao sladak deo praznične trpeze – i podseća nas da su najlepši recepti oni čuvani rukom i ljubavlju.
Sastojci:
5 jaja
15 kašika šećera
15 kašika brašna
15 kašika jogurta ili mleka
12 kašika ulja
1 prašak za pecivo ili 1 mala kašičica sode bikarbone
nekoliko kašika kakaa u prahu, po želji
šećer u prahu za posipanje
Shutterstock/Ahanov Michael
Mramorni kolač po bakinom receptu uvek mora da uspe
Priprema:
Odvojite belanca od žumanaca i umutite čvrst sneg od belanaca i šećera. Dodajte žumanca, ulje, jogurt (ili mleko) i brašno pomešano sa praškom za pecivo. U podmazan i brašnom posut pleh sipajte polovinu smese, pa prelijte drugom polovinom u koju ste dodali kakao. Pecite na 200 °C oko 20 minuta. Gotov kolač pospite šećerom u prahu i secite na kocke.
Savet:
Koristite sveže i kvalitetne sastojke, posebno jaja, jer daju kolaču potrebnu strukturu i mekoću. Jogurt ili mleko čine testo sočnijim – jogurt daje blagu kiselost i dodatnu mekoću, dok mleko čini testo lakšim. Ulje se koristi umesto maslaca kako bi kolač ostao mekan duže vreme. Možete koristiti suncokretovo ili blago maslinovo ulje. Kakao u prahu je ključan za mramorni efekat – birajte kvalitetan kakao za intenzivniji ukus.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
U danima posta, kad je duša gladna utehe, a novčanik tanak, ovaj starinski kolač iz šerpe vraća toplinu doma i pokazuje da i jednostavno može biti preukusno.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da se promena ne dešava naglo, već u trenutku kada čovek prestane da opravdava slabost i počne da joj se suprotstavlja malim, ali doslednim unutrašnjim otporom.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je koliko je vernika prošlo kroz Hram Svetog Save od 20. maja do danas, dok patrijarh Porfirije poručuje da je od brojki važnija vera koju narod pokazuje.
Odmah nakon praznika Silaska Svetog Duha na apostole, Duhovska sedmica donosi liturgijsko razrešenje i otvara vreme u kojem se naglasak sa odricanja premešta na zahvalnost, radost i praznični karakter.
Dok su se dizali prvi ustanički barjaci, u župskom selu Kožetin podignuta je svetinja oko koje su se isplele legende, istorijske bitke i sećanje na vreme kada je gradnja pravoslavnog hrama predstavljala mnogo više od verskog čina.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.