Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
U toplini porodičnog doma, uz miris sveže pečenog kolača, čuvaju se uspomene koje se prenose s kolena na koleno. Među njima posebno mesto zauzima mramorni kolač – jednostavan, a ipak pun ljubavi i tradicije. Često je donosio dodatnu radost na trpezu na veće praznike. Ovaj starinski recept, rukom zabeležen u bakinoj svesci, svedok je vremena kada su se slatkiši pravili iz srca, merili kašikama i šoljicama, i kada je svaki zalogaj bio više od ukusa – bio je deo porodične molitve i zajedništva.
Svetlo i tamno testo nežno se prepliću u vizuelnom podsećanju na mermer, ali i na životne kontraste, dok miris kakaa i domaćih jaja podseća na tople ruke naših predaka, koji su verom i strpljenjem utkali radost u svakodnevicu. Danas, i dalje, ovaj kolač spaja generacije – bilo uz popodnevnu kafu, bilo kao sladak deo praznične trpeze – i podseća nas da su najlepši recepti oni čuvani rukom i ljubavlju.
Sastojci:
5 jaja
15 kašika šećera
15 kašika brašna
15 kašika jogurta ili mleka
12 kašika ulja
1 prašak za pecivo ili 1 mala kašičica sode bikarbone
nekoliko kašika kakaa u prahu, po želji
šećer u prahu za posipanje
Shutterstock/Ahanov Michael
Mramorni kolač po bakinom receptu uvek mora da uspe
Priprema:
Odvojite belanca od žumanaca i umutite čvrst sneg od belanaca i šećera. Dodajte žumanca, ulje, jogurt (ili mleko) i brašno pomešano sa praškom za pecivo. U podmazan i brašnom posut pleh sipajte polovinu smese, pa prelijte drugom polovinom u koju ste dodali kakao. Pecite na 200 °C oko 20 minuta. Gotov kolač pospite šećerom u prahu i secite na kocke.
Savet:
Koristite sveže i kvalitetne sastojke, posebno jaja, jer daju kolaču potrebnu strukturu i mekoću. Jogurt ili mleko čine testo sočnijim – jogurt daje blagu kiselost i dodatnu mekoću, dok mleko čini testo lakšim. Ulje se koristi umesto maslaca kako bi kolač ostao mekan duže vreme. Možete koristiti suncokretovo ili blago maslinovo ulje. Kakao u prahu je ključan za mramorni efekat – birajte kvalitetan kakao za intenzivniji ukus.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
U danima posta, kad je duša gladna utehe, a novčanik tanak, ovaj starinski kolač iz šerpe vraća toplinu doma i pokazuje da i jednostavno može biti preukusno.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.