ZDRAVA POSLASTICA IZ DETINJSTVA SVETOG SAVE: Rastkove kruške osvajaju raskošnim ukusom (VIDEO)
U manastiru Slanci priprema se jedinstven desert od krušaka, šumskog voća i meda, po receptu koji potiče iz vremena kada je Rastko Nemanjić bio dečak.
Zaboravite na sate sušenja u rerni — uz samo jedno jaje, malo šećera i mikrotalasnu rernu, dobićete savršeno hrskave zalogaje koji podsećaju na bakin dom i onu tihu sreću nedeljnih popodneva.
Sećate li se onih bezbrižnih popodneva kada bi cela kuća zamirisala na slatko, a iz kuhinje bi se čulo lagano zveckanje posuđa i smeh dok je baka pravila puslice? U tim trenucima, vreme je stajalo, a jedna obična činija sa snegom od belanaca i šećerom pretvarala se u čaroliju na tanjiru. Danas vam donosimo recept koji miriše na detinjstvo, ali je prilagođen savremenom ritmu života — brz, jednostavan, a opet neodoljivo ukusan. Za svega tri minuta i uz samo dva sastojka, u vašem domu može oživeti ona ista slatka magija iz prošlih vremena.
Sastojci:
Priprema:
Priprema ove poslastice podseća na zaboravljene rituale iz kuhinja naših baka, kada su se puslice lagano sušile u rerni satima, uz tiho škripanje starih vrata špajza i miris šećera koji se polako pretvarao u oblak hrskave slatkoće. Danas, u savremenom ritmu, ta čarolija ne mora da traje večno — dovoljna su samo tri minuta i mikrotalasna rerna. Razbijte jedno jaje i pažljivo odvojte belance od žumanceta — nežno, kao da držite uspomenu. Umutite belance sa šećerom u prahu dok ne dobijete gustu, belu smesu.
Oblikujte male loptice i poređajte ih na tanjir obložen papirnim ubrusom. Nakon svega tri minuta u mikrotalasnoj rerni, dobićete savršene, lagane puslice koje krckaju pod zubima i u vama bude davno zaboravljene osećaje. Poslužene sa jagodama, malinama ili ribizlama, uz kap limunovog soka, vraćaju u detinjstvo — tamo gde su slatkiši bili jednostavni, ali puni duše.
U manastiru Slanci priprema se jedinstven desert od krušaka, šumskog voća i meda, po receptu koji potiče iz vremena kada je Rastko Nemanjić bio dečak. Ovaj domaći kolač od jagoda ne pripada eri brzih recepata – priprema se s pažnjom i ljubavlju, baš kao što su to radile naše bake, a rezultat je desert koji osvaja već na prvi zalogaj. Nastale iz kulinarske greške u kuhinji cara Franje Josifa, ove palačinke danas se prave po starinskom receptu, zapisanom rukom jedne bake. Palačinke od krompira, pržene na masti i punjene džemom, vraćaju duh detinjstva i toplinu doma u svaki zalogaj – naučite kako da ih pripremite po starinskom receptu koji se prenosi s kolena na koleno. Slatko od jagoda nije samo poslastica — to je toplina bakinog glasa, miris detinjstva i poruka da ste dobrodošli. Donosimo vam tradicionalni recept sa svim tajnama koje domaćice prenose generacijama: kako da sirup „vuče“, a jagode ostanu cele. Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
jedno jaje
300 g šećera u prahu

ZDRAVA POSLASTICA IZ DETINJSTVA SVETOG SAVE: Rastkove kruške osvajaju raskošnim ukusom (VIDEO)
UKUS KOJI VRAĆA OSMEH NA LICE: Probajte rolat po receptu bake Stane i pravićete ga uvek dok traje sezona jagoda
POSLASTICA S MIRISOM DETINJSTVA I UKUSOM SA CARSKOG DVORA: Evo kako da napravite carske palačinke po zaboravljenom bakinom receptu
ZABORAVLJENI RECEPT ZA UŽINU NA KOJU SU MIRISALE STARE KUĆE: Probajte ukus detinjstva iz bakine kuhinje
NAJTRAŽENIJI RECEPT ZA STARINSKO SLATKO OD JAGODA KOJE BUDI USPOMENE: Zalogaj dobrodošlice i ljubavi koji unosi toplinu u dom
STARINSKI KOLAČ OD SAMO JEDNE JABUKE I JEDNOG LIMUNA KOJI ĆE ODUŠEVITI CELU PORODICU: Recepti koje su nam bake ostavile kao blago
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Ova poslastica se nalazila i na slavskim i na ramazanskim stolovima, a njen stari način pripreme i danas ostaje isti kao pre stotinu godina.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Jednostavna smesa, proverena mera i miris vanilije koji vraća u dane praznika, mrsnih ručkova i tihog porodičnog mira.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Predanje sa Kosova i Metohije čuva priču o salati koja je pratila svečane obroke, jednostavna, a puna ukusa.
Recept koji se vekovima prenosi iz sveske u svesku čuva sećanje na vreme kada je jednostavno testo sa sirom bilo znak i običaja i domaće raskoši.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Kroz slike ognja i malja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako Božja poruka u jednima budi utehu i snagu, a u drugima razotkriva unutrašnju tvrdoću i pokreće duboko preispitivanje.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Dekapolita po starom i Svetog proroka Jeremiju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog Josifa Radnika, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.