Patrijarh je u prvom zvaničnom susretu, Ani Lugon-Mulen poželeo srdačnu dobrodošlicu i uspešan mandat u Beogradu, izrazivši uverenje da će njeno diplomatsko službovanje doprineti daljem unapređenju odnosa dveju bliskih zemalja.
Patrijarh srpski Porfirije je razgovarao 24. juna 2025. godine u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu sa Anom Lugon-Mulen, ambasadorom Švajcarske u Republici Srbiji.
Patrijarh je u prvom zvaničnom susretu, Ani Lugon-Mulen poželeo srdačnu dobrodošlicu i uspešan mandat u Beogradu, izrazivši uverenje da će njeno diplomatsko službovanje doprineti daljem unapređenju odnosa dveju bliskih zemalja.
U otvorenom i prijateljskom razgovoru, sagovornici su razmenili mišljenja o nizu važnih tema koje se tiču kako bilateralne saradnje Srbije i Švajcarske, tako i savremenih izazova.
Patrijarh je, između ostalog, istakao važnost međureligijskog dijaloga, na čijem razvijanju Srpska Pravoslavna Crkva (SPC) već decenijama kontinuirano radi. Naglasio je da je to način očuvanja mira i unapređivanja razumevanja među narodima, a da upravo Crkva, kroz svoju misiju, može biti most saradnje, solidarnosti i pomirenja.
Ambasadorka Lugon-Mulen je informisala patrijarha o aktuelnim aktivnostima Švajcarske u Srbiji, ističući da se odnosi između dve zemlje temelje na uzajamnom poštovanju i zajedničkoj želji za napretkom.
Sastanku su prisustvovali: protojerej Đorđe Stojisavljević, šef Kabineta Patrijarha srpskog, Mladen Andrejić, službenik Kabineta Patrijarha srpskog.
Razgovor u Patrijaršijskom dvoru otkrio ključnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u očuvanju identiteta i unapređenju međunarodnih odnosa kroz dijalog, sinergiju sa državom i negovanje duhovnih vrednosti među Srbima u dijaspori.
"U ovoj zastrašujućoj bujici tuge, molimo se za upokojenje duša nevino postradalih čeda Božjih, dok naše molitvene oči ostaju zagledane u lica porodica postradalih."
U hramu Svetog Nikolaja Čudotvorca u Rijeci služena je sveta Liturgija kakva se retko viđa — uz prisustvo trojice arhijereja Srpske pravoslavne crkve i dirljivu besedu o pozivu Hristovom, sabor u ovom delu Hrvatske ostavio je dubok duhovni trag i poruku zajedništva.
U Patrijaršijskom dvoru u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve primio je polaznike Visokih studija bezbednosti i odbrane i poručio da se stabilnost države ne može graditi bez unutrašnje snage, vere i odgovornosti za bližnje.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.