Jelo po receptu jeromonaha Jeroteja iz 1855. godine svedoči o drugačijem odnosu prema hrani i prazniku.
Na Badnje veče, kada se trpeza ne meri obiljem već smislom, a ukus nosi tišinu posta i iščekivanje Rođenja Hristovog, i najjednostavnije jelo postaje svedočanstvo predanja. Posni pasulj, skroman i dubok, kakav se spremao u srpskim domovima pre više od jednog i po veka, sačuvan je na stranicama „Srpskog kuvara“, štampanog 1855. godine u Novom Sadu, iz pera jeromonaha Jeroteja Draganovića iz manastira Krušedol.
To nije samo recept, već zapis o načinu života u kojem se hrana pripremala polako, s merom i sa svešću da je Badnje veče prag — između uzdržanja i radosti, tišine i pesme. Pasulj iz ovog kuvara ne traži kulinarsku veštinu, već strpljenje i poštovanje, jer u njemu nema suvišnog: samo ono što je potrebno telu i dovoljno da umiri duh.
Sastojci
3-4 šolje lepog, krupnog pasulja
so
manji koren celera
dve šargarepe
dve do tri zrele paprike (sveže, a mogu i suve)
koren paštrnaka
koren peršuna
biber
lovorov list
mala glavica crnog luka
par čenova belog luka
Shutterstock/Nataliya Arzamasova
Pasulj na Badnje veče
Priprema
Pre podne oprani pasulj staviti u mlaku vodu i ostaviti da nabubri. Posle podne kuvati ga dok se potpuno ne raskuva. U drugoj posudi, na malo vode, kuvati svo navedeno povrće, takođe dok se dobro ne raskuva.
Pasulj se zatim izvadi i propasira dok ne dobije izgled paste, a isto se učini i sa povrćem. Nakon toga, sve se sjedini, tako da jelo dobije izgled fine, ujednačene paste. Posoli se po ukusu i poprska peršunovim ili celerovim listom, a ko voli, može dodati i sitno seckan beli luk ili mrvljeni list mente.
Ovo jelo podjednako je dobro i toplo i hladno, a često se dešava da se traži i sutradan, na božićnoj trpezi.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Otkrijte kako tikvica, heljdino mleko i sveže zelje u Stojkinoj izlevuši postaju hranljivo, postno jelo koje hrani telo i dušu, donoseći toplinu i snagu u svakom zalogaju.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
Probajte đuveč sa krompirom po receptu iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za subotu i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jefrema Katunakijskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Matiju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenik Agatonik i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Device Marije Kraljice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti starac govorio je bez uvijanja o onima koji zanemaruju svoje zdravlje, ali i o pogrešnom shvatanju vere zbog kojeg čovek odbacuje pomoć koja mu je pružena.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Jeromonah Jerotej Draganović spojio je vekovnu kulinarsku tradiciju i mirise domaćeg povrća u receptu savršenom za dane posta i posne slave, nudeći bogatstvo ukusa i mirisa koji greju dušu.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Vatrogasci su uspeli da lokalizuju vatru, povređenih nema, ali je konak pretrpeo velika oštećenja. Isti objekat goreo je i 2018. godine, kada su među ostacima pronađene poluizgorele ikone.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Pred njihovim moštima vernici traže utehu i pomoć za sebe i svoje bližnje, mole se za zdravlje, izbavljenje iz nevolja i snagu da izdrže životna iskušenja, a njihove molitve prate duboku veru u Božiju milost.