Jelo po receptu jeromonaha Jeroteja iz 1855. godine svedoči o drugačijem odnosu prema hrani i prazniku.
Na Badnje veče, kada se trpeza ne meri obiljem već smislom, a ukus nosi tišinu posta i iščekivanje Rođenja Hristovog, i najjednostavnije jelo postaje svedočanstvo predanja. Posni pasulj, skroman i dubok, kakav se spremao u srpskim domovima pre više od jednog i po veka, sačuvan je na stranicama „Srpskog kuvara“, štampanog 1855. godine u Novom Sadu, iz pera jeromonaha Jeroteja Draganovića iz manastira Krušedol.
To nije samo recept, već zapis o načinu života u kojem se hrana pripremala polako, s merom i sa svešću da je Badnje veče prag — između uzdržanja i radosti, tišine i pesme. Pasulj iz ovog kuvara ne traži kulinarsku veštinu, već strpljenje i poštovanje, jer u njemu nema suvišnog: samo ono što je potrebno telu i dovoljno da umiri duh.
Sastojci
3-4 šolje lepog, krupnog pasulja
so
manji koren celera
dve šargarepe
dve do tri zrele paprike (sveže, a mogu i suve)
koren paštrnaka
koren peršuna
biber
lovorov list
mala glavica crnog luka
par čenova belog luka
Shutterstock/Nataliya Arzamasova
Pasulj na Badnje veče
Priprema
Pre podne oprani pasulj staviti u mlaku vodu i ostaviti da nabubri. Posle podne kuvati ga dok se potpuno ne raskuva. U drugoj posudi, na malo vode, kuvati svo navedeno povrće, takođe dok se dobro ne raskuva.
Pasulj se zatim izvadi i propasira dok ne dobije izgled paste, a isto se učini i sa povrćem. Nakon toga, sve se sjedini, tako da jelo dobije izgled fine, ujednačene paste. Posoli se po ukusu i poprska peršunovim ili celerovim listom, a ko voli, može dodati i sitno seckan beli luk ili mrvljeni list mente.
Ovo jelo podjednako je dobro i toplo i hladno, a često se dešava da se traži i sutradan, na božićnoj trpezi.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Otkrijte kako tikvica, heljdino mleko i sveže zelje u Stojkinoj izlevuši postaju hranljivo, postno jelo koje hrani telo i dušu, donoseći toplinu i snagu u svakom zalogaju.
Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Jeromonah Jerotej Draganović spojio je vekovnu kulinarsku tradiciju i mirise domaćeg povrća u receptu savršenom za dane posta i posne slave, nudeći bogatstvo ukusa i mirisa koji greju dušu.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Praznik Rođenja Hristovog, koji Srpska pravoslavna crkva obeležava 7. januara, ne govori o sili i sjaju, već o tišini, smirenju i nadi koja već dva milenijuma iznova ispituje čoveka i njegov odnos prema Bogu i drugima.
Osvrćući se na Pravednog Josifa, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas u svojoj besedi za 31. utorak po Duhovima podseća kako vera i poslušnost Bogu oblikuju život i donose proslavu onima koji ga slede, čak i u najmračnijim trenucima.
Pravoslavno predanje i oci otkrivaju zašto ovaj dan nije samo uvod u slavlje, već duhovni ispit – i kako od njega zavisi da li će Rođenje Hristovo ostati običan datum ili lični susret.