KOJA JE SIMBOLIKA NOVČIĆA KOJI SE IZVLAČI IZ ČESNICE: Sveštenik kaže da nije tačno da će onaj koji ga izvuče imati puno novca
Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći.
Na božićnoj trpezi, česnica ima istu ulogu kao slavski kolač na krsnoj slavi.
Česnica je obavezni deo trpeze za Božić. Ona se ne doživljava samo kao hleb, već kao simbol vere, zdravlja i porodične sreće. Prema tradiciji, priprema se na sam dan Božića, u ranim jutarnjim satima, nakon povratka sa liturgije. U testo se stavlja novčić, koji može biti zlatni, srebrni ili običan, a njegova svrha je da donese sreću onome ko ga pronađe.
Na vrh česnice se postavlja grančica badnjaka, kao znak povezanosti sa božićnim običajima.
Česnicu možete napraviti od pola kiograma mekog brašna, pola paklice svežeg kvasca rastopljenog u mlakoj vodi, jedne kašike jestivog ulja, malo soli i malo vode za sipanje u testo.
Ako želite bez kvasca, onda koristite oštro brašno. Sve se dobro umesi s mlakom vodom kao i svaki hleb ili slavski kolač.
Novčić se utisne u testo i testo ostavi da naraste. Kada dobro naraste, stavljamo u vruću rernu.
Sastav česnice se razlikuje u zavisnosti od kraja i načina života porodice. Tako se u nju mogu dodavati razna zrna i plodovi koji imaju posebno značenje. Dren simbolizuje snagu i dobro zdravlje, kukuruz se vezuje za napredak domaćinstva i blagostanje, dok pasulj i pšenica predstavljaju brigu za stoku i živinu, kao i želju da budu zdravi i plodni tokom cele godine. Na taj način, česnica postaje nosilac želja za napredak cele porodice.

Na božićnoj trpezi, česnica ima istu ulogu kao slavski kolač. Kada se porodica okupi, domaćin obavlja molitveni deo obreda – pali sveću, kadi kuću i prisutne, a zatim se čitaju molitve i peva božićna pesma. Ukoliko neko zna peva božićni tropar, a ako ne, čita se "Oče naš" naglas.
Nakon toga sledi lomljenje česnice, koja se deli na jednake delove, u skladu sa brojem ukućana.
Taj čin prati čestitanje Božića i zajednički obrok, čime se naglašavaju sloga, mir i radost praznika.
Da li se česnica pravi sa kvascem ili bez kvasca, kao što je to običaj u nekim krajevima Srbije gde je zovu i "beskvasni hleb", odgovorio je otac Dejan Krstić jednoj vernici.
- Što se tiče česnice, najčešće je nazivaju "božićna česnica" i pravi se od običnog testa. Prvi put čujem da se zove beskvasni hleb, ali to zaista potvrđuje ono što narod kaže: koliko sela, toliko običaja. Svako mesto ima svoje male razlike u pripremi i imenovanju česnice - odgovorio je on.
Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Monahinja Kornelija Ris govori o svom prisustvu molitvama za oslobođenje od đavoimanosti, upozoravajući da se suština duhovne borbe nalazi u molitvi, pokajanju i smirenju pred Bogom.
Crkva neprestano podseća roditelje da je najveći dar koji mogu da ostave svojoj deci upravo vera u Boga.
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Pozivajući se na reči Svetog pisma, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da se čovek koji se raduje padu drugoga ne udaljava samo od bližnjeg već i od ljubavi koju Bog očekuje od svakog svog stvorenja.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.
Probajte mariniranu ribu po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Filareta Moskovskog.