Porodica se na Badnje veče okuplja oko posne trpeze i u zajedništvu dočekuje dan Hristovog rođenja, negujući duh mira, ljubavi i praštanja.
Pravoslavni vernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru danas obeležavaju Badnji dan, poslednji dan Božićnog posta, kojim se najavljuje proslava najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića, rođenja Isusa Hrista.
Badnji dan ima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji i pre svega je porodični praznik. Porodica se na Badnje veče okuplja oko posne trpeze i u zajedništvu dočekuje dan Hristovog rođenja, negujući duh mira, ljubavi i praštanja.
Naziv praznika potiče od badnjaka – hrastovog drveta koje se tradicionalno seče i pali na ovaj dan. Badnjak simbolizuje hrast koji su, prema predanju, pastiri doneli u vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist, a koji je njegov zemaljski otac Josif založio kako bi zagrejao hladno mesto. Varnice koje su tada poletele ka nebu, veruje se, najavile su poseban i veliki događaj.
Po običaju, pravoslavni vernici na Badnji dan odlaze u šumu po badnjak, koji se uveče pali na kućnom ognjištu ili ispred doma, kao simbol svetlosti i toplote koja okuplja i zbližava ukućane. Pod kuće se posipa slamom, čime se dočarava pećina u Vitlejemu u kojoj se, prema hrišćanskom predanju, rodio Isus Hrist.
TANJUG/ DUSAN ANICIC/ nr
Danas se seče badnjak
U slamu se stavljaju sitni darovi, a deca ih traže po kući pijučući, što je običaj poznat kao pijukanje. Poseban običaj je i bacanje oraha u uglove doma, što simbolično predstavlja Božju vlast nad sve četiri strane sveta.
Na badnjoj trpezi tradicionalno se nalaze posna jela – pasulj prebranac, suve šljive, smokve i kajsije, sveže jabuke, med, orasi, bademi, turšija i posne pite. U pojedinim krajevima Srbije priprema se i badnjača, posebna pogača namenjena upravo ovoj večeri.
Pre večere, domaćin kadi kuću tamjanom, što simbolizuje zlato, tamjan i smirnu – darove koje su, prema Jevanđelju, mudraci sa Istoka doneli novorođenom Hristu.
Badnje veče je vreme bdenja – ne spava se, već se u miru i molitvi očekuje svečani trenutak Hristovog rođenja.
– Sama reč Badnji dan znači bdenje, nespavanje, budnost. Ovaj praznik nas podseća da u životu treba da budemo budni, naročito kada su u pitanju ovako važni događaji, kao što je praznik rođenja Hristovog – objasnio je svojevremeno vojni sveštenik Đorđe Stoisavljević.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
Probajte đuveč sa krompirom po receptu iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za subotu i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jefrema Katunakijskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Matiju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenik Agatonik i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Device Marije Kraljice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Dok se vernici okupljaju radi molitve i zajedništva, policijska najava snimanja otvara pitanje da li se sabranje na crkveni praznik posmatra kao čin vere ili kao događaj koji zahteva stalni nadzor.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Matiju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenik Agatonik i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Device Marije Kraljice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Emilijana Ispovednika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Tadej. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Pija X, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Vatrogasci su uspeli da lokalizuju vatru, povređenih nema, ali je konak pretrpeo velika oštećenja. Isti objekat goreo je i 2018. godine, kada su među ostacima pronađene poluizgorele ikone.
Paroh bujanovački kaže da su se trojica mladića vraćala čak tri puta, puštala glasnu muziku, lupala na prozore i divljala automobilom, zbog čega je na kraju pozvao policiju.
Vatrogasci su uspeli da lokalizuju vatru, povređenih nema, ali je konak pretrpeo velika oštećenja. Isti objekat goreo je i 2018. godine, kada su među ostacima pronađene poluizgorele ikone.
Maskirani muškarci preko zidina ušli su u Manastir Taksiarha na grčkom ostrvu Serifos, dvojica monaha bili u manastirskom komleksu i ništa nisu primetili.