Kopriva, pirinač i jaja pretvaraju se u skroman, ali snažan obrok za dane bez strogog posta – jelo koje neguje telo i vraća meru u svakodnevnoj ishrani.
U manastirskoj kuhinji, gde se mera ne traži samo u gramima nego i u smirenju, postoje jela koja možda ne impresioniraju vizuelno, ali deluju lekovito i na telo i na dušu. Upravo takve su šnicle od koprive, po receptu koji je jeromonah Jerotej Draganović objavio u "Srpskom kuvaru" davne 1855. godine.
Pripremaju se u danima kada tipik ne propisuje strogi post, pa monasi mogu da koriste jaja i mlečne proizvode, ali ovaj obrok ipak nosi duh uzdržanja i pažnje prema onome što nam je darovano iz prirode. U jednostavnim listovima koprive, ubranim daleko od buke i užurbanosti, krije se ukus koji podseća da hrana može biti podrška telu, gotovo lek, i diskretna pouka o skromnosti koja oplemenjuje svakodnevni obrok.
Sastojci
400–500 g očišćenih kopriva
2 šolje pirinča
2 jajeta
biber na vrh noža
vezica peršunovog lista
so
ulje
prezle
RomanaMart/Shutterstock
Šnicle od koprive, zdrav obrok po receptu jeromonaha Jeroteja
Priprema
Koprive obarite, ocedite i sitno iseckajte. Obarite pirinač, procedite ga, pa pomešajte sa koprivama. Dodajte jaja, biber, so, sitno seckan peršunov list i prezle, sve dobro promešajte, pa oblikujte šnicle po želji i pržite na vrelom ulju. Može da se posluži kao predjelo ili kao prilog uz varivo ili neko pikantnije jelo.
Koprivu ne treba prati pre kuvanja, jer joj listovi otvrdnu; ona se "trebi", tj. čisti od buba i starijih listova, a treba je brati na čistim mestima, što dalje od naselja i gde ne prolaze životinje i ljudi. Zato se kod koprive obavezno baca prva voda. Za ovu biljku, punu minerala i vitamina, predlažemo i sledeću recepturu.
Kelj preliven pavlakom i zapečen sa hlebnim mrvicama postaje obrok koji spaja ritual i svakodnevicu – jednostavan, a bogat ukusom i mirisom domaće kuhinje.
Zapis iz „Srbskog kuvara“ otkriva jednostavan način pripreme hleba na kiselu vodu, čuvan u domaćinstvima i manastirima gde se testo mesi strpljenjem, a deli rukama uz osećaj zajedništva i blagoslova.
U okviru prve zvanične posete francuskog predsednika Crnoj Gori, deo programa u Cetinju odvijao se daleko od očiju javnosti, uz susret koji je privukao posebnu pažnju i otvorio niz pitanja o značaju mesta i trenutka.
Na stenama koje se obrušavaju ka Egejskom moru, u mreži lanaca, merdevina i čekrka, Karulja čuva život sveden na tišinu, molitvu i odricanje kakvo se retko može videti.
U parohiji Svetog Jovana Bogoslova na Long Ajlendu, preobraćenici, među kojima je i jedno dete, ušli su u katekumenski put, dok protojerej Džonatan Ivanov poručuje da interesovanje za pravoslavlje u zajednici raste.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Knez Duklje bio je zarobljenik, suprug Samuilove kćeri i pravedan vladar koji je stradao zbog prevare, a njegovo ime i danas okuplja hiljade vernika pred moštima i svetinjama koje se vezuju za njegov život.
U besedi za četvrtak prve sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje duhovni preokret u kome čovek, po sopstvenoj odluci, gubi unutrašnju zaštitu i ulazi u stanje koje menja njegovu prirodu iz temelja.