Kopriva, pirinač i jaja pretvaraju se u skroman, ali snažan obrok za dane bez strogog posta – jelo koje neguje telo i vraća meru u svakodnevnoj ishrani.
U manastirskoj kuhinji, gde se mera ne traži samo u gramima nego i u smirenju, postoje jela koja možda ne impresioniraju vizuelno, ali deluju lekovito i na telo i na dušu. Upravo takve su šnicle od koprive, po receptu koji je jeromonah Jerotej Draganović objavio u "Srpskom kuvaru" davne 1855. godine.
Pripremaju se u danima kada tipik ne propisuje strogi post, pa monasi mogu da koriste jaja i mlečne proizvode, ali ovaj obrok ipak nosi duh uzdržanja i pažnje prema onome što nam je darovano iz prirode. U jednostavnim listovima koprive, ubranim daleko od buke i užurbanosti, krije se ukus koji podseća da hrana može biti podrška telu, gotovo lek, i diskretna pouka o skromnosti koja oplemenjuje svakodnevni obrok.
Sastojci
400–500 g očišćenih kopriva
2 šolje pirinča
2 jajeta
biber na vrh noža
vezica peršunovog lista
so
ulje
prezle
RomanaMart/Shutterstock
Šnicle od koprive, zdrav obrok po receptu jeromonaha Jeroteja
Priprema
Koprive obarite, ocedite i sitno iseckajte. Obarite pirinač, procedite ga, pa pomešajte sa koprivama. Dodajte jaja, biber, so, sitno seckan peršunov list i prezle, sve dobro promešajte, pa oblikujte šnicle po želji i pržite na vrelom ulju. Može da se posluži kao predjelo ili kao prilog uz varivo ili neko pikantnije jelo.
Koprivu ne treba prati pre kuvanja, jer joj listovi otvrdnu; ona se "trebi", tj. čisti od buba i starijih listova, a treba je brati na čistim mestima, što dalje od naselja i gde ne prolaze životinje i ljudi. Zato se kod koprive obavezno baca prva voda. Za ovu biljku, punu minerala i vitamina, predlažemo i sledeću recepturu.
Kelj preliven pavlakom i zapečen sa hlebnim mrvicama postaje obrok koji spaja ritual i svakodnevicu – jednostavan, a bogat ukusom i mirisom domaće kuhinje.
Zapis iz „Srbskog kuvara“ otkriva jednostavan način pripreme hleba na kiselu vodu, čuvan u domaćinstvima i manastirima gde se testo mesi strpljenjem, a deli rukama uz osećaj zajedništva i blagoslova.
Najviše crkveno odlikovanje Eparhije šumadijske uručeno je direktoru Instituta za srce i krvne sudove "Dedinje" u znak zahvalnosti za ljubav prema sveštenstvu, monaštvu i vernom narodu.
Episkop vašingtonsko-njujorški i istočnoamerički govorio je na međureligijskom skupu o zaštiti bogomolja i vernika, uputivši poziv na odlučniju borbu protiv mržnje, nasilja i ugrožavanja verskih sloboda.
Nakon razgovora u Požarevcu, dvojica arhijereja obišla su drevnu svetinju, poklonila se ikoni Presvete Bogorodice Kurske i posetila isposnicu Svetog Zosima, a potom je episkop bihaćko-petrovački nastavio put ka Eparhiji timočkoj.
Za osobu koja nije pripadala Pravoslavnoj crkvi ne mogu se vršiti opela, pomeni i druge crkvene molitve na način na koji se one vrše za pravoslavne hrišćane.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
Sušene pečurke i nekoliko običnih namirnica, uz posebnu tehniku pripreme, daju jelu bogat ukus, a jedan detalj iz ruske manastirske kuhinje pravi najveću razliku.
Sušene pečurke i nekoliko običnih namirnica, uz posebnu tehniku pripreme, daju jelu bogat ukus, a jedan detalj iz ruske manastirske kuhinje pravi najveću razliku.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Agatonika po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti sveštenomučenik Vavila i Sveti prorok Mojsije Bogovidac. Katolička crkva obeležava Svetu Ružu iz Viterba, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada rezultati izostanu, lako je posumnjati u smisao svega što radimo. Pouka svetitelja podseća da nisu svi odgovori u našim rukama i otkriva kako zahvalnost može promeniti naš pogled na život.
Mitropolit budimljansko-nikšićki daće iskaz pred državnim organima, dok se posebno pitanje otvara zbog toga što je pozvan da odgovara zbog čina koji pripada njegovoj svešteničkoj službi.