U hramu Svetog velikomučenika Georgija okupljeni su u molitvi evocirali život i delo kralja Petra I, dok su članovi porodice Karađorđević i predstavnici države učestvovali u ovom jedinstvenom duhovnom događaju.
U tišini hrama Svetog velikomučenika Georgija na Oplencu služena je sveta liturgija i parastos povodom 104. godišnjice smrti Kralja Petra I Karađorđevića. Mitropolit šumadijski Jovan predvodio je bogosluženje, uz sasluženje protojereja-stavrofora Dragoljuba Rakića, Miladina Mihailovića, Slobodana Bogojevića i Đorđa Radišića, jeromonaha Jovana Prokina, protojereja Dejana Dinića, protonamesnika Nikole Ilića, jereja Nemanje Radojičića i đakona Stevana Ilića i Lazara Marjanovića.
Molitvenom sabranju prisustvovali su prinčevi Filip i Mihailo, princeze Danica i Ljubica, kao i Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Nemanja Pančić
Hrama Svetog velikomučenika Georgija na Oplencu
Hram Svetog velikomučenika Georgija na Oplencu
Hram Svetog velikomučenika Georgija na Oplencu, zadužbina Kralja Petra I, izgrađen je u periodu od 1910. do 1930. godine. Smešten na vrhu brda Oplenac, crkva je mauzolej dinastije Karađorđević, u kojem počivaju mnogi članovi porodice, uključujući i samog Kralja Petra I. Građena je u srpsko-vizantijskom stilu, obložena belim venčačkim mermerom, a unutrašnjost je ukrašena mozaicima sa više od šest miliona komadića. Ovaj hram nije samo arhitektonski spomenik, već i simbol istorijskog i duhovnog nasleđa Srbije.
Molitva i počast
Sabrani su se u hramu molili za pokoj duše kralja Petra I, istovremeno odajući poštovanje istorijskoj ulozi monarha i značaju očuvanja tradicije. Parastos na Oplencu predstavlja trenutak sabranosti i duhovne povezanosti, gde se prošlost i sadašnjost isprepliću u molitvi i poštovanju prema jednom od najvećih srpskih vladara.
Festival crkvenih horova u crkvi Svetog Đorđa pretvorio se u retko duhovno sabranje, gde su molitva i pesma u isti glas progovorile o veri, zajedništvu i svetosti svakodnevnog života.
Mitropolit šumadijski Jovan i episkop švajcarski Andrej poslali su snažne poruke o veri, obnovi i duhovnoj snazi liturgije, dok je hram Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu zablistao na veliki praznik.
Nakon stravičnih požara u Šumadiji, unesrećenim porodicama stigla je uteha i pomoć iz Eparhije, uz blagoslov vladike Jovana i poruku da nikada nisu sami.
U tišini starog groblja, među svećama i molitvama, vernici su se prisetili duhovnog vođe i tragične pogibije 25 meštana u savezničkom bombardovanju 1944. godine.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na 103. godišnjicu od upokojenja kralja Petra I, mitropolit šumadijski je, uz prisustvo kraljevske porodice, bogoslužio u Crkvi Svetog Georgija, naglašavajući u svojoj besedi značaj Božanskog mira i duhovne povezanosti između prošlosti i večnosti.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.