Na 103. godišnjicu od upokojenja kralja Petra I, mitropolit šumadijski je, uz prisustvo kraljevske porodice, bogoslužio u Crkvi Svetog Georgija, naglašavajući u svojoj besedi značaj Božanskog mira i duhovne povezanosti između prošlosti i večnosti.
Pod svetlom vere i sećanja na Petra I Karađorđevića, mitropolit šumadijski Jovan služio je svetu arhijerejsku liturgiju i parastos u zadužbini ovog srpskog vladara – Crkvi Svetog velikomučenika Georgija na Oplencu. Na 103. godišnjicu od upokojenja kralja Petra, ova svetinja, koja svedoči o neizbrisivom pečatu monarhističkog nasleđa i pravoslavne tradicije, bila je ispunjena članovima kraljevske porodice i važnim državnim licima
Mitropolitu Jovanu su sasluživali brojni sveštenici i đakoni, dok je lepoti bogosluženja doprinosilo pevačko društvo Srpski pravoslavni pojci iz Beograda. Među prisutnima su bili prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević sa suprugom princezom Katarinom, princ Filip i princeza Danica, princ Mihailo i princeza Ljubica, kao i ministar Nemanja Starović.
U svojoj arhipastirskoj besedi, mitropolit Jovan je istakao duboko značenje liturgije i parastosa, govoreći o večnom značaju ovih molitvenih čina:
SPC/Eparhija šumadijska
Vladika Jovan sa sveštenstvom i đakonstvom
- Sabrali smo se danas u ovoj predivnoj zadužbini našeg kralja Petra I, na stogodišnjicu od njegovog upokojenja. Prvenstveno smo se okupili da služimo Božansku liturgiju, a ona se podjednako služi i za žive i za mrtve. Pred Bogom nema mrtvih. Da su naši preci mrtvi u pravom smislu, zašto bismo se molili Bogu za njih? Zašto bismo činili parastose, molitve? Zašto bismo činili dobra dela za njihovo spasenje - upitao je vladika, a potom nastavio:
- Upravo, sama Liturgija nam govori da pred Bogom nema mrtvih, nego da su pred Bogom svi živi. Zato se Liturgija ne služi samo za nas ovde ili narod koji živi na planeti, već ona sabira prošlo i sadašnje vreme i sve pretače u večnost - istakao je vladika Jovan i ukazao na to da liturgija otkriva i Carstvo nebesko, spajajući prošlost i sadašnjost u večnost. Pozvao je prisutne da se upitaju da li su spremni za Carstvo nebesko i da li žive u skladu sa krštenjem koje su primili.
SPC/Eparhija šumadijska
Vladika Jovan pričešćuje princa Filipa
- Smisao našeg života jeste da živimo po Bogu i u Bogu. Da živimo sa Crkvom i da živimo jedni sa drugima. Sve to, dragi moji, Liturgija sabira. Zato bih hteo vašoj ljubavi da kažem nekoliko rečenica o svetoj Liturgiji. Mi dolazimo na Liturgije. Tekstualno je i poznajemo, ali da li znamo suštinu liturgije - rekao je vladika.
Ove reči su pozvale prisutne da razmotre duboko značenje liturgije i parastosa, naglašavajući da su oni most između vremena i večnosti, između ljudskog i Božanskog. Kralj Petar I, kao simbol mira i pravde, bio je oduvek posvećen širenju Božjeg mira, koji je, kako je mitropolit rekao, jedini pravi mir, od početka do večnosti.
SPC/Eparhija šumadijska
Kraljevska porodica Karađorđević sa ministrom Nemanjom Starovićem
- Kralj naš Petar I, kao pravoslavac, kao Srbin, trudio se da širi Božji mir. Bez mira Božjega, naš je mir lažan. Naš je mir od danas do sutra. Samo je jedino Božji mir od početka do večnosti - zaključio je mitropolit šumadijski Jovan.
Sveti mir, kako je istakao mitropolit Jovan, počiva u srcu svakog hrišćanina i odražava se kroz ljubav i mir među ljudima. Ova molitva za kralja Petra I bila je i poziv na introspekciju i duhovno ispunjenje, u nadi da će svi vernici pronaći istinski mir kroz molitvu i zajedništvo.
Probajte pire sa prelivom od pečuraka po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za ponedeljak i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jovana Aleksejeva Valamskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih sedam mučenika u Efesu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Miron. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Hijacinta iz Krakova, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
U hramu Svetog velikomučenika Georgija okupljeni su u molitvi evocirali život i delo kralja Petra I, dok su članovi porodice Karađorđević i predstavnici države učestvovali u ovom jedinstvenom duhovnom događaju.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Upokojila se u 74. godini, a iza nje ostaje gotovo dvadeset godina provedenih uz mošti Svetog Grigorija Kumaničkog i ljude koji su u ovu drevnu svetinju dolazili po molitvu i utehu.
Nakon teškog incidenta koji je ostavio porodicu u strahu i neizvesnosti, deci je uručena finansijska pomoć, a domaćinima ikona Gospoda Isusa Hrista kao znak utehe i podrške.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.