Porodično nasilje nije privatna stvar u koju se ne treba mešati, nego zlo koje ugrožava život, dostojanstvo i duhovno zdravlje čoveka, ističe otac Dejan.
Porodično nasilje postaje sve veći društveni problem, kako globalno tako i u Srbiji. Iako se još često posmatra kao "privatna stvar“, ono predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i dostojanstva.
Mada Crkva brak i porodicu smatra svetinjama, a trpljenje vrhovnom vrlinom, trebalo bi naglasiti da po pitanju porodičnog nasilja imao veoma oštar stav i smatra da u ovom slučaju trpljenje kao hrišćanska zapovest ne sme i ne može biti razlog da se ostaje u nezdravom porodičnom okruženju.
Na to je ukazao i sveštenik Dejan Krstić i rektor Bogoslovije u Nišu u autorskom tekstu za portal "Žive reči" u kojem je istao da je " hrišćanska porodica svetinja", ali da temelj braka ne sme biti nasilje.
Shutterstock/Hanna Kuprevich
Trpljenje kao hrišćanska vrlina ne važi kad je u pitanju nasilje u porodici
- Ona (porodica p.a) je ikona zajednice Boga i čoveka, mesto gde se ljubav, poštovanje i žrtvena briga prožimaju u svakodnevnom životu. Apostol Pavle uči: „Muževi, ljubite svoje žene kao što je i Hristos zavoleo Crkvu i samoga sebe predao za nju“ (Ef. 5,25). Ova reč Božija postavlja jasan temelj braka: ljubav koja se žrtvuje za drugoga, a ne ljubav koja dominira, ponižava ili povređuje - istakao je otac Dejan..
Otac Dušan jasno osuđuje svaki oblik porodičnog nasilja:za koje kaže da je neprihvatljivo, teško kršenje zapovesti ljubavi i greh koji razara i brak i dušu.
- Ono nije privatna stvar u koju se ne treba mešati, nego zlo koje ugrožava život, dostojanstvo i duhovno zdravlje čoveka. Svako nasilje u porodici, bilo fizičko, psihičko, ekonomsko ili duhovno, suprotno je Jevanđelju Hristovom - naglašava on.
Prema njegovim rečima, ne postoji opravdanje za nasilje, niti može biti opravdano ponašanjem žrtve, a oni koji ćute postaju saučesnici.
Printscreen spclondon
Otac Dejan Krstić
- Hristos nas je naučio da ljubav podrazumeva zaštitu slabog i razobličavanje nepravde. Žrtva nasilja ima pravo na zaštitu i pomoć. Obraćanje policiji, socijalnim službama ili organizacijama za pomoć nije nepoverenje u Boga, već mudrost i odgovornost.
Kaže da se prijavljivanje nasilnika ne može smatrati osvetom.
- Počinilac nasilja mora biti zaustavljen. Njegovo privođenje pravdi nije osveta, već prilika da se suoči sa svojim grehom i da se pokaje. Crkva stoji uz žrtve. Sveštenik, duhovnik ili zajednica vernih treba da budu mesto podrške, molitve i ohrabrenja. Ohrabrujem sve žrtve porodičnog nasilja da se obrate nadležnim državnim institucijama radi zaštite, kako bi zlo bilo zaustavljeno i pravda zadovoljena.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Sve što svakodnevno doživljavamo – iskušenja, praznična oblačenja i masovna zabava – u svetlu vere otkriva borbu anđela i demona koja oblikuje sudbinu svakog čoveka.
Na razvoj deteta utiče i mnogo drugih faktora - škola, društvo, mediji, pa čak i okruženje u kojem dete živi - ali trebalo bi naglasiti da osnova vaspitanja svakog deteta leži u porodici.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Prirodna biljka koja se vekovima koristi u pravoslavlju daje posebnu nijansu i dubinu, a postupak pripreme i simbolika ove boje otkrivaju zašto se upravo ovakva jaja dele vernicima posle Vaskršnje liturgije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Prirodna biljka koja se vekovima koristi u pravoslavlju daje posebnu nijansu i dubinu, a postupak pripreme i simbolika ove boje otkrivaju zašto se upravo ovakva jaja dele vernicima posle Vaskršnje liturgije.
U besedi za subotu šeste sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je Jovan Bogovidac video lice koje sija jače od sunca i kosu belu kao sneg.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za subotu šeste sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je Jovan Bogovidac video lice koje sija jače od sunca i kosu belu kao sneg.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Lazarevu subotu i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliku subotu, dok Jevreji slave dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok savremeni način života podstiče popuštanje strastima i udaljava čoveka od sebe samog, duhovnik ukazuje na ispovest, smirenje i budnost nad mislima kao ključne korake bez kojih nema istinske unutrašnje pobede.