Paljenje sveća ma duboko ukorenjeno duhovno značenje, jer se veruje da svetlost sveće simbolizuje prisustvo Božje i molitvu koja se uzdiže ka njemu.
Paljenje sveća u pravoslavnim hramovima jedan je od najprepoznatljivijih i najčešćih činova narodne pobožnosti, ali i duhovni gest koji ima dublje značenje od same svetlosti plamena.
Paljenje sveća ma duboko ukorenjeno duhovno značenje, jer se veruje da svetlost sveće simbolizuje prisustvo Božje i molitvu koja se uzdiže ka njemu.
Međutim, često se javlja nesuglasica u vezi sa samim činom paljenja svećei – da li to čine na ispravan način i kakvu molitvu izgovoriti dok je pale.
Upravo to pitanje postavila je jedna vernica na sajtu Svetosavlje, iskreno iznoseći dilemu koju ima.
- Pre početka liturgije palim sveće za žive i upokojene, ali često ne znam koju molitvu da izgovorim. Ponekad, kad žurim, bojim se da sve ne činim dovoljno sabrano i od srca.
Shutterstock
Paljenje sveća, Ilustracija
Sveštenik Ljubo joj je odgovario da njena briga pokazuje upravo ono najvažnije – želju da se Bogu pristupi iskreno. Podseća da je sveća simbol žrtve i milostinje, još od prvih hrišćana koji su donosili darove u hram kao pomoć siromašnima.
- Po svetim ocima, sveća je žrtva, ili još bolje rečeno – milostinja za naše zdrave, bolesne ili umrle. Prvi hrišćani su donosili u hramove razne poklone za zdravlje ili za upokojenje, namirnice, stvari, sve ono što je moglo da pomogne siromašnima i bolesnima. Kada neko umre, kod Jevreja je i danas običaj da porodica deli milostinju za pokojnika - počeo je on pa nastavio:
- U ona vremena, episkop je posebnu pažnju posvećivao tome kako da se ta milostinja organizuje, da ne remeti bogosluženja, pa su čak donošeni i crkveni kanoni o tome. Klir je insistirao da se za zdravlje i upokojenje donose vino, hleb, vosak i ulje, jer su te stvari imale liturgijsku vrednost. Danas je kupovina i paljenje sveća izraz savremene milostinje i pomoći Crkvi. Mislim da se vrlo lepo i pravilno molite kada postavljate sveću – samo produžite tako. Za umrle možete da kažete: ‘Upokoji (umiri), Bože, duše slugu Tvojih’, i potom navedite imena - odgovorio je otac Ljubo.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.
U besedi za utorak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako je sve, od prvog svetlosnog zraka do čuda Hristovog rođenja, oblikovano snagom reči koju ništa ne može zaustaviti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Blagovesti i Veliki utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Uskršnju sredu, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.
U besedi za utorak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako je sve, od prvog svetlosnog zraka do čuda Hristovog rođenja, oblikovano snagom reči koju ništa ne može zaustaviti.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Ove godine 7. april donosi retko poklapanje koje menja ustaljeni tok bogosluženja - službe se prepliću, čitaju se tekstovi oba dana, a vernici će primetiti i drugačija pravila u postu.
Na atinskom trgu Sintagma aktivisti poručili da slavlje ne sme da podrazumeva stradanje životinja, dok se pravoslavni vernici pripremaju za prazničnu trpezu koja označava kraj posta i povratak mrsnoj hrani.
Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje - naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.