Paljenje sveća ma duboko ukorenjeno duhovno značenje, jer se veruje da svetlost sveće simbolizuje prisustvo Božje i molitvu koja se uzdiže ka njemu.
Paljenje sveća u pravoslavnim hramovima jedan je od najprepoznatljivijih i najčešćih činova narodne pobožnosti, ali i duhovni gest koji ima dublje značenje od same svetlosti plamena.
Paljenje sveća ma duboko ukorenjeno duhovno značenje, jer se veruje da svetlost sveće simbolizuje prisustvo Božje i molitvu koja se uzdiže ka njemu.
Međutim, često se javlja nesuglasica u vezi sa samim činom paljenja svećei – da li to čine na ispravan način i kakvu molitvu izgovoriti dok je pale.
Upravo to pitanje postavila je jedna vernica na sajtu Svetosavlje, iskreno iznoseći dilemu koju ima.
- Pre početka liturgije palim sveće za žive i upokojene, ali često ne znam koju molitvu da izgovorim. Ponekad, kad žurim, bojim se da sve ne činim dovoljno sabrano i od srca.
Shutterstock
Paljenje sveća, Ilustracija
Sveštenik Ljubo joj je odgovario da njena briga pokazuje upravo ono najvažnije – želju da se Bogu pristupi iskreno. Podseća da je sveća simbol žrtve i milostinje, još od prvih hrišćana koji su donosili darove u hram kao pomoć siromašnima.
- Po svetim ocima, sveća je žrtva, ili još bolje rečeno – milostinja za naše zdrave, bolesne ili umrle. Prvi hrišćani su donosili u hramove razne poklone za zdravlje ili za upokojenje, namirnice, stvari, sve ono što je moglo da pomogne siromašnima i bolesnima. Kada neko umre, kod Jevreja je i danas običaj da porodica deli milostinju za pokojnika - počeo je on pa nastavio:
- U ona vremena, episkop je posebnu pažnju posvećivao tome kako da se ta milostinja organizuje, da ne remeti bogosluženja, pa su čak donošeni i crkveni kanoni o tome. Klir je insistirao da se za zdravlje i upokojenje donose vino, hleb, vosak i ulje, jer su te stvari imale liturgijsku vrednost. Danas je kupovina i paljenje sveća izraz savremene milostinje i pomoći Crkvi. Mislim da se vrlo lepo i pravilno molite kada postavljate sveću – samo produžite tako. Za umrle možete da kažete: ‘Upokoji (umiri), Bože, duše slugu Tvojih’, i potom navedite imena - odgovorio je otac Ljubo.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Porodično nasilje nije privatna stvar u koju se ne treba mešati, nego zlo koje ugrožava život, dostojanstvo i duhovno zdravlje čoveka, ističe otac Dejan.
Na razvoj deteta utiče i mnogo drugih faktora - škola, društvo, mediji, pa čak i okruženje u kojem dete živi - ali trebalo bi naglasiti da osnova vaspitanja svakog deteta leži u porodici.
U hramu Svetog velikomučenika Georgija okupljeni su u molitvi evocirali život i delo kralja Petra I, dok su članovi porodice Karađorđević i predstavnici države učestvovali u ovom jedinstvenom duhovnom događaju.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Porodično nasilje nije privatna stvar u koju se ne treba mešati, nego zlo koje ugrožava život, dostojanstvo i duhovno zdravlje čoveka, ističe otac Dejan.
Na razvoj deteta utiče i mnogo drugih faktora - škola, društvo, mediji, pa čak i okruženje u kojem dete živi - ali trebalo bi naglasiti da osnova vaspitanja svakog deteta leži u porodici.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.