Paljenje sveća ma duboko ukorenjeno duhovno značenje, jer se veruje da svetlost sveće simbolizuje prisustvo Božje i molitvu koja se uzdiže ka njemu.
Paljenje sveća u pravoslavnim hramovima jedan je od najprepoznatljivijih i najčešćih činova narodne pobožnosti, ali i duhovni gest koji ima dublje značenje od same svetlosti plamena.
Paljenje sveća ma duboko ukorenjeno duhovno značenje, jer se veruje da svetlost sveće simbolizuje prisustvo Božje i molitvu koja se uzdiže ka njemu.
Međutim, često se javlja nesuglasica u vezi sa samim činom paljenja svećei – da li to čine na ispravan način i kakvu molitvu izgovoriti dok je pale.
Upravo to pitanje postavila je jedna vernica na sajtu Svetosavlje, iskreno iznoseći dilemu koju ima.
- Pre početka liturgije palim sveće za žive i upokojene, ali često ne znam koju molitvu da izgovorim. Ponekad, kad žurim, bojim se da sve ne činim dovoljno sabrano i od srca.
Shutterstock
Paljenje sveća, Ilustracija
Sveštenik Ljubo joj je odgovario da njena briga pokazuje upravo ono najvažnije – želju da se Bogu pristupi iskreno. Podseća da je sveća simbol žrtve i milostinje, još od prvih hrišćana koji su donosili darove u hram kao pomoć siromašnima.
- Po svetim ocima, sveća je žrtva, ili još bolje rečeno – milostinja za naše zdrave, bolesne ili umrle. Prvi hrišćani su donosili u hramove razne poklone za zdravlje ili za upokojenje, namirnice, stvari, sve ono što je moglo da pomogne siromašnima i bolesnima. Kada neko umre, kod Jevreja je i danas običaj da porodica deli milostinju za pokojnika - počeo je on pa nastavio:
- U ona vremena, episkop je posebnu pažnju posvećivao tome kako da se ta milostinja organizuje, da ne remeti bogosluženja, pa su čak donošeni i crkveni kanoni o tome. Klir je insistirao da se za zdravlje i upokojenje donose vino, hleb, vosak i ulje, jer su te stvari imale liturgijsku vrednost. Danas je kupovina i paljenje sveća izraz savremene milostinje i pomoći Crkvi. Mislim da se vrlo lepo i pravilno molite kada postavljate sveću – samo produžite tako. Za umrle možete da kažete: ‘Upokoji (umiri), Bože, duše slugu Tvojih’, i potom navedite imena - odgovorio je otac Ljubo.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Njegove reči probijaju svakodnevnu hladnoću: oproštaj, sažaljenje i ljubav prema bližnjima nisu samo vrlina – to je put ka istinskoj veri i unutrašnjem miru, koji menja srce i svet oko nas.
Džej Di Vens otvoreno o odgajanju dece u hrišćanskoj tradiciji i granicama duhovnog uticaja u međuverskim brakovima, što je izazvalo žestoke reakcije i debatu u javnosti.
Dok su svetinje padale i ljudi bežali sa Kosmeta, mati Fevronija je ostala, spašavala izbeglice, molila se neprestano i postala simbol vere, snage i majčinske ljubavi.
Razvaljena vrata i razbacani bogoslužbeni predmeti sablaznili su jutros građane Ulcinja, dok Crkvena opština traži hitno otkrivanje počinilaca i jasnu poruku da se udar na svetinju neće tolerisati.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Njegove reči probijaju svakodnevnu hladnoću: oproštaj, sažaljenje i ljubav prema bližnjima nisu samo vrlina – to je put ka istinskoj veri i unutrašnjem miru, koji menja srce i svet oko nas.
Dok su svetinje padale i ljudi bežali sa Kosmeta, mati Fevronija je ostala, spašavala izbeglice, molila se neprestano i postala simbol vere, snage i majčinske ljubavi.
Pravoslavna tradicija uči da se Bog otkriva kroz ljubav, milosrđe i nepokolebljivu vernost, kao onaj koji ne napušta svoje stvorenje čak ni onda kada se ono udalji od njega.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Pravoslavna tradicija uči da se Bog otkriva kroz ljubav, milosrđe i nepokolebljivu vernost, kao onaj koji ne napušta svoje stvorenje čak ni onda kada se ono udalji od njega.
Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.