U pravoslavlju sveća simbolizuje Hristovu svetlost, prosvetljenje duše, molitvu i prisustvo Božije blagodati.
Paljenje sveća na grobovima naših bližnjih deo je vekovne tradicije koja nosi duboku duhovnu, simboličnu i emotivnu težinu. Taj čin nije samo izraz sećanja – on je i molitva, i svetlost, i tihi dijalog između živih i onih koji su prešli u večnost.
U pravoslavlju sveća simbolizuje Hristovu svetlost, prosvetljenje duše, molitvu i prisustvo Božije blagodati. Kada je zapalimo na grobu, time prizivamo molitvenu toplinu, izražavamo nadu u vaskrsenje i pokazujemo poštovanje prema duši preminulog. Plamen sveće, kao i sama molitva, ide ka nebu – i veruje se da upokojeni osećaju tu svetlost duhovno, kao što mi osećamo ljubav i misli koje ne vidimo, ali znamo da postoje.
Shutterstock/Evgeniy Medvedev
Paljenje sveća na grobovima
Sve češće se postavlja pitanje: da li je u redu zapaliti sveću na tuđem grobu – ali za nečiju drugu dušu? Neki ovo čine iz potrebe, kad ne mogu do groba svojih bližnjih, neki nažalost iz nekih razloga grob i nemaju ili ne zna se ni gde počivaju.
Neki smatraju da ovo nema smislila, veruju da svaka sveća treba da ima "adresu“, da se ne pali olako, bez poštovanja prema mestu na kojem gori.
Kakav je stav SPC prema ovom pitanju, jednom prilikom je za sajt "Svetosavlje" odgovorio otac Milan.
- Jedino što možemo učiniti za one koji su se preselili iz ovog u onaj večni život jeste molitva odnosno pominjanje na Svetoj liturgiji , milostinja i beskrvna žrtva u vidu prisluživanja sveća. Tamo gde nemamo grobove naših upokojenih, treba da ih se setimo u Svetom hramu, a možemo i da prislužimo sveću na grobovima drugih, jer je i groblje mesto svetih. Dali upokojeni vide svetlost sveća i nije baš od velikog značaja, koliko je značajno da osete radosti vaše iskrene molitve i beskrvne žrtve - objasnio je otac Milan.
U pesmi Svetog Vladike Nikolaja "Zidanje Ljubostinje“, carica Milica je na svakom kamenu, koji je Rade Neimar pripremao za uziđivanje u crkvu, palila voštanicu, namenjujući je "jednom, desetorici, jal buljuku celom", ističe sveštenik.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Milioni vernika širom pravoslavnog sveta čekaju da saznaju hoće li Blagodatni oganj zasvetleti dok sukobi u Jerusalimu prete da prekinu vekovne tradicije.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Konona Isavrijskog po starom i Svetog Kirila Jerusalimskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Ćirila Jeruzalemskog, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svaka reč besede Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu 4. sedmice Velikog posta pokazuje da bez prisustva Spasitelja, ni najveći trud ne donosi plod – a s Njim, i najdublja mora postaju izvor blagoslova.