Otkrivamo recept za beogradsku kapamu, kakvu su naše bake spremale za slave i praznike, kada su kuće mirisale na ljubav, a svaki zalogaj bio blagoslov.
Miris tiho dinstane jagnjetine na crnom luku i masti, s aromom bibera i lovora, vraća nas u vreme kada su nedeljni ručkovi i slavske trpeze bili praznik duše i čula. Upravo takav miris ima beogradska jagnjeća kapama, jelo koje vekovima krasi starogradske trpeze prestonice.
Kapama, reč turskog porekla, znači meso dugo kuvano u sopstvenom sosu, polako i bez žurbe, dok ne omekša i ne sjedini sve ukuse u jedno savršenstvo. U Beogradu je postala deo svakodnevice u 19. i 20. veku, nezaobilazna u kafanama gde se tražila hrana koja greje i stomak i srce.
Najčešće se spremala za slave i Vaskrs, jer jagnjetina u pravoslavlju podseća na prazničnu trpezu i jagnje Božije – Hrista Spasitelja. I danas, u domovima gde se poštuju red i vera, kapama se kuva tiho dok se molitve šapuću pred ikonom, ispunjavajući kuću mirom.
Priprema traži strpljenje – komadi jagnjetine posole se i pobibere, proprže na masti, pa dinstaju sa lukom dok meso ne omekša „kao duša“. Na kraju se jelo zgotovi blagom zaprškom, a jede s mekanim hlebom, do poslednje kapi sosa.
Danas je kapama retkost na kućnim trpezama, ali je specijalitet kafana koje čuvaju duh starog Beograda, poput Skadarlije i starog Dorćola. Možda baš zato ima još veću vrednost – jer nas podseća ko smo, odakle dolazimo i da je hrana ljubav i blagoslov, kao što je i Bog uvek s nama.
1 kg jagnjetine
1 kg spanaća
2 vezice mladog luka
1 glavica zrelog crnog luka
3 čena belog luka
1 kašika brašna
1 kašika masti
so
biber
aleva paprika
suvi začin
Priprema:
Meso isecite na komade srednje veličine i stavite na zagrejanu mast da se prži. Posolite i pržite sa svih strana. Dolivajte pomalo vode dok lepo ne omekša. Dinstajte na umerenoj temperaturi.
Spanać očistite, dobro operite i isecite na rezance. Mladi luk sa perima iseckajte. Proprženo meso izvadite privremeno iz masnoće, pa na toj masnoći propržite spanać i mladi luk.
Vratite meso, pospite brašnom, alevom paprikom, seckanim belim lukom i dodajte malo vode. Pustite da se sve krčka na tihoj temperaturi još neko vreme.
Tradicionalno se služi sa kiselim mlekom ili pečenim krompirom kao prilogom.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Patrijarh Porfirije služio opelo u hramu Uspenja Presvete Bogorodice, gde su se sabrili monasi, rodbina, prijatelji i građani da odaju poslednju počast voljenom pastiru Eparhije bačke.
U petak devedesetjednogodišnji nastojatelj manastira Svete Katarine se povlači sa funkcije, nakon burnih dana, međunarodnih pritisaka i unutrašnjih sukoba oko budućnosti jedne od najvažnijih pravoslavnih svetinja.
Dok je služio veličanstvenu misu na Trgu Svetog Petra, svetitelj je pokazao spontanost i ljudskost u trenutku koji je postao viralan na društvenim mrežama.
Publika je imala priliku da među prvima pogleda epizodu "Simeon i Ana“, posvećenu nesvakidašnjoj životnoj priči supružnika koji su, nakon 65 godina zajedničkog života, odlučili da se zamonaše.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Publika je imala priliku da među prvima pogleda epizodu "Simeon i Ana“, posvećenu nesvakidašnjoj životnoj priči supružnika koji su, nakon 65 godina zajedničkog života, odlučili da se zamonaše.
Nekada nezaobilazno jelo na trpezama u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i danas budi nostalgiju, dok jednostavni sastojci pričaju priču o okupljanju za Bajram, ali i za druge svečane prilike.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Ova posebna varijanta omiljenog jela Balkana spaja kukuruzno brašno, jaja, mleko, mast i kajmak u bogat i sočan obrok, koji budi uspomene na detinjstvo i miris toplog doma.
Dok je služio veličanstvenu misu na Trgu Svetog Petra, svetitelj je pokazao spontanost i ljudskost u trenutku koji je postao viralan na društvenim mrežama.
„Božji influenser“ iz Milana proglašen je svetim pred očima svoje majke, a prisustvo porodice na misi u Vatikanu pokazalo je svetu da vera, ljubav i tehnologija mogu oblikovati večnost.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Nekada nezaobilazno jelo na trpezama u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i danas budi nostalgiju, dok jednostavni sastojci pričaju priču o okupljanju za Bajram, ali i za druge svečane prilike.
Vladika Nikolaj nas u svojoj besedi za 14. pondeljak po Duhovima vodi nas kroz svaki šamar, svaku pogrdu i svaki udarac Gospoda, otkrivajući neosporivu moć Božjeg promisla i prisutnost koja sve vidi – spolja i iznutra.