Otkrivamo recept za beogradsku kapamu, kakvu su naše bake spremale za slave i praznike, kada su kuće mirisale na ljubav, a svaki zalogaj bio blagoslov.
Miris tiho dinstane jagnjetine na crnom luku i masti, s aromom bibera i lovora, vraća nas u vreme kada su nedeljni ručkovi i slavske trpeze bili praznik duše i čula. Upravo takav miris ima beogradska jagnjeća kapama, jelo koje vekovima krasi starogradske trpeze prestonice.
Kapama, reč turskog porekla, znači meso dugo kuvano u sopstvenom sosu, polako i bez žurbe, dok ne omekša i ne sjedini sve ukuse u jedno savršenstvo. U Beogradu je postala deo svakodnevice u 19. i 20. veku, nezaobilazna u kafanama gde se tražila hrana koja greje i stomak i srce.
Najčešće se spremala za slave i Vaskrs, jer jagnjetina u pravoslavlju podseća na prazničnu trpezu i jagnje Božije – Hrista Spasitelja. I danas, u domovima gde se poštuju red i vera, kapama se kuva tiho dok se molitve šapuću pred ikonom, ispunjavajući kuću mirom.
Priprema traži strpljenje – komadi jagnjetine posole se i pobibere, proprže na masti, pa dinstaju sa lukom dok meso ne omekša „kao duša“. Na kraju se jelo zgotovi blagom zaprškom, a jede s mekanim hlebom, do poslednje kapi sosa.
Danas je kapama retkost na kućnim trpezama, ali je specijalitet kafana koje čuvaju duh starog Beograda, poput Skadarlije i starog Dorćola. Možda baš zato ima još veću vrednost – jer nas podseća ko smo, odakle dolazimo i da je hrana ljubav i blagoslov, kao što je i Bog uvek s nama.
1 kg jagnjetine
1 kg spanaća
2 vezice mladog luka
1 glavica zrelog crnog luka
3 čena belog luka
1 kašika brašna
1 kašika masti
so
biber
aleva paprika
suvi začin
Priprema:
Meso isecite na komade srednje veličine i stavite na zagrejanu mast da se prži. Posolite i pržite sa svih strana. Dolivajte pomalo vode dok lepo ne omekša. Dinstajte na umerenoj temperaturi.
Spanać očistite, dobro operite i isecite na rezance. Mladi luk sa perima iseckajte. Proprženo meso izvadite privremeno iz masnoće, pa na toj masnoći propržite spanać i mladi luk.
Vratite meso, pospite brašnom, alevom paprikom, seckanim belim lukom i dodajte malo vode. Pustite da se sve krčka na tihoj temperaturi još neko vreme.
Tradicionalno se služi sa kiselim mlekom ili pečenim krompirom kao prilogom.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Ajeti 42:11-12 govore o velikim talasima, iskušenjima i Božijoj milosti otkriva kako slobodna volja i vera oblikuju naš život i pružaju smernice kroz najteže izazove.
Dok je njegova supruga bila u blagoslovenom stanju, sveštenik Predrag Popović doživeo je susret sa svetiteljkom koji je promenio život njegove porodice i potvrdu vere u Božiju promisao.
Hiljade vernika sabrale su se u kolevci srpske duhovnosti, gde je osveštan hram posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, a poglavar SPC poslao poruku koja je dotakla duše svih prisutnih.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
U popularnom podkastu koji vodi dominikanski sveštenik, glavni trener Seltiksa Džo Mazula rekao je da razmišlja o rukopoloženju i da mu je vera oslonac u svakom trenutku.
U besedi za 20. Subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto noć unutrašnjeg preispitivanja i iskrenog kajanja vodi oslobođenju i radosnom jutru.