Otkrivamo recept za beogradsku kapamu, kakvu su naše bake spremale za slave i praznike, kada su kuće mirisale na ljubav, a svaki zalogaj bio blagoslov.
Miris tiho dinstane jagnjetine na crnom luku i masti, s aromom bibera i lovora, vraća nas u vreme kada su nedeljni ručkovi i slavske trpeze bili praznik duše i čula. Upravo takav miris ima beogradska jagnjeća kapama, jelo koje vekovima krasi starogradske trpeze prestonice.
Kapama, reč turskog porekla, znači meso dugo kuvano u sopstvenom sosu, polako i bez žurbe, dok ne omekša i ne sjedini sve ukuse u jedno savršenstvo. U Beogradu je postala deo svakodnevice u 19. i 20. veku, nezaobilazna u kafanama gde se tražila hrana koja greje i stomak i srce.
Najčešće se spremala za slave i Vaskrs, jer jagnjetina u pravoslavlju podseća na prazničnu trpezu i jagnje Božije – Hrista Spasitelja. I danas, u domovima gde se poštuju red i vera, kapama se kuva tiho dok se molitve šapuću pred ikonom, ispunjavajući kuću mirom.
Priprema traži strpljenje – komadi jagnjetine posole se i pobibere, proprže na masti, pa dinstaju sa lukom dok meso ne omekša „kao duša“. Na kraju se jelo zgotovi blagom zaprškom, a jede s mekanim hlebom, do poslednje kapi sosa.
Danas je kapama retkost na kućnim trpezama, ali je specijalitet kafana koje čuvaju duh starog Beograda, poput Skadarlije i starog Dorćola. Možda baš zato ima još veću vrednost – jer nas podseća ko smo, odakle dolazimo i da je hrana ljubav i blagoslov, kao što je i Bog uvek s nama.
1 kg jagnjetine
1 kg spanaća
2 vezice mladog luka
1 glavica zrelog crnog luka
3 čena belog luka
1 kašika brašna
1 kašika masti
so
biber
aleva paprika
suvi začin
Priprema:
Meso isecite na komade srednje veličine i stavite na zagrejanu mast da se prži. Posolite i pržite sa svih strana. Dolivajte pomalo vode dok lepo ne omekša. Dinstajte na umerenoj temperaturi.
Spanać očistite, dobro operite i isecite na rezance. Mladi luk sa perima iseckajte. Proprženo meso izvadite privremeno iz masnoće, pa na toj masnoći propržite spanać i mladi luk.
Vratite meso, pospite brašnom, alevom paprikom, seckanim belim lukom i dodajte malo vode. Pustite da se sve krčka na tihoj temperaturi još neko vreme.
Tradicionalno se služi sa kiselim mlekom ili pečenim krompirom kao prilogom.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.