Otkrivamo recept za beogradsku kapamu, kakvu su naše bake spremale za slave i praznike, kada su kuće mirisale na ljubav, a svaki zalogaj bio blagoslov.
Miris tiho dinstane jagnjetine na crnom luku i masti, s aromom bibera i lovora, vraća nas u vreme kada su nedeljni ručkovi i slavske trpeze bili praznik duše i čula. Upravo takav miris ima beogradska jagnjeća kapama, jelo koje vekovima krasi starogradske trpeze prestonice.
Kapama, reč turskog porekla, znači meso dugo kuvano u sopstvenom sosu, polako i bez žurbe, dok ne omekša i ne sjedini sve ukuse u jedno savršenstvo. U Beogradu je postala deo svakodnevice u 19. i 20. veku, nezaobilazna u kafanama gde se tražila hrana koja greje i stomak i srce.
Najčešće se spremala za slave i Vaskrs, jer jagnjetina u pravoslavlju podseća na prazničnu trpezu i jagnje Božije – Hrista Spasitelja. I danas, u domovima gde se poštuju red i vera, kapama se kuva tiho dok se molitve šapuću pred ikonom, ispunjavajući kuću mirom.
Priprema traži strpljenje – komadi jagnjetine posole se i pobibere, proprže na masti, pa dinstaju sa lukom dok meso ne omekša „kao duša“. Na kraju se jelo zgotovi blagom zaprškom, a jede s mekanim hlebom, do poslednje kapi sosa.
Danas je kapama retkost na kućnim trpezama, ali je specijalitet kafana koje čuvaju duh starog Beograda, poput Skadarlije i starog Dorćola. Možda baš zato ima još veću vrednost – jer nas podseća ko smo, odakle dolazimo i da je hrana ljubav i blagoslov, kao što je i Bog uvek s nama.
1 kg jagnjetine
1 kg spanaća
2 vezice mladog luka
1 glavica zrelog crnog luka
3 čena belog luka
1 kašika brašna
1 kašika masti
so
biber
aleva paprika
suvi začin
Priprema:
Meso isecite na komade srednje veličine i stavite na zagrejanu mast da se prži. Posolite i pržite sa svih strana. Dolivajte pomalo vode dok lepo ne omekša. Dinstajte na umerenoj temperaturi.
Spanać očistite, dobro operite i isecite na rezance. Mladi luk sa perima iseckajte. Proprženo meso izvadite privremeno iz masnoće, pa na toj masnoći propržite spanać i mladi luk.
Vratite meso, pospite brašnom, alevom paprikom, seckanim belim lukom i dodajte malo vode. Pustite da se sve krčka na tihoj temperaturi još neko vreme.
Tradicionalno se služi sa kiselim mlekom ili pečenim krompirom kao prilogom.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Posle hapšenja usvojenog sina, arhijerej Ukrajinske pravoslavne crkve javno govori o ličnoj tragediji, stotinama štićenika i granici ljudske izdržljivosti.