U tišini manastirskih zidina, gde se svaka trpeza sprema s ljubavlju i molitvom, nastaje hortokalitsunija – skromno, ali bogato jelo koje spaja darove prirode i monaški trud, podsećajući na smirenje, post i blagodarnost.
U svakoj monaškoj kuhinji, sa ljubavlju i blagoslovom, pripremaju se skromni, ali bogati obroci, u kojima su sjedinjeni darovi prirode i neizmerna radost služenja Gospodu. Među takvim jelima je i hortokalitsunija, skromno blagopecivo koje nosi duh tradicije, tišinu monaškog truda, smirenje i blagodarnost za darove zemlje. Ovo pecivo postoji u više varijacija, a recept monaha Amfilohija se izdvaja savršenim spojem ukusa prirode.
Sastojci:
1,5 kg raznog divljeg zelja (može i zelje iz bašte, pomešano sa malo blitve)
400 g spanaća
2 veze mladog luka
1 veza sitno seckane mirođije
1 veza sitno seckanog komorača
1 čaša maslinovog ulja
1 čaša belog vina
So i biber po ukusu
Sastojci za testo:
700 g pšeničnog brašna
Mlake vode, koliko je potrebno
2 kašike maslinovog ulja
Malo soli
shutterstock.com/Tanai
Zdrav obrok po receptu monaha Amfilohija
Priprema:
Očistite i operite zelje. U šerpi zagrejte maslinovo ulje i propržite divlje zelje i spanać. Dodajte preostale sastojke. Nalijte belo vino i ostavite da se lagano dinsta. Ocedite smesu u cediljku kako biste uklonili višak tečnosti, pa ostavite da se prohladi.
Pomešajte sastojke dok testo ne postane glatko i prestane da se lepi za ruke. Ostavite da odstoji sat vremena na toplom mestu. Razvijte testo oklagijom i isecite na trake. Na svaku traku stavite kašiku nadeva, preklopite i oblikujte po želji. Pleh podmažite maslinovim uljem, složite kalitsunije i premažite ih uljem.
Po želji pospite susamom i crnim kimom. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180 stepeni oko 40 minuta, dok ne porumene. Alternativno, pržite u vrelom maslinovom ulju. Služite mlake ili hladne.
Svaki zalogaj ovih mirisnih kalitsunija nosi duh monaškog predanja – jednostavnost koja krije bogatstvo, trud koji donosi radost i postojanost koja vodi ka unutrašnjem miru. Kao što se testo oblikuje strpljenjem i rukama punim vere, tako se i duša, kroz post i molitvu, preobražava u hram Božije ljubavi. Neka ovaj recept ne bude samo obrok, već i podsećanje na lepotu smirenja i blagoslov darova Stvoritelja.
Ovi provereni recepti donose spoj prirodnih sastojaka koji će vas oduševiti, pružajući savršen balans ukusa i hranljivih vrednosti, idealan za dane posta.
Bez mesa i mlečnih proizvoda, ali sa neodoljivom aromom i savršenim spojem sastojaka – otkrijte recept za jedinstvenu musaku sa Svete gore koja donosi duh monaške trpeze u vaš dom!
Spoj jednostavnih sastojaka i savršenih začina donosi jelo koje greje dušu i osvaja nepca – otkrijte recept koji će postati vaš novi omiljeni specijalitet!
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Monaško jelo koje se lako priprema dokaz je da i posna kuhinja može biti sočna i ukusna. Savršen spoj prirodnih sastojaka bogatih aroma donosi puni ukus i duh tradicije na vašu trpezu.
Od dvora Marine Mnišek do reformi Petra Velikog, put jednog malog predmeta pokazuje kako su vera, tradicija i strah od novina oblikovali svakodnevni život ruskog naroda.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako greh rađa nemir, sumnju i osećaj progonjenosti, dok čistota duše donosi snagu, slobodu i hrabrost pred životnim iskušenjima.
Probajte tavče sa orasima po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za četvrtak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.
Pripremljen po recepturi hilandarskih monaha, krompir pokazuje kako se od vode, paradajza i krompira dobija toplo, zasitno jelo koje nosi ukus monaške jednostavnosti i postne svakodnevice.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Veliki duhovnik našeg vremena objasnio je zašto ne treba ostajati zarobljen u teškim mislima i otkrio jednostavne korake koji čoveka mogu vratiti molitvi, miru i unutrašnjoj radosti.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.