U tišini manastirskih zidina, gde se svaka trpeza sprema s ljubavlju i molitvom, nastaje hortokalitsunija – skromno, ali bogato jelo koje spaja darove prirode i monaški trud, podsećajući na smirenje, post i blagodarnost.
U svakoj monaškoj kuhinji, sa ljubavlju i blagoslovom, pripremaju se skromni, ali bogati obroci, u kojima su sjedinjeni darovi prirode i neizmerna radost služenja Gospodu. Među takvim jelima je i hortokalitsunija, skromno blagopecivo koje nosi duh tradicije, tišinu monaškog truda, smirenje i blagodarnost za darove zemlje. Ovo pecivo postoji u više varijacija, a recept monaha Amfilohija se izdvaja savršenim spojem ukusa prirode.
Sastojci:
1,5 kg raznog divljeg zelja (može i zelje iz bašte, pomešano sa malo blitve)
400 g spanaća
2 veze mladog luka
1 veza sitno seckane mirođije
1 veza sitno seckanog komorača
1 čaša maslinovog ulja
1 čaša belog vina
So i biber po ukusu
Sastojci za testo:
700 g pšeničnog brašna
Mlake vode, koliko je potrebno
2 kašike maslinovog ulja
Malo soli
shutterstock.com/Tanai
Zdrav obrok po receptu monaha Amfilohija
Priprema:
Očistite i operite zelje. U šerpi zagrejte maslinovo ulje i propržite divlje zelje i spanać. Dodajte preostale sastojke. Nalijte belo vino i ostavite da se lagano dinsta. Ocedite smesu u cediljku kako biste uklonili višak tečnosti, pa ostavite da se prohladi.
Pomešajte sastojke dok testo ne postane glatko i prestane da se lepi za ruke. Ostavite da odstoji sat vremena na toplom mestu. Razvijte testo oklagijom i isecite na trake. Na svaku traku stavite kašiku nadeva, preklopite i oblikujte po želji. Pleh podmažite maslinovim uljem, složite kalitsunije i premažite ih uljem.
Po želji pospite susamom i crnim kimom. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180 stepeni oko 40 minuta, dok ne porumene. Alternativno, pržite u vrelom maslinovom ulju. Služite mlake ili hladne.
Svaki zalogaj ovih mirisnih kalitsunija nosi duh monaškog predanja – jednostavnost koja krije bogatstvo, trud koji donosi radost i postojanost koja vodi ka unutrašnjem miru. Kao što se testo oblikuje strpljenjem i rukama punim vere, tako se i duša, kroz post i molitvu, preobražava u hram Božije ljubavi. Neka ovaj recept ne bude samo obrok, već i podsećanje na lepotu smirenja i blagoslov darova Stvoritelja.
Ovi provereni recepti donose spoj prirodnih sastojaka koji će vas oduševiti, pružajući savršen balans ukusa i hranljivih vrednosti, idealan za dane posta.
Bez mesa i mlečnih proizvoda, ali sa neodoljivom aromom i savršenim spojem sastojaka – otkrijte recept za jedinstvenu musaku sa Svete gore koja donosi duh monaške trpeze u vaš dom!
Spoj jednostavnih sastojaka i savršenih začina donosi jelo koje greje dušu i osvaja nepca – otkrijte recept koji će postati vaš novi omiljeni specijalitet!
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Monaško jelo koje se lako priprema dokaz je da i posna kuhinja može biti sočna i ukusna. Savršen spoj prirodnih sastojaka bogatih aroma donosi puni ukus i duh tradicije na vašu trpezu.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Otkrijte kako tikvica, heljdino mleko i sveže zelje u Stojkinoj izlevuši postaju hranljivo, postno jelo koje hrani telo i dušu, donoseći toplinu i snagu u svakom zalogaju.
Otkrijte kako jednostavni sastojci — sitno seckani pipci lignji, inćuni, kozice, prezle i limun — u savršenoj harmoniji stvaraju mirisno i ukusno jelo koje osvaja svaki sto
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.