Meštani Samaila i gosti iz okolnih gradova ispunili portu crkve Svetog Pantelejmona, uživajući u liturgiji, lomljenju slavskog kolača i programu koji su uveličali najmlađi folkloraši.
Kada zvona zaigraju, a miris tamjana se pomeša sa mirisom sveže pokošene trave, zna se da je selo na nogama. Tako je bilo i ovog avgustovskog dana, kada su se meštani Samaila, smeštenog na granici čačanskog i kraljevačkog kraja, sabrali pod širokim krošnjama starog hrasta da obeleže hramovnu slavu – Svetog velikomučenika Pantelejmona.
Slava dobija domaćine i novu tradiciju
Porta crkve bila je premala da primi sve koji su došli. Neki su stajali na travi, drugi su sedeli na drvenim klupama, ali svi su pogledom pratili molitvu.
Od naredne godine ova slava imaće i svoje domaćine, a čast da sa sveštenikom Aleksandrom dočekaju goste i pred vernim narodom prelome slavski kolač pripala je Milanu Antuševiću i Miroslavu Terziću.
RINA
Porta hrama u selu Samaila
– Veoma smo srećni što se narod u ovako velikom broju okuplja oko našeg hrama, na dan Svetog Velikomučenika Pantelejmona. Izuzetna nam je čast što ćemo iduće godine mi lomiti slavski kolač – kažu Milan i Miroslav za RINU.
Dodaju da ih posebno raduje što će imati kome da predaju ovu čast i narednih godina:
– Nadamo se da će se taj običaj prenositi dalje u budućnost, a ako je suditi po broju omladine koja se danas ovde okupila, imaće ko i u narednih pola veka da slavi slavu. Naš hram možda jeste malih dimenzija, ali je dovoljan da prigrli sve meštane našeg sela, naše komšije iz Čačka i Kraljeva, a uvek će biti mesta i za putnike dobronamernike koji prolaze drumom pokraj hrama.
RINA
Mladi članovi folklornog ansambla
Radost kroz igru i pesmu
Posle liturgije, porta je postala pozornica za bogat kulturno-umetnički program. Najmlađi folkloraši, u šarenim nošnjama, pokazali su svoje vešte korake, ali i ono što se ne uči samo pokretom – ljubav prema veri, kulturi i nasleđu predaka.
RINA
Hram Svetog Pantelejmona u selu Samaila
Obnova hrama za buduće generacije
Hram Svetog Velikomučenika Pantelejmona, podignut šezdesetih godina prošlog veka, stoji ovde više od pola veka. Ipak, zub vremena učinio je svoje. Zahvaljujući podršci grada Kraljeva i gradonačelnika Predraga Terzića, u toku je obnova porte i samog hrama, kako bi i naredne generacije imale gde da se okupljaju, mole i čuvaju tradiciju.
Toga dana, pod krošnjama hrasta, činilo se da se u Samailu vreme vratilo – u one dane kada je crkva bila srce sela, a slava dan kada se i putnik dobronameran oseti kao kod svoje kuće.
U selu Kamenica kod Pranjana obeležena je stogodišnjica hrama posvećenog Svetom proroku Iliji – svetinje u kojoj se vek unazad čuva vera, prenosi duhovno nasleđe i sabira narod Božiji.
Svedočanstvo o neveri, preobražaju, pokajanju i isceljenju koje je promenilo lekara i njegovu porodicu, podsećajući nas da je Hristova blagodat i danas živa kroz moći svetitelja.
U mirijevskom hramu izgrađenom uz blagoslov i kamen sa Hilandara, patrijarh srpski Porfirije poručuje da Crkva ne podleže vremenskim trendovima, već da preobražava duh epoha i poziva vernike na jedinstvo i molitvu za spasenje i mir u svetu.
Od animiranog filma o Davidu i serija sa biblijskim motivima do novog ostvarenja Mela Gibsona o Vaskrsenju Hristovom, holivudski studiji sve više ulažu u filmove i serije inspirisane duhovnim vrednostima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
U duhu hrišćanske ljubavi, poglavar Srpske pravoslavne crkve prevazilazi kalendarske razlike i Hristovo Rođenje čestita svima – od pravoslavnih patrijarha do pape i crkvenih velikodostojnika u Srbiji.
Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 29. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da susreti sa svetima oblikuju ljudske živote i pozivaju na potpuno predanje.