Meštani Samaila i gosti iz okolnih gradova ispunili portu crkve Svetog Pantelejmona, uživajući u liturgiji, lomljenju slavskog kolača i programu koji su uveličali najmlađi folkloraši.
Kada zvona zaigraju, a miris tamjana se pomeša sa mirisom sveže pokošene trave, zna se da je selo na nogama. Tako je bilo i ovog avgustovskog dana, kada su se meštani Samaila, smeštenog na granici čačanskog i kraljevačkog kraja, sabrali pod širokim krošnjama starog hrasta da obeleže hramovnu slavu – Svetog velikomučenika Pantelejmona.
Slava dobija domaćine i novu tradiciju
Porta crkve bila je premala da primi sve koji su došli. Neki su stajali na travi, drugi su sedeli na drvenim klupama, ali svi su pogledom pratili molitvu.
Od naredne godine ova slava imaće i svoje domaćine, a čast da sa sveštenikom Aleksandrom dočekaju goste i pred vernim narodom prelome slavski kolač pripala je Milanu Antuševiću i Miroslavu Terziću.
RINA
Porta hrama u selu Samaila
– Veoma smo srećni što se narod u ovako velikom broju okuplja oko našeg hrama, na dan Svetog Velikomučenika Pantelejmona. Izuzetna nam je čast što ćemo iduće godine mi lomiti slavski kolač – kažu Milan i Miroslav za RINU.
Dodaju da ih posebno raduje što će imati kome da predaju ovu čast i narednih godina:
– Nadamo se da će se taj običaj prenositi dalje u budućnost, a ako je suditi po broju omladine koja se danas ovde okupila, imaće ko i u narednih pola veka da slavi slavu. Naš hram možda jeste malih dimenzija, ali je dovoljan da prigrli sve meštane našeg sela, naše komšije iz Čačka i Kraljeva, a uvek će biti mesta i za putnike dobronamernike koji prolaze drumom pokraj hrama.
RINA
Mladi članovi folklornog ansambla
Radost kroz igru i pesmu
Posle liturgije, porta je postala pozornica za bogat kulturno-umetnički program. Najmlađi folkloraši, u šarenim nošnjama, pokazali su svoje vešte korake, ali i ono što se ne uči samo pokretom – ljubav prema veri, kulturi i nasleđu predaka.
RINA
Hram Svetog Pantelejmona u selu Samaila
Obnova hrama za buduće generacije
Hram Svetog Velikomučenika Pantelejmona, podignut šezdesetih godina prošlog veka, stoji ovde više od pola veka. Ipak, zub vremena učinio je svoje. Zahvaljujući podršci grada Kraljeva i gradonačelnika Predraga Terzića, u toku je obnova porte i samog hrama, kako bi i naredne generacije imale gde da se okupljaju, mole i čuvaju tradiciju.
Toga dana, pod krošnjama hrasta, činilo se da se u Samailu vreme vratilo – u one dane kada je crkva bila srce sela, a slava dan kada se i putnik dobronameran oseti kao kod svoje kuće.
U selu Kamenica kod Pranjana obeležena je stogodišnjica hrama posvećenog Svetom proroku Iliji – svetinje u kojoj se vek unazad čuva vera, prenosi duhovno nasleđe i sabira narod Božiji.
Svedočanstvo o neveri, preobražaju, pokajanju i isceljenju koje je promenilo lekara i njegovu porodicu, podsećajući nas da je Hristova blagodat i danas živa kroz moći svetitelja.
U mirijevskom hramu izgrađenom uz blagoslov i kamen sa Hilandara, patrijarh srpski Porfirije poručuje da Crkva ne podleže vremenskim trendovima, već da preobražava duh epoha i poziva vernike na jedinstvo i molitvu za spasenje i mir u svetu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
Patrijarh srpski služio svetu Liturgiju u Mirijevu na praznik Svetog Pantelejmona i besedio o veri, molitvi „Gospode, pomiluj“ i čovekovom odnosu prema Bogu.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.