Meštani Samaila i gosti iz okolnih gradova ispunili portu crkve Svetog Pantelejmona, uživajući u liturgiji, lomljenju slavskog kolača i programu koji su uveličali najmlađi folkloraši.
Kada zvona zaigraju, a miris tamjana se pomeša sa mirisom sveže pokošene trave, zna se da je selo na nogama. Tako je bilo i ovog avgustovskog dana, kada su se meštani Samaila, smeštenog na granici čačanskog i kraljevačkog kraja, sabrali pod širokim krošnjama starog hrasta da obeleže hramovnu slavu – Svetog velikomučenika Pantelejmona.
Slava dobija domaćine i novu tradiciju
Porta crkve bila je premala da primi sve koji su došli. Neki su stajali na travi, drugi su sedeli na drvenim klupama, ali svi su pogledom pratili molitvu.
Od naredne godine ova slava imaće i svoje domaćine, a čast da sa sveštenikom Aleksandrom dočekaju goste i pred vernim narodom prelome slavski kolač pripala je Milanu Antuševiću i Miroslavu Terziću.
RINA
Porta hrama u selu Samaila
– Veoma smo srećni što se narod u ovako velikom broju okuplja oko našeg hrama, na dan Svetog Velikomučenika Pantelejmona. Izuzetna nam je čast što ćemo iduće godine mi lomiti slavski kolač – kažu Milan i Miroslav za RINU.
Dodaju da ih posebno raduje što će imati kome da predaju ovu čast i narednih godina:
– Nadamo se da će se taj običaj prenositi dalje u budućnost, a ako je suditi po broju omladine koja se danas ovde okupila, imaće ko i u narednih pola veka da slavi slavu. Naš hram možda jeste malih dimenzija, ali je dovoljan da prigrli sve meštane našeg sela, naše komšije iz Čačka i Kraljeva, a uvek će biti mesta i za putnike dobronamernike koji prolaze drumom pokraj hrama.
RINA
Mladi članovi folklornog ansambla
Radost kroz igru i pesmu
Posle liturgije, porta je postala pozornica za bogat kulturno-umetnički program. Najmlađi folkloraši, u šarenim nošnjama, pokazali su svoje vešte korake, ali i ono što se ne uči samo pokretom – ljubav prema veri, kulturi i nasleđu predaka.
RINA
Hram Svetog Pantelejmona u selu Samaila
Obnova hrama za buduće generacije
Hram Svetog Velikomučenika Pantelejmona, podignut šezdesetih godina prošlog veka, stoji ovde više od pola veka. Ipak, zub vremena učinio je svoje. Zahvaljujući podršci grada Kraljeva i gradonačelnika Predraga Terzića, u toku je obnova porte i samog hrama, kako bi i naredne generacije imale gde da se okupljaju, mole i čuvaju tradiciju.
Toga dana, pod krošnjama hrasta, činilo se da se u Samailu vreme vratilo – u one dane kada je crkva bila srce sela, a slava dan kada se i putnik dobronameran oseti kao kod svoje kuće.
U selu Kamenica kod Pranjana obeležena je stogodišnjica hrama posvećenog Svetom proroku Iliji – svetinje u kojoj se vek unazad čuva vera, prenosi duhovno nasleđe i sabira narod Božiji.
Svedočanstvo o neveri, preobražaju, pokajanju i isceljenju koje je promenilo lekara i njegovu porodicu, podsećajući nas da je Hristova blagodat i danas živa kroz moći svetitelja.
U mirijevskom hramu izgrađenom uz blagoslov i kamen sa Hilandara, patrijarh srpski Porfirije poručuje da Crkva ne podleže vremenskim trendovima, već da preobražava duh epoha i poziva vernike na jedinstvo i molitvu za spasenje i mir u svetu.
Podaci sa popisa iz 2023. pokazuju pad udela islamskog stanovništva ispod polovine, dok crkveni izvori ukazuju na rast broja pravoslavnih vernika i otvaraju pitanja o dubljim promenama u zemlji.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.
U okviru projekta „Molitva kao lek“, u ustanovu u kojoj se leče najdublje rane psihe uneta je duhovna dimenzija koja je izbrisala granice između lekara i pacijenata i otvorila prostor za drugačije razumevanje ozdravljenja.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Nikifora Carigradskog po starom i Sabor Svetog Arhangela Gavrila po novom kalendaru. Katolici slave Svete Montana i Maksimu, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.