Meštani Samaila i gosti iz okolnih gradova ispunili portu crkve Svetog Pantelejmona, uživajući u liturgiji, lomljenju slavskog kolača i programu koji su uveličali najmlađi folkloraši.
Kada zvona zaigraju, a miris tamjana se pomeša sa mirisom sveže pokošene trave, zna se da je selo na nogama. Tako je bilo i ovog avgustovskog dana, kada su se meštani Samaila, smeštenog na granici čačanskog i kraljevačkog kraja, sabrali pod širokim krošnjama starog hrasta da obeleže hramovnu slavu – Svetog velikomučenika Pantelejmona.
Slava dobija domaćine i novu tradiciju
Porta crkve bila je premala da primi sve koji su došli. Neki su stajali na travi, drugi su sedeli na drvenim klupama, ali svi su pogledom pratili molitvu.
Od naredne godine ova slava imaće i svoje domaćine, a čast da sa sveštenikom Aleksandrom dočekaju goste i pred vernim narodom prelome slavski kolač pripala je Milanu Antuševiću i Miroslavu Terziću.
RINA
Porta hrama u selu Samaila
– Veoma smo srećni što se narod u ovako velikom broju okuplja oko našeg hrama, na dan Svetog Velikomučenika Pantelejmona. Izuzetna nam je čast što ćemo iduće godine mi lomiti slavski kolač – kažu Milan i Miroslav za RINU.
Dodaju da ih posebno raduje što će imati kome da predaju ovu čast i narednih godina:
– Nadamo se da će se taj običaj prenositi dalje u budućnost, a ako je suditi po broju omladine koja se danas ovde okupila, imaće ko i u narednih pola veka da slavi slavu. Naš hram možda jeste malih dimenzija, ali je dovoljan da prigrli sve meštane našeg sela, naše komšije iz Čačka i Kraljeva, a uvek će biti mesta i za putnike dobronamernike koji prolaze drumom pokraj hrama.
RINA
Mladi članovi folklornog ansambla
Radost kroz igru i pesmu
Posle liturgije, porta je postala pozornica za bogat kulturno-umetnički program. Najmlađi folkloraši, u šarenim nošnjama, pokazali su svoje vešte korake, ali i ono što se ne uči samo pokretom – ljubav prema veri, kulturi i nasleđu predaka.
RINA
Hram Svetog Pantelejmona u selu Samaila
Obnova hrama za buduće generacije
Hram Svetog Velikomučenika Pantelejmona, podignut šezdesetih godina prošlog veka, stoji ovde više od pola veka. Ipak, zub vremena učinio je svoje. Zahvaljujući podršci grada Kraljeva i gradonačelnika Predraga Terzića, u toku je obnova porte i samog hrama, kako bi i naredne generacije imale gde da se okupljaju, mole i čuvaju tradiciju.
Toga dana, pod krošnjama hrasta, činilo se da se u Samailu vreme vratilo – u one dane kada je crkva bila srce sela, a slava dan kada se i putnik dobronameran oseti kao kod svoje kuće.
U selu Kamenica kod Pranjana obeležena je stogodišnjica hrama posvećenog Svetom proroku Iliji – svetinje u kojoj se vek unazad čuva vera, prenosi duhovno nasleđe i sabira narod Božiji.
Svedočanstvo o neveri, preobražaju, pokajanju i isceljenju koje je promenilo lekara i njegovu porodicu, podsećajući nas da je Hristova blagodat i danas živa kroz moći svetitelja.
U mirijevskom hramu izgrađenom uz blagoslov i kamen sa Hilandara, patrijarh srpski Porfirije poručuje da Crkva ne podleže vremenskim trendovima, već da preobražava duh epoha i poziva vernike na jedinstvo i molitvu za spasenje i mir u svetu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Uz podršku Eparhije timočke i domaćina iz Grčke, porodice su devet dana uživale na obalama Egejskog mora, obilazile svetinje Olimpijske regije i iz Soluna ponele uspomene koje će dugo pamtiti.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.