ON JE JEDAN ON NAJVEĆIH HRIŠĆANSKIH MUČENIKA I BESREBRENIKA! Sutra slavimo Svetog velikomučenika Pantelejmona!
Pantelejmon je svoje lekarsko znanje spojio sa verom u Hrista, verujući da je pravi Iscelitelj sam Gospod.
Pantelejmon je svoje lekarsko znanje spojio sa verom u Hrista, verujući da je pravi Iscelitelj sam Gospod.
Na praznik Svetog velikomučenika Prokopija u Boru služena je sveta Liturgija, a mitropolit timočki podsetio je da se najdragocenije vrednosti pronalaze i u dubini ljudske duše, kroz veru, trud i ljubav prema Bogu i bližnjima.
Meštani Samaila i gosti iz okolnih gradova ispunili portu crkve Svetog Pantelejmona, uživajući u liturgiji, lomljenju slavskog kolača i programu koji su uveličali najmlađi folkloraši.
U mirijevskom hramu izgrađenom uz blagoslov i kamen sa Hilandara, patrijarh srpski Porfirije poručuje da Crkva ne podleže vremenskim trendovima, već da preobražava duh epoha i poziva vernike na jedinstvo i molitvu za spasenje i mir u svetu.
Svedočanstvo o neveri, preobražaju, pokajanju i isceljenju koje je promenilo lekara i njegovu porodicu, podsećajući nas da je Hristova blagodat i danas živa kroz moći svetitelja.
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
Lavra, poznata kao Rosikon, danas slavi Svetog Pantelejmona svečanim panigirom, što je kulminacija proslave koja je započeta još pre 10 dana, kako tradicija i svetogorski tipik nalažu.
Praznik posvećen ovom svecu podseća nas na snagu vere koja nadilazi zemaljske nevolje. Njegova čudotvorna dela privukla su mnoge veri Hristovoj, a njegova nepokolebljiva hrabrost i milosrđe ostaju večna inspiracija.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.