ODBILA BRAK, POBEGLA U MANASTIR, A ONO ŠTO SE DESILO POSLE CEPA SRCE: Danas je Sveta prepodobnomučenica Fevronija!
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Pantelejmona ili kako ga narod u Srbiji zove, Svetog Panteliju.
Rodom iz Nikomidije od majke hrišćanke i oca neznabošca. Majka mu se zvala Evula a otac Evstorgije. Kao mlad studirao je medicinu.
Sveštenik Ermolaj prizva ga k sebi, nauči ga veri Hristovoj i krsti ga. Čudotvorno izleči Pantelejmon jednoga slepca, koga su drugi lekari uzalud lečili; izleči ga imenom Hristovim, i krsti ga.
Iz zavisti, optuže lekari Pantelejmona kao hrišćanina, i Pantelejmon izađe pred cara Maksimijana na sud.
"I stade pred zemaljskim carem telom, a umom stajaše pred Carem nebeskim", piše u žitijama.
Pred carem, on se slobodno objavi hrišćaninom, i na oči careve izleči jednog bolesnika od dugotrajne bolesti. Ovo čudo mnoge neznabošce privuče veri Hristovoj.
Car ga stavi na muke, no Gospod mu se javi u nekoliko mahova i izbavi ga cela i nepovređena.
Osuđen na smrt, Sveti Pantelejmon je kleknuo i krenuo da se moli. Kada ga je dželat udario mačem po vratu, mač se raspao kao da je od voska.
"I ne mogaše ga dželat pogubiti dok svetitelj ne svrši molitvu i sam ne reče da ga poseku".
Njegove mošti postaše celebne. Pošto je posečen pod maslinom, ona se cela okiti plodom.
Postradao je na današnji dan 304 god.
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
U Srbiji mali broj ljudi ovog svetitelja slavi kao krsnu slavu.
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Ovaj svetitelj jei rođen od bogatih i znamenitih roditelja u starome Rimu, gde je izučio sve svetsko znanje toga vremena, a posvetio se naročito medicini.
Posle teških mučenja, pri kojima im je anđeo Božji ublažavao bol, svi biše mačem posečeni, najpre sveštenici i satrudnici Atinogenovi, a potom i sam Atinogen.
Prepodobna Makrina bila je sestra Svetog Vasilija Velikog i Svetog Grigorija Niskog.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Jedni su podizali i obnavljali svetinje, drugi se odricali visokih položaja i birali samoću, a jedan je zbog vere završio na vešalima, ostavljajući iza sebe priče koje i danas pamti Crkva.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kornilija po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti apostol i jevanđelista Jovan Bogoslov i Prepodobni Nil Kalabrijski. Katolička crkva obeležava Svete Kozmu i Damjana, dok Jevreji danas praznuju prvi dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
Neke navike prenose se generacijama, ali nisu deo pravoslavnog predanja: evo šta treba izbegavati prilikom posete grobovima bližnjih.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.