ODBILA BRAK, POBEGLA U MANASTIR, A ONO ŠTO SE DESILO POSLE CEPA SRCE: Danas je Sveta prepodobnomučenica Fevronija!
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Pantelejmona ili kako ga narod u Srbiji zove, Svetog Panteliju.
Rodom iz Nikomidije od majke hrišćanke i oca neznabošca. Majka mu se zvala Evula a otac Evstorgije. Kao mlad studirao je medicinu.
Sveštenik Ermolaj prizva ga k sebi, nauči ga veri Hristovoj i krsti ga. Čudotvorno izleči Pantelejmon jednoga slepca, koga su drugi lekari uzalud lečili; izleči ga imenom Hristovim, i krsti ga.
Iz zavisti, optuže lekari Pantelejmona kao hrišćanina, i Pantelejmon izađe pred cara Maksimijana na sud.
"I stade pred zemaljskim carem telom, a umom stajaše pred Carem nebeskim", piše u žitijama.
Pred carem, on se slobodno objavi hrišćaninom, i na oči careve izleči jednog bolesnika od dugotrajne bolesti. Ovo čudo mnoge neznabošce privuče veri Hristovoj.
Car ga stavi na muke, no Gospod mu se javi u nekoliko mahova i izbavi ga cela i nepovređena.
Osuđen na smrt, Sveti Pantelejmon je kleknuo i krenuo da se moli. Kada ga je dželat udario mačem po vratu, mač se raspao kao da je od voska.
"I ne mogaše ga dželat pogubiti dok svetitelj ne svrši molitvu i sam ne reče da ga poseku".
Njegove mošti postaše celebne. Pošto je posečen pod maslinom, ona se cela okiti plodom.
Postradao je na današnji dan 304 god.
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
U Srbiji mali broj ljudi ovog svetitelja slavi kao krsnu slavu.
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Ovaj svetitelj jei rođen od bogatih i znamenitih roditelja u starome Rimu, gde je izučio sve svetsko znanje toga vremena, a posvetio se naročito medicini.
Posle teških mučenja, pri kojima im je anđeo Božji ublažavao bol, svi biše mačem posečeni, najpre sveštenici i satrudnici Atinogenovi, a potom i sam Atinogen.
Prepodobna Makrina bila je sestra Svetog Vasilija Velikog i Svetog Grigorija Niskog.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 12. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
U mirijevskom hramu izgrađenom uz blagoslov i kamen sa Hilandara, patrijarh srpski Porfirije poručuje da Crkva ne podleže vremenskim trendovima, već da preobražava duh epoha i poziva vernike na jedinstvo i molitvu za spasenje i mir u svetu.
Iako svaki od 12 apostola ima svoj dan, Pavlovdan je poseban dan kada se slavi saborno sećanje na sve apostole.
Petrovdan je jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika.
Pravoslavni vernici po starom kalendaru proslavljaju Svete mučenike Evstratija, Aksentija, Evgenija, Mardarija i Oresta, dok po novom kalendaru obeležavaju Drugi dan praznika Rođenja Hristovog. Katolici takođe proslavljaju Drugi dan Božića, dok Jevreji i muslimani taj dan posvećuju redovnim molitvama.
Gogolj je kasnije i pisao o onome što se desilo na Krfu.
Aksentije je posečen, Evgenije i Mardarije su skončali u mukama, Orest je izdahnuo na usijanom gvožđu, a Evstratije na lomači.
Pravoslavni vernici po starom kalendaru danas slave Svetog Spiridona Čudotvorca, dok po novom kalendaru proslavljaju Božić. Katolici takođe obeležavaju Božić, dok Jevreji i muslimani ovaj datum posvećuju redovnim molitvama i verskim obavezama.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Pravoslavne crkve koje su prihvatile reformisani julijanski, odnosno Milankovićev, kalendar Božić slave 25. decembra po građanskom kalendaru.
Od suvih smokava i grožđica do limunske glazure, otkrivamo kako da vaš božićni hleb bude ukras i simbol porodične topline i vere.
U besedi za 29. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da susreti sa svetima oblikuju ljudske živote i pozivaju na potpuno predanje.