ODBILA BRAK, POBEGLA U MANASTIR, A ONO ŠTO SE DESILO POSLE CEPA SRCE: Danas je Sveta prepodobnomučenica Fevronija!
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Pantelejmona ili kako ga narod u Srbiji zove, Svetog Panteliju.
Rodom iz Nikomidije od majke hrišćanke i oca neznabošca. Majka mu se zvala Evula a otac Evstorgije. Kao mlad studirao je medicinu.
Sveštenik Ermolaj prizva ga k sebi, nauči ga veri Hristovoj i krsti ga. Čudotvorno izleči Pantelejmon jednoga slepca, koga su drugi lekari uzalud lečili; izleči ga imenom Hristovim, i krsti ga.
Iz zavisti, optuže lekari Pantelejmona kao hrišćanina, i Pantelejmon izađe pred cara Maksimijana na sud.
"I stade pred zemaljskim carem telom, a umom stajaše pred Carem nebeskim", piše u žitijama.
Pred carem, on se slobodno objavi hrišćaninom, i na oči careve izleči jednog bolesnika od dugotrajne bolesti. Ovo čudo mnoge neznabošce privuče veri Hristovoj.
Car ga stavi na muke, no Gospod mu se javi u nekoliko mahova i izbavi ga cela i nepovređena.
Osuđen na smrt, Sveti Pantelejmon je kleknuo i krenuo da se moli. Kada ga je dželat udario mačem po vratu, mač se raspao kao da je od voska.
"I ne mogaše ga dželat pogubiti dok svetitelj ne svrši molitvu i sam ne reče da ga poseku".
Njegove mošti postaše celebne. Pošto je posečen pod maslinom, ona se cela okiti plodom.
Postradao je na današnji dan 304 god.
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
U Srbiji mali broj ljudi ovog svetitelja slavi kao krsnu slavu.
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Ovaj svetitelj jei rođen od bogatih i znamenitih roditelja u starome Rimu, gde je izučio sve svetsko znanje toga vremena, a posvetio se naročito medicini.
Posle teških mučenja, pri kojima im je anđeo Božji ublažavao bol, svi biše mačem posečeni, najpre sveštenici i satrudnici Atinogenovi, a potom i sam Atinogen.
Prepodobna Makrina bila je sestra Svetog Vasilija Velikog i Svetog Grigorija Niskog.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Sveti Leontije i još 44 mučenika iz Nikopolja pokazali su da vera može biti jača od straha, mučenja i pretnje smrću.
Na dan kada Crkva slavi ovog velikomučenika, vernici se podsećaju priče o ugodniku Božjem koji je napustio službu rimskog cara i prihvatio put hrišćanske vere, zbog čega je podneo mučeničku smrt.
Kao pustinjak proveo je šest decenija u molitvi i podvigu, a iza sebe ostavio pouke o veri, poverenju u Boga i putu ka unutrašnjem miru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evdokima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Ipolit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Poncijana, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posebno se isticao brigom prema siromašnima i nevoljnima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njihov život bio je ispunjen propovedanjem, služenjem Crkvi, stradanjem i podnošenjem različitih iskušenja.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Iza zavese nalazilo se najsvetije mesto drevnog Izrailja, u koje niko osim prvosveštenika nije imao pristup, a njegovo značenje vekovima kasnije dobilo je još dublji smisao u hrišćanstvu.
U duhovnom smislu, preterana usmerenost na telesno zadovoljstvo zarobljava dušu i odvraća čoveka od Boga i viših, duhovnih ciljeva.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.