ODBILA BRAK, POBEGLA U MANASTIR, A ONO ŠTO SE DESILO POSLE CEPA SRCE: Danas je Sveta prepodobnomučenica Fevronija!
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Pantelejmona ili kako ga narod u Srbiji zove, Svetog Panteliju.
Rodom iz Nikomidije od majke hrišćanke i oca neznabošca. Majka mu se zvala Evula a otac Evstorgije. Kao mlad studirao je medicinu.
Sveštenik Ermolaj prizva ga k sebi, nauči ga veri Hristovoj i krsti ga. Čudotvorno izleči Pantelejmon jednoga slepca, koga su drugi lekari uzalud lečili; izleči ga imenom Hristovim, i krsti ga.
Iz zavisti, optuže lekari Pantelejmona kao hrišćanina, i Pantelejmon izađe pred cara Maksimijana na sud.
"I stade pred zemaljskim carem telom, a umom stajaše pred Carem nebeskim", piše u žitijama.
Pred carem, on se slobodno objavi hrišćaninom, i na oči careve izleči jednog bolesnika od dugotrajne bolesti. Ovo čudo mnoge neznabošce privuče veri Hristovoj.
Car ga stavi na muke, no Gospod mu se javi u nekoliko mahova i izbavi ga cela i nepovređena.
Osuđen na smrt, Sveti Pantelejmon je kleknuo i krenuo da se moli. Kada ga je dželat udario mačem po vratu, mač se raspao kao da je od voska.
"I ne mogaše ga dželat pogubiti dok svetitelj ne svrši molitvu i sam ne reče da ga poseku".
Njegove mošti postaše celebne. Pošto je posečen pod maslinom, ona se cela okiti plodom.
Postradao je na današnji dan 304 god.
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
U Srbiji mali broj ljudi ovog svetitelja slavi kao krsnu slavu.
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Ovaj svetitelj jei rođen od bogatih i znamenitih roditelja u starome Rimu, gde je izučio sve svetsko znanje toga vremena, a posvetio se naročito medicini.
Posle teških mučenja, pri kojima im je anđeo Božji ublažavao bol, svi biše mačem posečeni, najpre sveštenici i satrudnici Atinogenovi, a potom i sam Atinogen.
Prepodobna Makrina bila je sestra Svetog Vasilija Velikog i Svetog Grigorija Niskog.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Jedni su podizali i obnavljali svetinje, drugi se odricali visokih položaja i birali samoću, a jedan je zbog vere završio na vešalima, ostavljajući iza sebe priče koje i danas pamti Crkva.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Haritona Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Filipa. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana XXIII, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, početak novog meseca, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
Jedan od najvažnijih načina na koji možemo biti uz čoveka koji pati jeste molitva.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.