BIO JE BRAT ISUSA HRISTA, ALI ZBOG JEDNOG GREHA NIJE DAO DA GA TAKO ZOVU! SPC obeležava Svetog apostola Judu Jakovljevog
Kada je propovedao u predelima oko Ararata, uhvatili su ga neznabožci, razapeli na krst i ubili strelama.
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Svetu prepodobnu mučenicu Fevroniju.
Fevronija je bila ćerka senatora Prosfora iz Rima. Da bi izbegla brak, ona se posvetila Hristu i zamonašila na Istoku, u zemlji Asirskoj. U manastiru u kom se zamonašila, njena tetka Vriena je bila igumanija.
Lisimah, sin nekoga velikaša, želeo je da se oženi Fevronijom, no kako car Dioklecijan podozrevaše u njemu potajnog hrišćanina, poslao ga je na Istok, sa Selinom, njegovim stricem, da hvata i ubija hrišćane.
Selin je bio surov kao zver, i svuda bez poštede je ubijao hrišćane. Lisimah, naprotiv, gde god je mogao, štedeo ih je i branio od strica.
Nakon što je napravio pustoš od hrišćana u Palmiri, Selin je došao u grad Sivapolj blizu kog je bio devički manastir sa pedeset isposnica, među kojima je bila i Fevronija.
Iako je imala tek dvadeset godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti. U tom manastiru važilo je pravilo blažene Platonide, ranije igumanije, da se svaki petak provodi samo u molitvana i čitanju sveštenih knjiga, bez ikakvog drugog rada.
Fevronija je bila određena da čita sestrama sveštene knjige, i to stojeći skrivena iza zavese, da njena lepota ne bi zamajavala druge.
Čuvši Selin za Fevroniju, naredio je da mu je dovedu. Kad nije želela da se odrekne Isusa Hristosa i pristane na brak, naredio je da je šibaju, potom da joj zube izbiju, a zatim i odseku ruke, pa prsa, pa noge, i najzad da je poseku mačem.
- Ali mučitelja toga istog dana snađe strašna kazna Božja: bes uđe u njega, i obuze ga neki samrtni užas; u tom užasu on udari glavom o mermerni stub i pade mrtav - piše u žitiju Svete Fevonije.
Lisimah je naredio da se telo Fevronijino sakupi i odnese u manastir, gde je česno sahranjeno, a on se sa mnogim drugim vojnicima krsti.
Mošti Svete Fevronije isceljivali su mnoge, a ona se javljala u dan njenog praznika i stajala je na svom uobičajenom mestu među sestrama. Sve sestre su je gledale sa strahom i radošću.
Fevronija se upokojila 310. godine, a 363. njene mošti su prenete u Carigrad.
Kada je propovedao u predelima oko Ararata, uhvatili su ga neznabožci, razapeli na krst i ubili strelama.
Ostao je zapamćen kao veliki protivnik arijanstva.
Mučena je i postradala za vreme vladavine cara Valerijana.
Sveti Jovan Krstitelj je poznatiji kao Preteča jer se rodio pre Hrista, a onda ga je na reci Jordan i krstio.
Iako svaki od 12 apostola ima svoj dan, Pavlovdan je poseban dan kada se slavi saborno sećanje na sve apostole.
Ovaj svetitelj jei rođen od bogatih i znamenitih roditelja u starome Rimu, gde je izučio sve svetsko znanje toga vremena, a posvetio se naročito medicini.
U hrišćanskoj tradiciji pominje se da se toliko očistio postom, molitvom i bdenjem, da se udostojio primiti veliku blagodat od Boga.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Od Studenice do Žiče, a potom do Hrama Svetog Save, Prepodobna Anastasija Srpska okupila je narod koji sada pred njenim kivotom zastaje u molitvi.