BIO JE BRAT ISUSA HRISTA, ALI ZBOG JEDNOG GREHA NIJE DAO DA GA TAKO ZOVU! SPC obeležava Svetog apostola Judu Jakovljevog
Kada je propovedao u predelima oko Ararata, uhvatili su ga neznabožci, razapeli na krst i ubili strelama.
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Svetu prepodobnu mučenicu Fevroniju.
Fevronija je bila ćerka senatora Prosfora iz Rima. Da bi izbegla brak, ona se posvetila Hristu i zamonašila na Istoku, u zemlji Asirskoj. U manastiru u kom se zamonašila, njena tetka Vriena je bila igumanija.
Lisimah, sin nekoga velikaša, želeo je da se oženi Fevronijom, no kako car Dioklecijan podozrevaše u njemu potajnog hrišćanina, poslao ga je na Istok, sa Selinom, njegovim stricem, da hvata i ubija hrišćane.
Selin je bio surov kao zver, i svuda bez poštede je ubijao hrišćane. Lisimah, naprotiv, gde god je mogao, štedeo ih je i branio od strica.
Nakon što je napravio pustoš od hrišćana u Palmiri, Selin je došao u grad Sivapolj blizu kog je bio devički manastir sa pedeset isposnica, među kojima je bila i Fevronija.
Iako je imala tek dvadeset godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti. U tom manastiru važilo je pravilo blažene Platonide, ranije igumanije, da se svaki petak provodi samo u molitvana i čitanju sveštenih knjiga, bez ikakvog drugog rada.
Fevronija je bila određena da čita sestrama sveštene knjige, i to stojeći skrivena iza zavese, da njena lepota ne bi zamajavala druge.
Čuvši Selin za Fevroniju, naredio je da mu je dovedu. Kad nije želela da se odrekne Isusa Hristosa i pristane na brak, naredio je da je šibaju, potom da joj zube izbiju, a zatim i odseku ruke, pa prsa, pa noge, i najzad da je poseku mačem.
- Ali mučitelja toga istog dana snađe strašna kazna Božja: bes uđe u njega, i obuze ga neki samrtni užas; u tom užasu on udari glavom o mermerni stub i pade mrtav - piše u žitiju Svete Fevonije.
Lisimah je naredio da se telo Fevronijino sakupi i odnese u manastir, gde je česno sahranjeno, a on se sa mnogim drugim vojnicima krsti.
Mošti Svete Fevronije isceljivali su mnoge, a ona se javljala u dan njenog praznika i stajala je na svom uobičajenom mestu među sestrama. Sve sestre su je gledale sa strahom i radošću.
Fevronija se upokojila 310. godine, a 363. njene mošti su prenete u Carigrad.
Kada je propovedao u predelima oko Ararata, uhvatili su ga neznabožci, razapeli na krst i ubili strelama.
Ostao je zapamćen kao veliki protivnik arijanstva.
Mučena je i postradala za vreme vladavine cara Valerijana.
Sveti Jovan Krstitelj je poznatiji kao Preteča jer se rodio pre Hrista, a onda ga je na reci Jordan i krstio.
Iako svaki od 12 apostola ima svoj dan, Pavlovdan je poseban dan kada se slavi saborno sećanje na sve apostole.
Ovaj svetitelj jei rođen od bogatih i znamenitih roditelja u starome Rimu, gde je izučio sve svetsko znanje toga vremena, a posvetio se naročito medicini.
U hrišćanskoj tradiciji pominje se da se toliko očistio postom, molitvom i bdenjem, da se udostojio primiti veliku blagodat od Boga.
Sveti Tihon Amatunski Čudotvorac je rođen je u Amatuntu na Kipru, gde je živeo apostolskim životom i učio ljude hrišćanskoj veri.
Arhangel Gavrilo je jedan od sedmorice najuzvišenijih bestelesnih sila, serafima koji stoje najbliže Božjem prestolu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku sredu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dionizija Korintskog, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kod kuće, dan se inače provodi u miru i molitvama.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku sredu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dionizija Korintskog, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.
Nakon složene operacije u Istanbulu i nedelja neizvesnosti, paroh iz Pilice pokazao je kako izgleda kada ljubav prema bližnjem preraste u čin koji menja sudbinu, bez očekivanja priznanja i bez zadrške pred ličnim iskušenjem.