ŠEZDESET GODINA PROVEO U PUSTINJI, SAM ANĐEO MU DONOSIO PRIČEŠĆE! Danas slavimo svetog Onufrija, velikog podvižnika i čuvara vere!
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Mučena je i postradala za vreme vladavine cara Valerijana.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi svetu Agripinu.
Sveta mučenica Agripina odrastala je u Rimu, gde je i rođena. Od samog detinjstva vežbala se da živi po jevanđelski, "odgoneći od svoga srca smrad strasti i nalevajući srce svoje blagouhanjem devičke čistote, devstvenosti i celomudrenosti"
Mučena je i postradala za vreme vladavine cara Valerijana. Kada je izvedena na sud, ispovedila je svoju veru u Isusa Hrista. Zbog toga je bijena štapovima dok joj kosti nisu polomljene.
Prema predanju, javio joj se anđeo Božji, koji ju je iscelio.
Posle su je izložili novim mukama.
"Pri novim mukama predade duh svoj Bogu", piše u žitijama.
Njene drugarice Vasa, Pauna i Agatonika prenele su njene mošti na Siciliju, i tamo ih sahraniše.
Tu je kasnije podignuta crkva u ime svete Agripine.
"On njenih moštiju bivahu čudesa bezbrojna. Silom njenih moštiju čak i Agarjani behu vraćeni od grada, gde te mošti počivahu".
Postradala je 275. godine.
Tropar
(glas 4): Ovčica Tvoja Isuse, Agripina, zove silnim glasom: "Tebe Ženiče moj ljubim i tražeći Te stradam, i raspinjem se i sahranjujem u krštenju Tvome. I stradam radi Tebe, da bih carstvovala s Tobom, i umirem za Tebe, da bih živela s Tobom. Primi me kao čistu žrtvu, s ljubavlju žrtvovanu za Tebe.“ Njenim molitvama, kao Milostiv, spasi duše naše.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Kada je propovedao u predelima oko Ararata, uhvatili su ga neznabožci, razapeli na krst i ubili strelama.
Ovaj značajan događaj desio se po blagoslovu episkopa Justina i označava osnivanje prve parohije Srpske pravoslavne crkve u ovom delu Španije.
Ostao je zapamćen kao veliki protivnik arijanstva.
Iako svaki od 12 apostola ima svoj dan, Pavlovdan je poseban dan kada se slavi saborno sećanje na sve apostole.
Ovaj svetitelj jei rođen od bogatih i znamenitih roditelja u starome Rimu, gde je izučio sve svetsko znanje toga vremena, a posvetio se naročito medicini.
U hrišćanskoj tradiciji pominje se da se toliko očistio postom, molitvom i bdenjem, da se udostojio primiti veliku blagodat od Boga.
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Presveta Bogorodica sa svetim Jovanom Bogoslovom gledala je kako su ga ubijali i sve vreme se molila Bogu za Stefana.
Pravoslavni vernici danas slave Drugi dan praznika Rođenja Gospoda Isusa Hrista i Sabor Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Drugi dan Bogojavljenja. Katolici proslavljaju Gospu od brze pomoći, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Presveta Bogorodica Marija je, rađanjem Gospoda Isusa Hrista, najviše poslužila našem spasenju i spasenju celoga sveta.
Pravoslavni vernici danas slave Rođenje Gospoda Isusa Hrista - Božić po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sabor Svetog Jovana Krstitelja. Katolici proslavljaju Svetog Rajmunda Penjafortskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Sabrani verni narod donosili su ikone i sveće, i strpljivo čekali trenutak kada će se oglasiti „Mir Božji, Hristos se rodi!“
Crkva naglašava da Bog ne sudi po kalendaru, već po životu koji je čovek vodio, po veri, pokajanju i odnosu prema bližnjima.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, za praznik Sabor Presvete Bogorodice, ukazuje se koliko jednostavnost i predanost mogu biti istinska veličina pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas slave Drugi dan praznika Rođenja Gospoda Isusa Hrista i Sabor Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Drugi dan Bogojavljenja. Katolici proslavljaju Gospu od brze pomoći, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.