ŠEZDESET GODINA PROVEO U PUSTINJI, SAM ANĐEO MU DONOSIO PRIČEŠĆE! Danas slavimo svetog Onufrija, velikog podvižnika i čuvara vere!
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Mučena je i postradala za vreme vladavine cara Valerijana.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi svetu Agripinu.
Sveta mučenica Agripina odrastala je u Rimu, gde je i rođena. Od samog detinjstva vežbala se da živi po jevanđelski, "odgoneći od svoga srca smrad strasti i nalevajući srce svoje blagouhanjem devičke čistote, devstvenosti i celomudrenosti"
Mučena je i postradala za vreme vladavine cara Valerijana. Kada je izvedena na sud, ispovedila je svoju veru u Isusa Hrista. Zbog toga je bijena štapovima dok joj kosti nisu polomljene.
Prema predanju, javio joj se anđeo Božji, koji ju je iscelio.
Posle su je izložili novim mukama.
"Pri novim mukama predade duh svoj Bogu", piše u žitijama.
Njene drugarice Vasa, Pauna i Agatonika prenele su njene mošti na Siciliju, i tamo ih sahraniše.
Tu je kasnije podignuta crkva u ime svete Agripine.
"On njenih moštiju bivahu čudesa bezbrojna. Silom njenih moštiju čak i Agarjani behu vraćeni od grada, gde te mošti počivahu".
Postradala je 275. godine.
Tropar
(glas 4): Ovčica Tvoja Isuse, Agripina, zove silnim glasom: "Tebe Ženiče moj ljubim i tražeći Te stradam, i raspinjem se i sahranjujem u krštenju Tvome. I stradam radi Tebe, da bih carstvovala s Tobom, i umirem za Tebe, da bih živela s Tobom. Primi me kao čistu žrtvu, s ljubavlju žrtvovanu za Tebe.“ Njenim molitvama, kao Milostiv, spasi duše naše.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Kada je propovedao u predelima oko Ararata, uhvatili su ga neznabožci, razapeli na krst i ubili strelama.
Ovaj značajan događaj desio se po blagoslovu episkopa Justina i označava osnivanje prve parohije Srpske pravoslavne crkve u ovom delu Španije.
Ostao je zapamćen kao veliki protivnik arijanstva.
Iako svaki od 12 apostola ima svoj dan, Pavlovdan je poseban dan kada se slavi saborno sećanje na sve apostole.
Ovaj svetitelj jei rođen od bogatih i znamenitih roditelja u starome Rimu, gde je izučio sve svetsko znanje toga vremena, a posvetio se naročito medicini.
U hrišćanskoj tradiciji pominje se da se toliko očistio postom, molitvom i bdenjem, da se udostojio primiti veliku blagodat od Boga.
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Nekadašnji vojnik i neznabožac tvrdio je da izvršava Božju zapovest kada je podizao kelije u pustom kraju Egipta, a ubrzo su mu počele pristizati hiljade monaha i učenika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Isidora po starom i Svetog mučenika Teraponta Sardijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Augustina Kenterberijskog, dok muslimani obeležavaju prvi dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Uprkos teškim mučenjima, ostao je veran svojim uverenjima, dok je njegov sudija ubrzo doživeo iznenadnu kaznu, koja je šokirala vojni vrh.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Glikeriju po starom i Svetog apostola Karpa po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Filipa Nerija. Muslimani obeležavaju Dan Arefata, dok Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Miris topline doma i pažljivo slaganje sastojaka vraćaju atmosferu pravih porodičnih okupljanja.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Dok jedni neprestano preživljavaju juče, a drugi strepe od sutra, jedna pouka arhimandrita Save Majuka razbija tu unutrašnju tišinu i vraća fokus na jedini trenutak koji čovek zaista ima - sada.