Lavra, poznata kao Rosikon, danas slavi Svetog Pantelejmona svečanim panigirom, što je kulminacija proslave koja je započeta još pre 10 dana, kako tradicija i svetogorski tipik nalažu.
Danas, u tišini i veličanstvenoj pobožnosti Svete gore, ruski manastir Svetog Pantelejmona, poznat i kao Rosikon, obeležava svoju manastirsku slavu u čast svog zaštitnika, Svetog Pantelejmona. U duhu svetogorskom, slavlje u ovoj carskoj lavri započelo je još pre deset dana, kroz predpraznične pripreme, dok danas kulminira svečanim panigirom, osvetljenim blagoslovima i molitvama monaške zajednice.
youtube/printscreen/Одесская епархия
Liturgija u Manastiru Svetog Pantelejmona
U svetogorskom tipiku, panigir označava svečano obeležavanje manastirske svetkovine ili praznika. To je poseban dan kada se u manastiru održavaju bogosluženja, liturgije, litije, a često i svečana trpeza za sve prisutne, uključujući monahe, goste i hodočasnike. Panigir je centralni deo praznika, koji okuplja vernike u molitvi i zajedništvu, i predstavlja kulminaciju predprazničnih priprema.
Zvona manastira, sa svojih trideset i dva zvona, svojim harmoničnim zvucima osvećuju vazduh, pozivajući sve na molitvu i blagoslov.
Manastir Svetog Pantelejmona, jedan od dvadeset „vladajućih“ svetogorskih manastira, nosi u sebi vekove istorije i pobožnosti, duboko utkanih u svaku ciglu njegovih impozantnih zdanja. Prvi put je zabeležen u dokumentima manastira Vatoped iz 998. godine, kada ga je njegov iguman, Leontije, potpisao.
shutterstock.com
Manastir Svetog Pantelejmona
Njegova prisutnost na Svetoj gori bila je skromna u ranijim vekovima, ali se tokom vremena razvio u važan duhovni centar za monahe iz Rusije. Posebno je postao značajan u 14. veku, kada je počeo da stiče prepoznatljiv nacionalni karakter, svedočeći o duhovnim vezama između Rusije i Svete Gore.
Tokom turskog ropstva, manastir je preživeo teška vremena, suočavajući se s brojnim izazovima. Uprkos tome, uspeo je da se održi, uz podršku ruskih careva i vladara, kao i brige nekih uticajnih porodica, poput porodice Kalimaki iz Vlaške, koja je doprinela obnovi i razvoju manastira početkom 19. veka. U tom periodu, manastir je ponovo procvetao, privukavši mnoge monahe iz Rusije i drugih pravoslavnih zemalja, te postao duhovno utočište za mnoge hodočasnike.
Alexei Druzhinin / AFP / Profimedia
Ovu svetinju posetili su ruski predsednik Vladimir Vladimirovič Putin i patrijarh Kiril 2016. godine
Danas, manastir Svetog Pantelejmona stoji kao svedočanstvo vekova pravoslavne vere i ruske duhovnosti. Njegova bogata biblioteka, iako teško oštećena u požaru 1959. godine, i dalje čuva dragocene rukopise i relikvije, uključujući mošti Svetog Pantelejmona, stopu apostola Andreja i glavu apostola Luke. Ova sveta mesta, zajedno s impozantnim arhitektonskim kompleksima manastira, nastavljaju da privlače vernike iz celog sveta, nudeći im duhovni mir i utehu u ovom svetilištu vere i molitve.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
Fotografija iz 1903. godine, za koju se verovalo da je zauvek nestala, ponovo je ugledala svetlost dana u manastiru Svetog Pantelejmona – i otkrila čudesno svedočanstvo o prisustvu Device Marije.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.