BIO JE BRAT ISUSA HRISTA, ALI ZBOG JEDNOG GREHA NIJE DAO DA GA TAKO ZOVU! SPC obeležava Svetog apostola Judu Jakovljevog
Kada je propovedao u predelima oko Ararata, uhvatili su ga neznabožci, razapeli na krst i ubili strelama.
Lavra, poznata kao Rosikon, danas slavi Svetog Pantelejmona svečanim panigirom, što je kulminacija proslave koja je započeta još pre 10 dana, kako tradicija i svetogorski tipik nalažu.
Danas, u tišini i veličanstvenoj pobožnosti Svete gore, ruski manastir Svetog Pantelejmona, poznat i kao Rosikon, obeležava svoju manastirsku slavu u čast svog zaštitnika, Svetog Pantelejmona. U duhu svetogorskom, slavlje u ovoj carskoj lavri započelo je još pre deset dana, kroz predpraznične pripreme, dok danas kulminira svečanim panigirom, osvetljenim blagoslovima i molitvama monaške zajednice.
U svetogorskom tipiku, panigir označava svečano obeležavanje manastirske svetkovine ili praznika. To je poseban dan kada se u manastiru održavaju bogosluženja, liturgije, litije, a često i svečana trpeza za sve prisutne, uključujući monahe, goste i hodočasnike. Panigir je centralni deo praznika, koji okuplja vernike u molitvi i zajedništvu, i predstavlja kulminaciju predprazničnih priprema.
Zvona manastira, sa svojih trideset i dva zvona, svojim harmoničnim zvucima osvećuju vazduh, pozivajući sve na molitvu i blagoslov.
Manastir Svetog Pantelejmona, jedan od dvadeset „vladajućih“ svetogorskih manastira, nosi u sebi vekove istorije i pobožnosti, duboko utkanih u svaku ciglu njegovih impozantnih zdanja. Prvi put je zabeležen u dokumentima manastira Vatoped iz 998. godine, kada ga je njegov iguman, Leontije, potpisao.
Njegova prisutnost na Svetoj gori bila je skromna u ranijim vekovima, ali se tokom vremena razvio u važan duhovni centar za monahe iz Rusije. Posebno je postao značajan u 14. veku, kada je počeo da stiče prepoznatljiv nacionalni karakter, svedočeći o duhovnim vezama između Rusije i Svete Gore.
Tokom turskog ropstva, manastir je preživeo teška vremena, suočavajući se s brojnim izazovima. Uprkos tome, uspeo je da se održi, uz podršku ruskih careva i vladara, kao i brige nekih uticajnih porodica, poput porodice Kalimaki iz Vlaške, koja je doprinela obnovi i razvoju manastira početkom 19. veka. U tom periodu, manastir je ponovo procvetao, privukavši mnoge monahe iz Rusije i drugih pravoslavnih zemalja, te postao duhovno utočište za mnoge hodočasnike.
Danas, manastir Svetog Pantelejmona stoji kao svedočanstvo vekova pravoslavne vere i ruske duhovnosti. Njegova bogata biblioteka, iako teško oštećena u požaru 1959. godine, i dalje čuva dragocene rukopise i relikvije, uključujući mošti Svetog Pantelejmona, stopu apostola Andreja i glavu apostola Luke. Ova sveta mesta, zajedno s impozantnim arhitektonskim kompleksima manastira, nastavljaju da privlače vernike iz celog sveta, nudeći im duhovni mir i utehu u ovom svetilištu vere i molitve.
Danas se u ovoj crkvi redovno održavaju bogosluženja, iako je zajednica protestanata u Zemunu veoma mala.
Pravoslavna svetinja koja već petnaest vekova čuva mošti Svete Katarine suočava se s ozbiljnom pravnom nepravdom u Egiptu, dok glasovi iz pravoslavnog sveta, UNESCO i Ujedinjenih nacija pozivaju na hitnu međunarodnu zaštitu ovog duhovnog svetionika.
Poznato je da je u slivu reke Toplice ona jedina takva crkva, a pretpostavlja se da datira sa kraja 19. veka.
Manastir Svetog Gavrila ostaje živo sećanje na važnost očuvanja kulturnog i duhovnog nasleđa, kao i simbol istrajnosti.
Na platformi Iks objavio je video-snimak hapšenja, na kojem se vidi kako je karikaturista uhapšen sa rukama vezanim lisicama iza leđa.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Protojerej Željko Marković, starešina crkve Lazarice, objasnio je važnost reči Molitve Gospodnje.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Molitva je i način da se nosimo sa teškoćama, pronađemo mir i duhovno sazrevamo.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.