IZ CELOG SVETA ZAINTERESOVANI ZA NAŠU SVETINJU NA KOSMETU: Ljudi ne mogu da veruju da postoji, a ovo ih najviše zanima
Manastir Visoki Dečani posećuju turisti i vernici ne samo iz naše zemlje već iz celog sveta.
Lavra, poznata kao Rosikon, danas slavi Svetog Pantelejmona svečanim panigirom, što je kulminacija proslave koja je započeta još pre 10 dana, kako tradicija i svetogorski tipik nalažu.
Danas, u tišini i veličanstvenoj pobožnosti Svete gore, ruski manastir Svetog Pantelejmona, poznat i kao Rosikon, obeležava svoju manastirsku slavu u čast svog zaštitnika, Svetog Pantelejmona. U duhu svetogorskom, slavlje u ovoj carskoj lavri započelo je još pre deset dana, kroz predpraznične pripreme, dok danas kulminira svečanim panigirom, osvetljenim blagoslovima i molitvama monaške zajednice.
U svetogorskom tipiku, panigir označava svečano obeležavanje manastirske svetkovine ili praznika. To je poseban dan kada se u manastiru održavaju bogosluženja, liturgije, litije, a često i svečana trpeza za sve prisutne, uključujući monahe, goste i hodočasnike. Panigir je centralni deo praznika, koji okuplja vernike u molitvi i zajedništvu, i predstavlja kulminaciju predprazničnih priprema.
Zvona manastira, sa svojih trideset i dva zvona, svojim harmoničnim zvucima osvećuju vazduh, pozivajući sve na molitvu i blagoslov.
Manastir Svetog Pantelejmona, jedan od dvadeset „vladajućih“ svetogorskih manastira, nosi u sebi vekove istorije i pobožnosti, duboko utkanih u svaku ciglu njegovih impozantnih zdanja. Prvi put je zabeležen u dokumentima manastira Vatoped iz 998. godine, kada ga je njegov iguman, Leontije, potpisao.
Njegova prisutnost na Svetoj gori bila je skromna u ranijim vekovima, ali se tokom vremena razvio u važan duhovni centar za monahe iz Rusije. Posebno je postao značajan u 14. veku, kada je počeo da stiče prepoznatljiv nacionalni karakter, svedočeći o duhovnim vezama između Rusije i Svete Gore.
Tokom turskog ropstva, manastir je preživeo teška vremena, suočavajući se s brojnim izazovima. Uprkos tome, uspeo je da se održi, uz podršku ruskih careva i vladara, kao i brige nekih uticajnih porodica, poput porodice Kalimaki iz Vlaške, koja je doprinela obnovi i razvoju manastira početkom 19. veka. U tom periodu, manastir je ponovo procvetao, privukavši mnoge monahe iz Rusije i drugih pravoslavnih zemalja, te postao duhovno utočište za mnoge hodočasnike.
Danas, manastir Svetog Pantelejmona stoji kao svedočanstvo vekova pravoslavne vere i ruske duhovnosti. Njegova bogata biblioteka, iako teško oštećena u požaru 1959. godine, i dalje čuva dragocene rukopise i relikvije, uključujući mošti Svetog Pantelejmona, stopu apostola Andreja i glavu apostola Luke. Ova sveta mesta, zajedno s impozantnim arhitektonskim kompleksima manastira, nastavljaju da privlače vernike iz celog sveta, nudeći im duhovni mir i utehu u ovom svetilištu vere i molitve.
Manastir Visoki Dečani posećuju turisti i vernici ne samo iz naše zemlje već iz celog sveta.
Nema ni mesec dana kako je Hram osveštan
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Predsednik MZ i istoimenog sela Gornje Luge u Andrijevici Božo Ćulafić.odlučio da s meštanima sela sagradi crkvu i da na taj način zaustavi nedaće koje godinama zavijaju u crno Gornje Luge.
Manastir Visoki Dečani posećuju turisti i vernici ne samo iz naše zemlje već iz celog sveta.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Sa blagoslovom vladike Arsenija, galerija Sinagoga postala je mesto gde fotografije, rukopisi i liturgijski predmeti pričaju priču o veri, ljubavi i nesebičnom služenju Svetog Dositeja Niškog i Zagrebačkog.
Danas je taj običaj "komercijalizovan" pa roditelji za bar/bat micvu moraju da daju veliku količinu novca.
Monahinje su ga povele do groba starca Pajsija, i dok je u očajanju tri puta uzviknuo: "Sveti!“, dogodilo se nešto neverovatno.
Verni narod iz svih krajeva svedočio je istorijskom sabranju u Trebinju, kada su mošti Svete Ane unešene u Sabornu crkvu na Preobraženje Gospodnje.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.