Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
• Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 7. oktobar 2026. godine.
• Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar, Srpska pravoslavna crkva: 24. septembar 2026. godine.
• Katolički, gregorijanski kalendar: 7. oktobar 2026. godine.
• Judaizam, jevrejski kalendar: 26. tišri 5787. godine.
• Islam, hidžretski kalendar: 26. rebi el-ahira 1448. godine po Hidžri.
Pravoslavlje
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetu prvomučenicu Teklu ravnoapostolnu
• Prepodobnog Simona, Svetog Stefana kralja srpskog prvovenčanog
• Svetog kralja Vladislava
• Prepodobnog Davida Srpskog
Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, sreda 19. sedmice po Duhovima je posni dan na ulju.
Crkve koje koriste novi (revidirani julijanski) kalendar, među kojima je i Grčka pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svete mučenike Sergija i Vakha
• Svetog mučenika Polihronija
Katoličanstvo
Katolička crkva 7. oktobra obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice. Ovaj praznik posvećen je molitvi krunice i pobožnosti prema Presvetoj Bogorodici. Imendan danas slave Ruža, Rozalija, Ružica i Ernest.
Judaizam
U jevrejskom kalendaru 7. oktobar 2026. godine odgovara 26. tišriju 5787. godine. Nakon praznika Šmini Acereta i Simhat Tore, koji su završeni prethodnih dana, Jevreji se vraćaju svakodnevnim molitvama i čitanju Tore.
Prema islamskom kalendaru koji prati Umm al-Kura, 7. oktobar 2026. godine odgovara 26. rebi el-ahira 1448. godine po Hidžri. Na ovaj datum nema velikog islamskog praznika. Muslimani se posvećuju svakodnevnim molitvama i učenju Kurana.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.