POSNI NAMAZ KOJI MONASI PRAVE BEZ KAPI ULJA: Neobičan spoj sastojaka iznenadiće vas ukusom
Jednostavan obrok za post na vodi priprema se od sastojaka koje gotovo svi imaju kod kuće, a retko se pojavljuje na savremenim kulinarskim sajtovima.
Izbalansirana kombinacija povrća, oraha, meda i mirisnih začina daje ovom posnom jelu posebnu punoću i čini ga savršenim izborom kada želite da trpeza tokom posta bude drugačija i maštovitija.
Posna trpeza ne mora biti jednolična, što potvrđuje i ovaj neobičan manastirski recept iz ruske tradicije. Pečeni celer, punjen suvim šljivama i orasima, priprema se bez ulja, u sopstvenim sokovima i uz dodatak vode, dok mu med i začini daju posebnu aromu i blagu slatkoću. Ovo jednostavno, ali veoma izdašno jelo može biti zanimljiv izbor za dane posta na vodi, naročito kada želite da na trpezu iznesete nešto drugačije od uobičajenih posnih jela. U ruskim manastirima priprema se kao svečani posni obrok na vodi, koji ukusom i teksturom može da parira i najfinijim delikatesima.
TANJIR PUN UKUSA OD NEKOLIKO JEDNOSTAVNIH SASTOJAKA: Svetogorska tahinosupa koja okrepljuje i zasiti
2 veća celera
Celer dobro operite i očistite četkom. Osecite mu vrh, kao poklopac, i pažljivo nožem i kašikom izdubite unutrašnjost celera, pazeći da ne probušite dno i zidove. Potrebno je da dobijete „šuplju posudu“ od celera, sa zidovima debljine oko 1 cm. Izvađeni deo celera nemojte bacati, već ga sitno iseckajte jer ćete ga iskoristiti za nadev.
Suve šljive potopite na 10 minuta u toploj vodi da omekšaju, pa ih sitno iseckajte. Orahe krupno iseckajte nožem. U činiji pomešajte iseckane suve šljive, orahe i sitno iseckani deo celera koji ste izdubili. Dodajte prstohvat soli, cimet, muskatni oraščić i kašiku meda, pa sve dobro sjedinite.
Dobijenom smesom čvrsto napunite izdubljene korene celera. Vratite gornji deo celera kao „poklopac“ preko nadeva. Stavite punjene korene celera u dublju zemljanu posudu ili vatrostalnu posudu sa poklopcem.
Na dno posude nalijte oko 100 do 150 ml vode. Poklopite posudu ili je čvrsto prekrijte slojem papira za pečenje, pa aluminijumskom folijom, tako da para ne izlazi. Stavite u prethodno zagrejanu rernu na 180 °C i pecite polako oko 60 do 75 minuta. Pred sam kraj, odnosno poslednjih 10 minuta, skinite poklopac ili foliju kako bi „poklopac“ celera i vrh nadeva lepo porumeneli i blago se karamelizovali od meda i prirodnih sokova.
Služite toplo. Prilikom sečenja na kriške, celer je iznutra potpuno mekan, puteraste strukture, prožet slatkoćom suvih šljiva, hrskavošću oraha i dubokom aromom začina.
BONUS VIDEO
Jednostavan obrok za post na vodi priprema se od sastojaka koje gotovo svi imaju kod kuće, a retko se pojavljuje na savremenim kulinarskim sajtovima. Monahinja Atanasija Rašić zapisala je pripremu ovog neobičnog jela od pšenice koje vekovima prati duh jednostavnosti i posta. Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok. Zrna soje, luk, praziluk i začini daju ovom posnom jelu bogat ukus, a priprema bez ulja čini ga odličnim izborom za dane strogog posta.
100 g suvih šljiva bez koštica
50 g oraha
1 kašika meda (za premazivanje i karamelizaciju)
Prstohvat morske soli
Malo cimeta
Malo mlevenog suvog korena đumbira ili muskatnog oraščića
100 do 150 ml vode
Kiseli orasi ili malo suvog grožđa, po želji

Priprema
POSNI NAMAZ KOJI MONASI PRAVE BEZ KAPI ULJA: Neobičan spoj sastojaka iznenadiće vas ukusom
NEMA MESA, A IZGLEDA KAO KOBASICA: Recept iz Rukumije pokazuje koliko je bogata posna trpeza na vodi
PRAVA MALA POSNA ČAROLIJA: Manastirski recept za hrskave kuglice bez kapi ulja
PREBRANAC, ALI NE OD PASULJA: Recept sa blagoslovom patrijarha srpskog Irineja za ukusan i zasitan ručak
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Ovaj predlog iz posne kuhinje pokazuje da od prirodnih sastojaka može nastati hranljiv obrok, prilagođen danima posta na vodi.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Poznat po izuzetnoj duhovnoj snazi i istrajnosti, ovaj svetitelj ostao je upamćen i po borbi protiv jeresi, naročito origenizma.
Nekada se ništa iz kuhinje nije olako bacalo, a naročito ne hleb. Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje sočan obrok sa zlatnom koricom.
Bez rerne i komplikovanog postupka, mekano testo za tili čas postaje mirisno pecivo koje se na trpezu iznosi uz sir, kajmak ili jogurt.
Svinjetina se najpre lagano dinsta, zatim joj se dodaje obilje luka i začini, pa se sve zajedno dugo krčka dok ne dobije pun ukus.
Pravi se bez komplikovanja, a jedan detalj u pripremi daje joj naročito pun ukus i miris domaće kuhinje.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
U Kizboriju kod Melburna osvećen je hram koji su srpski vernici podigli 1994. godine.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.