ŠTA JE AMANET, KO GA OSTAVLJA I KOME: Samo u jednom slučaju ne sme da se izvrši
Amanet se ostavlja pismeno ili usmeno, a u našem narodu se veruje da ako ti ga ostave roditelji, da se on mora ispoštovati.
Trebalo bi da pobožna razmišljanja češće dodirnu strune naše duše i našeg srca...
Arhimandrit Jovan Krestjankin, duhovnik Pskovo-Pečerske lavre, ostavio je iza sebe mnoge mudrosti, a često je i pozivao ljude da se duboko zamisle nad pitanjem vere i njenog pravog značenja u svakodnevnom životu.
On je često isticao da nije dovoljno samo pozivati se na Gospoda, a svojim delima se odricati od njega.
S tim u vezi ostavio je iza sebe i čuvenu pouku kad bi čovek zaista trebalo da porazgovara sam sa sobom.
"Moguće je da čovek dobro poznaje veru i da bude revnostan u njoj, a da u životu ipak služi strastima i da dušu odeva u sramnu odeždu greholjublja. Na jeziku "Gospode, Gospode", a iznutra: "Odriču Me se". Nakon toga, pred svakim pojedinačno i pred svima nama zajedno samo po sebi postavlja se pitanje: ko smo mi? Ko smo mi?
Prijatelji naši, brižljivo ćemo obrađivati svoje duše, i češće samima sebi odgovarati na pitanje: "Imamo li mi živu veru u Hrista? Tvorimo li dela za Boga, Boga radi i u slavu Božiju? Ili možda služimo svojim strastima i svom sebičnjaštvu? Da li Hristom ispravljamo i očišćujemo svoj život? Posedujemo li revnost i odlučnost da u vekove budemo sa Hristom?'' Trebalo bi da ovakva pobožna razmišljanja češće dodirnu strune naše duše i našeg srca, kako bi sve evanđelske priče, a njih je mnogo, mogle da nas podstaknu, da nas primoraju da se duboko zamislimo nad istinskim smislom života, posebno u ovo naše burno vreme i u naše izuzetno nemirne dane".
Amanet se ostavlja pismeno ili usmeno, a u našem narodu se veruje da ako ti ga ostave roditelji, da se on mora ispoštovati.
Ispovest, kako kaže sveštenik, nije nešto što treba odlagati zbog toga što se greh možda iznova ponovlja, jer u tom procesu duhovne borbe Božija blagodat je ključna.
Kao prvo, čovek treba da shvati da mu određena navika šteti, a zatim da poželi da se protiv nje bori ne bi li je se oslobodio, govorio je Starac Pajsije.
On se smatra jednim od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Istinita priča o nestaloj majci, očajničkoj potrazi i usrdnoj molitvi koja je porodici vratila nadu u trenutku kada je izgledalo da je sve izgubljeno.
U besedi za utorak 9. sedmice po Duhovima, veliki srpski duhovnik upozorava da samo poznavanje sveta bez Boga ne donosi istinsku utehu i otkriva put kojim se zadobijaju blagodat, mir i sigurnost duše.
Veliki svetogorski duhovnik upozorava da spoljašnji utisak često vara i savetuje kako da sačuvamo čist um i pravilno rasuđujemo.
Vozači grupa već dobijaju obaveštenja na Merdaru, a pokloničke agencije čekaju pojašnjenja: vernici pitaju ko će pratiti poklonike i kako će biti predstavljena istorija srpskih svetinja na Kosmetu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Posle dugog iščekivanja i brojnih iskušenja, supružnici su u svetinji pronašli utehu i nadu, a vest koju su ubrzo dobili zauvek im je promenila život.
Vozači grupa već dobijaju obaveštenja na Merdaru, a pokloničke agencije čekaju pojašnjenja: vernici pitaju ko će pratiti poklonike i kako će biti predstavljena istorija srpskih svetinja na Kosmetu.
Prvi put uvedene su rigorozne kontrole na ulazu u Manastir Svetih arhangela kod Prizrena, dok su okolinu obezbeđivali specijalci.
Čučanj tokom metanija aktivira mišiće potkolenice koji pumpaju krv, čime se srce rastereće i relaksira.