DANAS JE CRNO SLOVO, SLAVIMO SVETOG HARALAMPIJA: On je u 113. godini pretrpeo stravične muke u ime Hrista
On se smatra jednim od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva.
Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi praznik posvećen Svetom Meletiju, velikom tumaču Svetog pisma i zaštitniku pravoslavlja.
Sveti Meletije je ceo život posvetio borbi protiv Arijeve jeresi. Reč je bila o ogorčenoj borbi o tumačenju prirode Isusa Hrista i Svetog pisma koja je trajala decenijama tokom 4. veka.
Tri puta su ga jeretici udaljavali sa arhiepiskopskog prestola i progonili u Jermeniju,
Borba među pravoslavnim i jereticima bila je toliko ogorčeno da jedanput, kada je Sveti Meletije u crkvi govorio narodu o božanskoj Trojici u jedinstvu, njegov sopstveni đakon, jeretik, pritrči mu i zatvori mu usta šakom.
"Ne mogući besediti jezikom Meletije beseđaše znacima. Naime, on diže svoju ruku uvis, otvori najpre tri prsta, i pokaza narodu, po tom sklopi ruku i uzdiže jedan prst", piše žitijama.
Učestvovao je na II vaseljenskom saboru gde mu je car Teodosije naročitu počast ukazivao. Na tom saboru Bog je projavio čudo preko ovoga svetoga arhijereja.
Naime, kada je Meletije dokazivao arijevcima dogmat Svete Trojice, on najpre diže tri prsta, razdvojeno, jedan po jedan, pa ih po tom sklopi ujedno, i u tom času pokaza se pred svima prisutnim iz njegove ruke svetlost kao munja.
Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta.
Po svršetku sabora sveti Meletije se upokojio u Carigradu. Njegove mošti su prenete u Antiohiju.
On se smatra jednim od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva.
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
Osim časti i slave pobožni su ljudi nagrađeni i većim blagom tj. mirom i spokojstvom duševnim…, istakao je jeromonah Partenije.
Kada je grad Sevastija ostao bez hrišćana, "jedni izgiboše, drugi izbegoše", tada se starac Vlasije povukao u planinu Argeos, i tamo se nastanio u jednoj pešteri.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Još kao mlad postao je monah i učenik Prepodobnog Prokopija Dekapolita.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Antipu po starom i Svetog mučenika Savu Stratilata po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Fidela Sigmaringenskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Skončao je u mukama 92. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Terentija i druge s njim po starom kalendaru i Đurđevdan po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Jurja, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Crkva svetog Marka u Užicu otkriva slojeve prošlosti - od izgubljene brvnare i burnih istorijskih preokreta, do neobičnog zvonika, vrednih ikona i živog liturgijskog života koji traje bez prekida.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Kroz suprotstavljanje Adama i Hrista, beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 2. sedmicu po Vaskrsu otkriva duboku istinu o ljudskoj prirodi, padu i nadi koja nadilazi ono što oči vide.