DANAS JE CRNO SLOVO, SLAVIMO SVETOG HARALAMPIJA: On je u 113. godini pretrpeo stravične muke u ime Hrista
On se smatra jednim od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva.
Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi praznik posvećen Svetom Meletiju, velikom tumaču Svetog pisma i zaštitniku pravoslavlja.
Sveti Meletije je ceo život posvetio borbi protiv Arijeve jeresi. Reč je bila o ogorčenoj borbi o tumačenju prirode Isusa Hrista i Svetog pisma koja je trajala decenijama tokom 4. veka.
Tri puta su ga jeretici udaljavali sa arhiepiskopskog prestola i progonili u Jermeniju,
Borba među pravoslavnim i jereticima bila je toliko ogorčeno da jedanput, kada je Sveti Meletije u crkvi govorio narodu o božanskoj Trojici u jedinstvu, njegov sopstveni đakon, jeretik, pritrči mu i zatvori mu usta šakom.
"Ne mogući besediti jezikom Meletije beseđaše znacima. Naime, on diže svoju ruku uvis, otvori najpre tri prsta, i pokaza narodu, po tom sklopi ruku i uzdiže jedan prst", piše žitijama.
Učestvovao je na II vaseljenskom saboru gde mu je car Teodosije naročitu počast ukazivao. Na tom saboru Bog je projavio čudo preko ovoga svetoga arhijereja.
Naime, kada je Meletije dokazivao arijevcima dogmat Svete Trojice, on najpre diže tri prsta, razdvojeno, jedan po jedan, pa ih po tom sklopi ujedno, i u tom času pokaza se pred svima prisutnim iz njegove ruke svetlost kao munja.
Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta.
Po svršetku sabora sveti Meletije se upokojio u Carigradu. Njegove mošti su prenete u Antiohiju.
On se smatra jednim od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva.
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
Osim časti i slave pobožni su ljudi nagrađeni i većim blagom tj. mirom i spokojstvom duševnim…, istakao je jeromonah Partenije.
Kada je grad Sevastija ostao bez hrišćana, "jedni izgiboše, drugi izbegoše", tada se starac Vlasije povukao u planinu Argeos, i tamo se nastanio u jednoj pešteri.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Čudesa Svetog Klimenta su bezbrojna.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Ekaterinu po starom kalendaru i Svetog apostola Tihika po novom, katolici započinju Drugu nedelju Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Kada je car Maksencije prinosio žrtve idolima i naređivao i drugima da to čine, sveta Ekaterina izađe smelo pred cara i izobliči njegovu idolopokloničku zabludu.
Stao je između krstaša sa Zapada i Horde sa Istoka i odbranio svoj narod.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Čini se da vernici u Srbiji, pa i šire, duhovnu stranu često zanemaruju, pa se post za mnoge svodi, pre svega, na opterećenje time šta će da jedu.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.