DANAS JE CRNO SLOVO, SLAVIMO SVETOG HARALAMPIJA: On je u 113. godini pretrpeo stravične muke u ime Hrista
On se smatra jednim od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva.
Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi praznik posvećen Svetom Meletiju, velikom tumaču Svetog pisma i zaštitniku pravoslavlja.
Sveti Meletije je ceo život posvetio borbi protiv Arijeve jeresi. Reč je bila o ogorčenoj borbi o tumačenju prirode Isusa Hrista i Svetog pisma koja je trajala decenijama tokom 4. veka.
Tri puta su ga jeretici udaljavali sa arhiepiskopskog prestola i progonili u Jermeniju,
Borba među pravoslavnim i jereticima bila je toliko ogorčeno da jedanput, kada je Sveti Meletije u crkvi govorio narodu o božanskoj Trojici u jedinstvu, njegov sopstveni đakon, jeretik, pritrči mu i zatvori mu usta šakom.
"Ne mogući besediti jezikom Meletije beseđaše znacima. Naime, on diže svoju ruku uvis, otvori najpre tri prsta, i pokaza narodu, po tom sklopi ruku i uzdiže jedan prst", piše žitijama.
Učestvovao je na II vaseljenskom saboru gde mu je car Teodosije naročitu počast ukazivao. Na tom saboru Bog je projavio čudo preko ovoga svetoga arhijereja.
Naime, kada je Meletije dokazivao arijevcima dogmat Svete Trojice, on najpre diže tri prsta, razdvojeno, jedan po jedan, pa ih po tom sklopi ujedno, i u tom času pokaza se pred svima prisutnim iz njegove ruke svetlost kao munja.
Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta.
Po svršetku sabora sveti Meletije se upokojio u Carigradu. Njegove mošti su prenete u Antiohiju.
On se smatra jednim od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva.
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
Osim časti i slave pobožni su ljudi nagrađeni i većim blagom tj. mirom i spokojstvom duševnim…, istakao je jeromonah Partenije.
Kada je grad Sevastija ostao bez hrišćana, "jedni izgiboše, drugi izbegoše", tada se starac Vlasije povukao u planinu Argeos, i tamo se nastanio u jednoj pešteri.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Osam godina je proveo u izgnanstvu, trpeljivo noseći sve bede i sva poniženja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Polievkta po starom kalendaru i Svetog apostola Timoteja po novom. Katolici obeležavaju Svetog Vincenta, đakona i mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Kada je izašla careva zapovest o gonjenju hrišćana, Nearh se pripremao za smrt, ali bio je veoma tužan što nije uspeo da svoga druga Polievkta prevede u pravu veru.
Pravoslavni vernici slave Svetog mučenika Julijana i Svetu mučenicu Vasilisu po starom kalendaru, dok po novom kalendaru počasti idu Svetom Maksimu Grku. Katolici se sećaju Svete mučenice Agnije, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
U besedi za 55. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako briga za druge nije samo moralna dužnost, već ključ spasenja i istinske sreće.
Pouka velikog podvižnika iz manastira Optinska Pustinja pokazuje kako svadljivost ne samo da narušava odnose s drugima, već i uništava mir i snagu u samom srcu čoveka.
Ajet 2:256 iz sure El-Bekare jasno pokazuje da prava vera dolazi iz slobodnog srca i razuma – lekcija koja menja pogled na duhovni izbor i međuljudske odnose.