VLADAR KOJI JE PODIŽUĆI SRPSKE HRAMOVE ŠIROM SVETA, GRADIO PUT KA BOGU: Danas slavimo Svetog kralja Milutina
Njegovo ime stoji uz temelje više od četrdeset crkava i manastira — od Banjske i Gračanice do Jerusalima, Soluna i Svete gore.
Stao je između krstaša sa Zapada i Horde sa Istoka i odbranio svoj narod.
Pored Svetog Amfilohija, episkopa Ikonijskog, Srpska pravoslavna crkva 6. decembra proslavlja i velikog svetitelja - Svetog kneza Aleksandra Nevskog. Ko je on bio? Čime se proslavio? I zašto ga Crkva poštuje kao svetitelja?
Aleksandar Nevski rođen je 1221. godine u porodici perejaslavskog kneza (kasnije velikog kneza kijevskog i vladimirsko-suzdaljskog) Jaroslava Vsevolodoviča. Od ranih godina učestvovao je u upravljanju zemljama. Budući knez stasavao je u vremenu velikih iskušenja: sa Istoka su se nad ruskim zemljama nadvijali mongolsko-tatarski odredi Horde, dok su ih sa Zapada ugrožavali evropski vitezovi-krstaši. Ove okolnosti u velikoj meri odredile su ceo Aleksandrov životni put.
Godine 1240, kada Aleksandar još nije imao dvadeset godina, švedska flota uplovila je u ušće Neve sa namerom da zauzme pskovske i novgorodske zemlje. Aleksandar je sa malom družinom iznenada napao neprijateljski logor i porazio Šveđane. Zbog ove velike pobede dobio je nadimak Nevski.
Dve godine kasnije u ruske zemlje upali su nemački vitezovi-krstaši. Nakon što su zauzeli Pskov, krenuli su ka Novgorodu. Aleksandar je oslobodio grad i glavninu neprijateljskih snaga dočekao na ledu Čudskog jezera. U bici poznatoj kao Ledena bitka primenio je nesvakidašnju taktiku - teška viteška konjica bila je uvučena na slab led i opkoljena. Vojska krstaša pretrpela je težak poraz, a pretnja sa Zapada bila je uklonjena na dugi niz godina.
Shvatajući da iscrpljene ruske zemlje ne mogu istovremeno ratovati i na Istoku i na Zapadu, Aleksandar Nevski izabrao je put pregovora sa Zlatnom Hordom, a ne otvorenog sukoba. Više puta lično je odlazio kod hanova. Zahvaljujući njegovim diplomatskim naporima izbegnuti su novi razorni pohodi, a ruski ratnici oslobođeni su obaveze učešća u osvajačkim pohodima Horde, čime su sačuvani nebrojeni životi.
Teški danak koji je nametnula Horda izazivao je veliko nezadovoljstvo. Godine 1262. u Vladimiru, Suzdalju i Rostovu izbile su pobune protiv sakupljača danka. Aleksandar je ponovo otišao u Hordu i uspeo da isposluje da pobunjeni gradovi ne budu kažnjeni. Ovim činom dodatno je učvrstio svoj ugled narodnog zaštitnika.
Aleksandar Nevski odlikovao se dubokom verom u Boga i revnosno je podržavao širenje Pravoslavlja. Na njegovu inicijativu, u prestonici Zlatne Horde, Saraju, otvorena je pravoslavna eparhija radi duhovne brige o zarobljenim Rusima. Takođe je vodio pregovore sa poslanicima rimskog pape, ali je odlučno odbio prelazak u katoličanstvo, sačuvavši duhovni identitet i samostalnost svog naroda.
Godine 1263. Aleksandar Nevski se upokojio vraćajući se sa svoje poslednje diplomatske misije u Hordu. Pred smrt je primio monaški postrig sa imenom Aleksije. Njegova sahrana u Vladimiru bila je praćena dubokom narodnom tugom. "Zašlo je sunce zemlje Ruske", rekao je mitropolit Kiril, obaveštavajući narod o smrti kneza.
Aleksandar Nevski ubrojan je u lik svetih. Njegove mošti prenete su 14. novembra 1263. godine (30. septembra po starom kalendaru) u grad Vladimir, a taj dan se u crkvenom kalendaru praznuje kao poseban praznik.
Njegove mošti danas počivaju u Aleksandro-Nevskoj lavri u Sankt Peterburgu. U pamćenju naroda ostao je kao veliki vojskovođa, mudri vladar i zaštitnik Crkve i naroda.
Njegovo ime stoji uz temelje više od četrdeset crkava i manastira — od Banjske i Gračanice do Jerusalima, Soluna i Svete gore. Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 12. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Sprečio mongolsko-tatarska pustošenja
Zaštitio svoju zemlju od odmazdi posle ustanaka
Jačao pravoslavlje i čuvao duhovnu samostalnost
Primio monaški postrig pred smrt i proslavljen je kao svetitelj
VLADAR KOJI JE PODIŽUĆI SRPSKE HRAMOVE ŠIROM SVETA, GRADIO PUT KA BOGU: Danas slavimo Svetog kralja Milutina
CRKVENI KALENDAR ZA DECEMBAR 2025.
Molitveno se sećamo arhiđakona koji je hrabro stajao za Hrista i učio snazi vere čak i pred smrću, ostavljajući duhovno nasleđe koje nadahnjuje i današnje generacije.
Svetitelj koji je rođen nem, a progovorio je tek kada su ga pričestili, kasnije je postao jedan od najvećih branilaca pravoslavne vere i tvorac Velikog kanona Bogorodici.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Kada je izašla careva zapovest o gonjenju hrišćana, Nearh se pripremao za smrt, ali bio je veoma tužan što nije uspeo da svoga druga Polievkta prevede u pravu veru.
Pravoslavni vernici slave Svetog mučenika Julijana i Svetu mučenicu Vasilisu po starom kalendaru, dok po novom kalendaru počasti idu Svetom Maksimu Grku. Katolici se sećaju Svete mučenice Agnije, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Sačuvano je njegovo žitije, koje govori o brojnim delima isceljenja, pa i vaskrsenja iz mrtvih.
Preteča Gospodnji jedini je svetac koji se u Pravoslavnoj crkvi proslavlja čak sedam puta godišnje – kroz praznike koji prate njegov život, služenje, stradanje i čudesnu istoriju njegove najveće svetinje.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
U snažnoj opomeni Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se gordost maskira u vrlinu i vodi pravo tamo gde se čovek nije nadao.
Pravoslavni vernici slave Svetog mučenika Julijana i Svetu mučenicu Vasilisu po starom kalendaru, dok po novom kalendaru počasti idu Svetom Maksimu Grku. Katolici se sećaju Svete mučenice Agnije, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Obnovitelj i iguman brojnih srpskih manastira objašnjava kako mala svakodnevna dela mogu osloboditi čoveka od nevidljivih sila koje ga drže u haosu.