Nakon podele u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, više zdravstvenih ustanova uputilo je zahteve da dobiju iste trakice.
Nekada se duhovni događaji ne mere samo brojem ljudi koji im prisustvuju, već onim što ostane kada se sve završi. Upravo takav odjek imao je boravak Pojasa Presvete Bogorodice u Beogradu, koji se iz liturgijskog događaja proširio i na svakodnevni život vernog naroda, ali i zdravstvenih ustanova.
Veliku pažnju među zdravstvenim radnicima i pacijentima izazvala je podela trakica osveštanih na Časnom pojasu Presvete Bogorodice u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije. Taj gest, tokom posete bratstva Hrama Svetog Save, ubrzo je dobio svoj nastavak, i to na način koji se nije mogao unapred planirati.
SRBIJA SE OPROSTILA OD POJASA PRESVETE BOGORODICE: Radost u srcima i suze u očima hiljada vernika ispred Hrama Svetog Save - SVETINJA KRENULA KA VATOPEDU! (FOTO, VIDEO)
Kako je saopštila Sanja Lubardić, glavna i odgovorna urednica Hram televizije, nakon tog događaja počeli su da pristižu pozivi iz više zdravstvenih ustanova širom Srbije. Predstavnici tih ustanova izrazili su želju da i njihovi pacijenti, lekari i medicinsko osoblje dobiju trakice koje su osveštane pred velikom svetinjom koja je prethodnih dana boravila u Beogradu.
Među ustanovama koje su uputile takve pozive nalaze se Dečja univerzitetska klinika Tiršova, Urgentni centar i Ortopedska bolnica Banjica, kao i druge zdravstvene ustanove koje su, svaka iz svog ugla, izrazile istu želju da ovaj blagoslov stigne i do njihovih pacijenata i zaposlenih.
U osnovi tih poziva prepoznaje se iskustvo koje je nastalo u neposrednom susretu sa bolnicom i ljudima koji u njoj provode dane u neizvesnosti. U takvom okruženju i mali znak pažnje dobija drugačiju težinu i postaje više od simbola.
Tokom posete Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije 3. juna, sveštenik Radivoj Panić iz Hrama Svetog Save, zajedno sa đakonima Vladimirom Jovićem i Nikolajem Sapsajem, Sanjom Lubardić i beogradskim bogoslovima, uručio je stotine trakica pacijentima i zaposlenima. Trakice su deljene na odeljenjima gde se leče najteže bolesti, ali i onima koji svakog dana rade sa pacijentima i brinu o njihovom lečenju.
Taj susret, koji se odigrao bez udaljenosti i formalnosti, otvorio je prostor da se slične posete organizuju i u drugim ustanovama. Bratstvo Hrama Svetog Save, kako je najavljeno, odgovoriće na pristigle pozive u narednom periodu.
TANJUG/JADRANKA ILIĆ
Patrijarh srpski Porfirije
Poseban ton svemu ovome dao je i patrijarh Porfirije, koji je, govoreći jutros o povratku svetinje na Svetu goru, rekao:
- Časni Pojas Presvete Bogorodice se vraća u Svetu Goru, u sveštenu svetogorsku obitelj manastir Vatoped, ali mi znamo da blagoslov koji nam je taj Pojas doneo ne odlazi od nas. Ono što smo svi primili verom, molitvom i pokajanjem ostaje u našim srcima, u našem biću kao neprocenjivi i neprolazni dar Božji - istakao je patrijarh Porfirije.
Manastir Vatoped, kao mesto na koje se Časni pojas vraća, jedno je od središnjih mesta svetogorskog života i tradicije.
Prema podacima igumana vatopedskog Jefrema, tokom boravka svetinje u Beogradu pred njom se poklonilo više od milion ljudi. Taj broj ne govori samo o masovnosti, već i o tome koliko je snažna bila potreba ljudi da u trenucima bolesti i straha pronađu makar mali oslonac.
Prizori iz Hrama Svetog Save pokazuju retku sliku jedinstva pravoslavnog sveta, u kojem se hodočašće i liturgijski život stapaju u isto iskustvo pred jednom od najpoštovanijih svetinja.
Dok u Hramu Svetog Save traje poslednja liturgija pred Časnim pojasom, vernici pristižu da se još jednom poklone svetinji koju je za nešto više od dve sedmice celivalo više od 800.000 ljudi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.