Svetitelj koji je rođen nem, a progovorio je tek kada su ga pričestili, kasnije je postao jedan od najvećih branilaca pravoslavne vere i tvorac Velikog kanona Bogorodici.
Srpska pravoslavna crkva 17. jula proslavlja Svetog Andreja Kritskog. Ovaj ugodnik Božji rođen je u Damasku u hrišćanskoj porodici. Od rođenja pa do sedme godine bio je nem, ali kada su ga roditelji odveli u crkvu i pričestili, progovorio je – toliko je bila snažna sila Svetog Pričešća.
Rani monaški život i podvizavanje u Jerusalimu
Već sa 14 godina, Andrej odlazi u Jerusalim i postriže se u Lavri Svetog Save Osveštanog, gde je svojim umom i podvizima nadmašio mnoge starije monahe, postavši primer svima.
U službi jerusalimskog patrijarha
Njegove sposobnosti brzo su prepoznate, pa ga jerusalimski patrijarh postavlja za svog pismovoditelja, što je značilo da obavlja dužnost sekretara i pisara sa važnom ulogom u administrativnim poslovima Crkve.
Branilac pravoslavlja na Šestom vaseljenskom saboru
Kada se pojavila monotelitska jeres, koja je učila da Gospod Isus ima samo božansku, a ne i ljudsku volju, sazvan je Šesti vaseljenski sabor u Carigradu 681. godine. Patrijarh jerusalimski Teodor nije mogao prisustvovati, pa je poslao Andreja, tada arhiđakona, kao svog predstavnika.
SPC/printskrin
Ikona Svetog Andreja Kritskog
Arhiepiskop Krita i čudotvorac
Na saboru je Sveti Andrej pokazao izvanrednu darovitost, rečitost i revnost prema veri, pomažući da se pravoslavna vera učvrsti. Nakon sabora, vratio se u Jerusalim, ali kasnije je izabran za arhiepiskopa Krita, gde je bio veoma omiljen među narodom. Bio je vrlo posvećen i marljiv u svojoj brizi za pravoslavnu veru i suzbijao je sve jeresi, čineći mnoga čuda svojim molitvama. Jednom je molitvom uspeo da otera Saracene sa Krita.
Veliki kanon Bogorodici – njegovo besmrtno delo
Sveti Andrej je napisao mnoge poučne knjige, pesme i kanone, među kojima je najpoznatiji Veliki kanon Bogorodice, koji se čita u četvrtak pete nedelje Velikog posta. Bio je takav po izgledu i rečima da su se svi radovali njegovom prisustvu.
Predvideo je dan svoje smrti
Pred kraj svog života, vraćajući se iz Carigrada, Sveti Andrej je predvideo svoju smrt pre nego što je stigao na Krit. Tako se i dogodilo – kada je lađa plovila blizu ostrva Mitilene, Sveti Andrej se upokojio 712. godine i preselio u Carstvo Hristovo.
Sećanje na velikog svetitelja
Danas, kao i vekovima unazad, Srpska pravoslavna crkva sećanjem na ovog velikog svetitelja podseća vernike na snagu vere i svetlosti koja osvetljava put svakom iskrenom hrišćaninu.
Međutim, do trenutka kada je upisao fakultet, izgubio je veru. Postao je agnostik - odbacivao je crkveno učenje i čak nije bio siguran ni da li Bog postoji.
Otkrijte zbog čega praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče nosi ime koje danas zvuči strano našem narodu i šta mistični običaji ovog dana otkrivaju o staroj veri i jeziku.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče vladika Atanasije otkriva zašto je posvećenost i vera najvažniji put ka spasenju i kako nam primer svetitelja pokazuje kako da živimo u Božijoj svetlosti svakog dana.
Ruska novinarka Aleksandra Gripas otkriva kako joj je molitva, iako tada još nije bila krštena, spasla ćerku od sigurne smrti i zauvek promenila njen život i veru.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve Patrijarh Porfirije snimio je uvodne i završne kadrove filma "Sveti Sava", koji donosi svedočenja, prizore svetinja i nepoznate detalje o nasleđu prvog srpskog arhiepiskopa.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Molitveno se sećamo arhiđakona koji je hrabro stajao za Hrista i učio snazi vere čak i pred smrću, ostavljajući duhovno nasleđe koje nadahnjuje i današnje generacije.
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Andreja Kritskog po starom i Svetu mučenicu Marinu - Ognjenu Mariju po novom kalendaru. Katolička crkva danas ne obeležava praznik. Muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Jakinta po starom i Svetog sveštenomučenika Antinogena po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Karmelske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.