Priča o mladiću iz Jerusalima koji je svojim životom pokazao da istinska snaga dolazi iz ljubavi prema Hristu, čak i pred najtežim iskušenjima i mučeništvom.
Srpska pravoslavna crkva 21. jula proslavlja Svetog velikomučenika Prokopija, čija priča i život predstavljaju snažan podsticaj svakom verniku da hrabro ostane uz Hrista, bez obzira na teškoće i iskušenja.
Od Neanija do velikomučenika Prokopija
Prokopije je rođen u Jerusalimu pod imenom Neanije, sin hrišćanskog oca i majke koja je ispovedala pagansku veru. Posle smrti oca, majka ga je vaspitavala u duhu rimskog idolopoklonstva, pa je odrastao daleko od istinske vere.
Susret koji menja život
Jednog dana, dok je već bio vojnik u rimskoj vojsci, jedan događaj potpuno je promenio njegov život. Car Dioklecijan, poznat po žestokom gonjenju hrišćana, poslao ga je u Aleksandriju da uguši veru u Hrista. Međutim, u noći dok je putovao, dogodio se zemljotres i javio mu se Gospod sa rečima: „Neanije, kamo ideš i na koga ustaješ?“ U tom trenutku video je presvetli krst u vazduhu i čuo glas Isusa Hrista koji mu je otkrio istinu.
Promena puta i odanost Hristu
Taj susret s Gospodom potpuno je preokrenuo njegov put. Umesto da goni hrišćane, krenuo je sa vojskom da brani svoj rodni grad od neprijatelja. Po povratku u Jerusalim, objavio je majci da je postao hrišćanin i da svoj život posvećuje Hristu.
Printscreen
Ikona Svetog velikomučenika Prokopija
Mučeništvo i vera koja ne posustaje
Za veru koju je ispovedio i hrabrost u patnji, bio je mučen i zatvoren. U tamnici ga je Gospod krstio i dao mu ime Prokopije. Tu je nastavio da uči druge o Hristu, uključujući i 12 žena koje su došle da mu izraze veru i podršku. One su, kao i njegova majka, postradale zajedno s njim, pokazujući da vera nije samo reč, već delo, žrtva i ljubav.
Poslednja molitva i večni mir
Kada je izveden na gubilište, Prokopije se molio Bogu za ceo svet, za one u nevolji, sirote, udove, kao i za širenje i trajnost Pravoslavne vere. Njegova molitva je uslišena, a on je mirno primio mučeničku smrt predavši svoj duh Bogu.
Nasleđe svetog velikomučenika Prokopija
Sveti velikomučenik Prokopije nam svojim životom poručuje da vera nije lak put, ali da je najvredniji izbor koji čovek može doneti. U vremenima kada često gubimo osećaj za duhovno, njegov primer nas podseća da je Hristos uvek uz nas, da nas čeka i da kroz Njega dobijamo snagu da pobedimo sve strahove i teškoće.
Slava Svetom velikomučeniku Prokopiju – molitvama njegovim, neka i naše duše budu osvećene verom i mirom Hristovim!
Svetitelj koji je rođen nem, a progovorio je tek kada su ga pričestili, kasnije je postao jedan od najvećih branilaca pravoslavne vere i tvorac Velikog kanona Bogorodici.
Iako sveštenička služba pripada muškarcima, žene u praksi nose veliki deo života parohije – od pojanja i čitanja bogoslužbenih tekstova do brige o bogosluženju i rada sa vernicima.
Od Marije Magdalene do gotovo zaboravljenih imena – otkrivamo ko su bile žene koje su ponele miro, šta su zatekle na mestu Hristovog pogrebenja i zbog čega se njihova uloga i danas tumači na različite načine.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za Nedelju 2. sedmice po Vaskrsu vodi kroz susrete koji ne ostavljaju prostor za ravnodušnost, već rađaju reč koja ostaje zauvek ista.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Molitveno se sećamo Prepodobnog Avramija i sinovice mu Marije, svetitelja koji svedoči da se ljubav prema Bogu ne meri rečima, već delima i trpljenjem.
Od Marije Magdalene do gotovo zaboravljenih imena – otkrivamo ko su bile žene koje su ponele miro, šta su zatekle na mestu Hristovog pogrebenja i zbog čega se njihova uloga i danas tumači na različite načine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Artemona po starom i Svetog mučenika Vasilija Amasijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Nedelju Dobrog pastira, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Vasilija Ispovednika po starom i Svetog apostola Marka po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog apostola Marka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Upozorenje velikog srpskog duhovnika 20. veka razotkriva uzrok koji mnogi izbegavaju da priznaju i pokazuje zašto se izlaz ne traži oko nas, već u ličnoj promeni.
Odlazak bugarskog arhijereja iz hrama Svetog Đorđa u Carigradu, nakon odluke o učešću predstavnika drugih crkava u službi, razotkrio je napetosti koje su se već danima gomilale iza svečanog poretka vaskršnje službe.
Poglavar Katoličke crkve ponovio stav o blagoslovima istopolnih parova, osvrnuo se na nemačke inicijative i upozorio da bi dalje zaoštravanje rasprave moglo produbiti podele unutar Crkve.