Vojvoda koji je ostavio vojsku, slavu i bogatstvo zbog Hrista i postao stub ognjene molitve
Srpska pravoslavna crkva 20. jula molitveno se seća i slavi Prepodobnog Tomu Maleina. Ime i dela Prepodobnog Tome vekovima zrače svetlošću vere i posvećenosti. Bio je najpre vojvoda, čuven po hrabrosti i bogatstvu. Njegova snaga i hrabrost donosile su mnoge pobede u bitkama, ali je, zavolevši Hrista više od svega, ostavio svetovne časti i primio monaški čin.
Život u gori Malea
Odlučivši se za usamljenički život, Prepodobni Toma se povukao u goru Malea, blizu Svete gore. Tu je, daleko od svetovnog života, živeo posvećen Bogu i bio obdaren božanskim otkrivenjima. Njegova svetost osvetljavala je zemlju svojim primerom.
Čudesa Prepodobnog Tome
Vernici ga pamte po mnogim čudima koja je činio za života. Svojom molitvom Prepodobni Toma isceljivao je svaku bolest, slepima vraćao vid, a hromima sposobnost da hodaju.
printscreen
Ikona Prepodobnog Tome Maleina
Čak je i na bezvodnom mestu, molitvom, izveo izvor vode. Njegova posvećenost bila je toliko jaka da je tokom molitve sijao kao ognjeni stub, što su ljudi očišćenoga razuma mogli videti sa velike daljine.
Mošti koje i danas isceljuju
I posle svog upokojenja, Prepodobni Toma nastavlja da čini čudesa. Njegove časne mošti i danas su izvor isceljenja i utehe za mnoge vernike. Ovo svedoči o njegovoj neprestanoj prisutnosti i ljubavi prema onima koji veruju.
Poruka vernicima
Njegov život i dela podsećaju nas na snagu vere i posvećenosti, ohrabrujući nas da i mi sledimo put istine. Njegova svetost vodi i podseća na večne vrednosti vere i ljubavi prema Bogu.
Ovaj svetitelj jei rođen od bogatih i znamenitih roditelja u starome Rimu, gde je izučio sve svetsko znanje toga vremena, a posvetio se naročito medicini.
Svetitelj koji je rođen nem, a progovorio je tek kada su ga pričestili, kasnije je postao jedan od najvećih branilaca pravoslavne vere i tvorac Velikog kanona Bogorodici.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice patrijarh srpski služio je liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu, a tokom bogosluženja u svešteni čin đakona rukopoložen je Filip Vuletaš.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Od rođenja obasjan božanskom svetlošću, Sveti Alimpije je svojom pobožnošću, podvižništvom i nepokolebljivom verom postao stub pravoslavlja. Njegov put od podvižnika do čudotvorca vekovima inspiriše, a njegov sveti spomen 9. decembra obeležava se s ljubavlju i poštovanjem u srpskim domovima kao krsna slava.
U prisustvu mnoštva vernika, arhijerejskom liturgijom započela je svečanost posvećena tumanskom svetitelju, čije mošti i danas donose utehu, isceljenje i nadu mnogima.
Iako se praznik ove svetiteljke obeležava 29. septembra, na dan kada je mučenički postradala, danas se molitveno sećamo i proslavljamo čudotvorstvo njenih moštiju projavljeno za vreme održavanja Četvrtog vaseljenskog sabora u Halkidonu 451. godine.
Po svedočenjima brojnih žena, osveštana traka donosi utehu i nadu parovima koji se bore da dobiju potomstvo. Kroz vekove, ovaj drevni običaj pokazuje snagu vere i božanskog blagoslova.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
U besedi iz 1964. svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Malu Gospojinu, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Kodrat. Katolička crkva obeležava Svetog apostola Mateja, dok Jevreji danas obeležavaju Jom Kipur, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
U besedi iz 1964. svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Paroh podgorički govorio je o darovima koje čovek prima od Boga, odgovornosti koju oni nose, ali i o strahu koji ne sme da postane stanje iz kojeg čovek više ne vidi sopstvene mogućnosti.