Arhitektura manastirske crkve odražava njen specifičan položaj, stvarajući utisak isposničkog prebivališta.
Manastir Zavala, posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice, smešten je na početku Zavalske uvale, s jugozapadne strane Popova Polja, pod brdom Ostrogom.
Arhitektura manastirske crkve odražava njen specifičan položaj, stvarajući utisak isposničkog prebivališta. Hram ima jednobrodnu osnovu sa polukružnom apsidom na istoku, dok je unutrašnjost složenija, s pećinom u severnom delu crkve, dok je južni deo smešten u steni. Iznad pećine, na 100 metara visine, postoji još jedna pećina sa stalagmitima i stalaktitima.
youtube/Заборављени коријени
Zavala
U blizini, iznad sela Zavala, nalazi se "Grad u Klisuri“, tvrđava koju je prema narodnom predanju podigao Herceg Stefan da bi se sklonio od sina poturčenjaka. U samom selu Zavali postoji i zidana kula, probijena granatom, koja je služila kao sklonište tokom Morejskog rata.
Manastir Zavala datira iz 13. veka, prema pečatu iz 1271. godine. Prema narodnoj tradiciji, crkva je povezivana sa carem Konstantinom, koji je, videvši pobožnost naroda, odlučio da podigne hram. Crkva je sagrađena na mestu gde je ikona Bogorodice čudotvorno premestila nekoliko puta.
Zavala je nekada bilo staro hrišćansko središte, jer su u selu pronađeni temelji dve crkve iz vremena pre zapadnog raskola, iz 8. do 11. veka. Ove crkve imale su oktagonalne stubove i pletene ornamente, karakteristične za vizantijsku tradiciju.
U novijim iskopavanjima ispod crkve manastira Zavala pronađeni su stariji temelji, što sugeriše da je tu postojala ranija crkva. Prvi pisani tragovi manastira datiraju iz 1514. godine, a crkva je obnovljena 1587. godine. Manastir je živopisan 1619. godine, a u njemu je monaštvo primio Sveti Vasilije Ostroški, koji je rodom iz obližnjih Mrkonjića.
Tanjug Strahunja Aćimović/wikipedia
Po ugledu na Zavalu, Sveti Vasilije je podigao Ostrog
Naime, U strahu od danka u krvi, roditelji su tada sina Stojana Jovanovića (Vasilija Ostroškog) već u dvanaestoj godini poslali u skroviti manastir Zavalu, u kojem je već tada igumanovao njegov stric, iguman Serafim. Tamo se učio crkvenoj pismenosti. Posle nekoliko godina, Stojan prelazi u trebinjski manastir Tvrdoš, gde nakon pohađanja manastirske škole, najzad prima i monaški postrig i sveštenički čin, postavši paroh popovopoljski.
Po ugledu na Zavalu kasnije je podigao Ostrog.
Manastir je bio značajan duhovni centar, s velikim brojem poznatih duhovnika i rukopisnih knjiga. Jedan od rukopisa, Bogorodičnik iz 1566. godine, svedoči o teškoćama koje su pravoslavni vernici proživljavali pod vlašću sultana Sulejmana.
Tokom Drugog svetskog rata i poslednjeg rata, manastir i crkva su pretrpeli velika oštećenja, a srpsko selo Zavala je uništeno. Uz pomoć donatora i ktitora, manastir je obnovljen, freske su restaurirane, a crkva i konak su obnovljeni pod nadzorom igumana Vasilija.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Kada je vavilonski car Navuhodonosor udario na Jerusalim, Avakum se sklonio u zemlju Ismailćansku, odakle se posle opet vratio u Judeju, gde je živeo kao zemljoradnik.
Pozivajući se citat o ukazanju iz Evanđelja, gde je Gospod govorio o tome koga pozivati na večeru (Lk. 14, 12), Sveti Teofan nas uči da činimo dobro prema bližnjima, ne očekujući uzvrat ili priznanje. Naša dela, bila ona molitva, post ili milostinja, treba da budu učinjena u tajnosti, jer je to način kako stvaramo zalihe za večni život, a ne za prolaznu nagradu. Sveti Teofan podseća nas da naš cilj u životu nije nagrada ovde na zemlji, već priprema za večnost, gde će nam Bog u svom vremenu vratiti svu nagradu za naša dela.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Iako su ga pratili zli jezici turskih vlasti i poturčenih, Sveti Vasilije Ostroški nikada nije prestao sa misijom pomoći svom narodu. Njegov život je bio neprestan put duhovnog otpora, bežanja pred opasnostima, ali i stalnog povratka da bi sačuvao pravoslavlje u Hercegovini, Crnoj Gori i širem Balkanu.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.