Arhitektura manastirske crkve odražava njen specifičan položaj, stvarajući utisak isposničkog prebivališta.
Manastir Zavala, posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice, smešten je na početku Zavalske uvale, s jugozapadne strane Popova Polja, pod brdom Ostrogom.
Arhitektura manastirske crkve odražava njen specifičan položaj, stvarajući utisak isposničkog prebivališta. Hram ima jednobrodnu osnovu sa polukružnom apsidom na istoku, dok je unutrašnjost složenija, s pećinom u severnom delu crkve, dok je južni deo smešten u steni. Iznad pećine, na 100 metara visine, postoji još jedna pećina sa stalagmitima i stalaktitima.
youtube/Заборављени коријени
Zavala
U blizini, iznad sela Zavala, nalazi se "Grad u Klisuri“, tvrđava koju je prema narodnom predanju podigao Herceg Stefan da bi se sklonio od sina poturčenjaka. U samom selu Zavali postoji i zidana kula, probijena granatom, koja je služila kao sklonište tokom Morejskog rata.
Manastir Zavala datira iz 13. veka, prema pečatu iz 1271. godine. Prema narodnoj tradiciji, crkva je povezivana sa carem Konstantinom, koji je, videvši pobožnost naroda, odlučio da podigne hram. Crkva je sagrađena na mestu gde je ikona Bogorodice čudotvorno premestila nekoliko puta.
Zavala je nekada bilo staro hrišćansko središte, jer su u selu pronađeni temelji dve crkve iz vremena pre zapadnog raskola, iz 8. do 11. veka. Ove crkve imale su oktagonalne stubove i pletene ornamente, karakteristične za vizantijsku tradiciju.
U novijim iskopavanjima ispod crkve manastira Zavala pronađeni su stariji temelji, što sugeriše da je tu postojala ranija crkva. Prvi pisani tragovi manastira datiraju iz 1514. godine, a crkva je obnovljena 1587. godine. Manastir je živopisan 1619. godine, a u njemu je monaštvo primio Sveti Vasilije Ostroški, koji je rodom iz obližnjih Mrkonjića.
Tanjug Strahunja Aćimović/wikipedia
Po ugledu na Zavalu, Sveti Vasilije je podigao Ostrog
Naime, U strahu od danka u krvi, roditelji su tada sina Stojana Jovanovića (Vasilija Ostroškog) već u dvanaestoj godini poslali u skroviti manastir Zavalu, u kojem je već tada igumanovao njegov stric, iguman Serafim. Tamo se učio crkvenoj pismenosti. Posle nekoliko godina, Stojan prelazi u trebinjski manastir Tvrdoš, gde nakon pohađanja manastirske škole, najzad prima i monaški postrig i sveštenički čin, postavši paroh popovopoljski.
Po ugledu na Zavalu kasnije je podigao Ostrog.
Manastir je bio značajan duhovni centar, s velikim brojem poznatih duhovnika i rukopisnih knjiga. Jedan od rukopisa, Bogorodičnik iz 1566. godine, svedoči o teškoćama koje su pravoslavni vernici proživljavali pod vlašću sultana Sulejmana.
Tokom Drugog svetskog rata i poslednjeg rata, manastir i crkva su pretrpeli velika oštećenja, a srpsko selo Zavala je uništeno. Uz pomoć donatora i ktitora, manastir je obnovljen, freske su restaurirane, a crkva i konak su obnovljeni pod nadzorom igumana Vasilija.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Kada je vavilonski car Navuhodonosor udario na Jerusalim, Avakum se sklonio u zemlju Ismailćansku, odakle se posle opet vratio u Judeju, gde je živeo kao zemljoradnik.
Pozivajući se citat o ukazanju iz Evanđelja, gde je Gospod govorio o tome koga pozivati na večeru (Lk. 14, 12), Sveti Teofan nas uči da činimo dobro prema bližnjima, ne očekujući uzvrat ili priznanje. Naša dela, bila ona molitva, post ili milostinja, treba da budu učinjena u tajnosti, jer je to način kako stvaramo zalihe za večni život, a ne za prolaznu nagradu. Sveti Teofan podseća nas da naš cilj u životu nije nagrada ovde na zemlji, već priprema za večnost, gde će nam Bog u svom vremenu vratiti svu nagradu za naša dela.
Kada dođu razočaranje, gubitak i neizvesnost, lako je zaboraviti na zahvalnost, a pouka velikog ruskog duhovnika podseća zašto ni u najtežim danima ne treba izgubiti blagodarno srce.
Žena je mesecima gledala iste jezive prizore čim bi sklopila oči, a vladika Nikolaj Velimirović ponudio joj je drugačije objašnjenje i ukazao na greh od kojeg čovek ne može jednostavno pobeći.
Vlasti Jordana najavile su da će uoči jubileja 2030. godine biti izgrađeni kompleks za hodočasnike i muzej, uz velika ulaganja u Al-Magtas, tradicionalno mesto Hristovog krštenja
Više pravoslavnih crkava pozvalo je vernike da precizno navedu poreklo i versku pripadnost, što bi moglo da pruži jasniju sliku o brojnosti pravoslavaca na petom kontinentu.
Krompir, luk i brašno uz malo ulja pretvaraju se u izdašno jelo iz rerne, sa zapečenim ivicama i mekanom sredinom koja najbolje prija dok je još topla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Iako su ga pratili zli jezici turskih vlasti i poturčenih, Sveti Vasilije Ostroški nikada nije prestao sa misijom pomoći svom narodu. Njegov život je bio neprestan put duhovnog otpora, bežanja pred opasnostima, ali i stalnog povratka da bi sačuvao pravoslavlje u Hercegovini, Crnoj Gori i širem Balkanu.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.
Iskušenik Miloš primio je monaško ime Ilija, a mitropolit crnogorsko-primorski u besedi je govorio o Svetom proroku, lažnim prorocima današnjice i pouci koju svaki hrišćanin može da pronađe u njegovom životu.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Shiarhimandrit Zosima Sokur govori o značaju molitve, ispovesti, pričešća i duhovne pripreme pred Uspenje Presvete Bogorodice, podsećajući da uzdržanje nije samo pitanje hrane, već i pitanje promene života.