Nije najveća nesreća umoriti se od života, već jednoga dana shvatiti da smo bili toliko zauzeti živeći, da život nismo ni primetili, upozorava iguman.
Postoji umor koji ne može da se otkloni snom, odmorom ili nekoliko slobodnih dana. To je umor duše, koji se ne vidi spolja, ali čoveka može pratiti iz dana u dan.
O njemu je govorio iguman Nikolaj Stamatović, ukazujući na stanje u kojem čovek obavlja sve svoje obaveze, razgovara sa ljudima i nastavlja svakodnevni život, ali iznutra oseća prazninu i gubitak smisla.
- Postoji umor koji ne prolazi ni posle sna. Umor duše. Čovek ustane, ode na posao, završi obaveze, vrati se kući, razgovara, smeje se kad treba, a ponekad ni sam ne zna kako je prošao kroz čitav dan - kaže iguman Nikolaj Stamatović.
Prema njegovim rečima, čovek tada može da nastavi da ispunjava svakodnevne obaveze, ali sve više ima osećaj da život prolazi mimo njega.
- Sve radi po inerciji, kao da život više ne živi, nego ga samo izvršava. Možda je krivo vreme u kojem se od čoveka neprestano traži da negde stigne, nešto postigne i ne zaostaje. A možda smo samo predugo živeli onako kako se od nas očekuje, a premalo onako kako nam duša govori - navodi iguman.
U takvom stanju, kako ističe, dani prolaze, dok u čoveku ostaje praznina koju često ne ume ni da objasni. Zato je, kaže, važno zastati i postaviti sebi pitanje kojim putem čovek zapravo ide.
- Zato ponekad treba zastati i zapitati se: kuda toliko žurim i da li je život koji živim zaista moj? Možda nam tada najviše nedostaje tišina u kojoj ćemo ponovo čuti sebe i molitva u kojoj ćemo se setiti da nismo sami -poručuje iguman Nikolaj Stamatović.
On podseća da čovek nije pozvan samo da izdrži sve što mu život donosi, već da u životu pronađe smisao, mir i radost.
- Bog nas ne poziva da samo izdržimo život, nego da u njemu pronađemo smisao, mir i radost što smo živi. Jer nije najveća nesreća umoriti se od života, već jednoga dana shvatiti da smo bili toliko zauzeti živeći, da život nismo ni primetili - kaže iguman Nikolaj Stamatović.
Kao mladić koji je izgubio veru, Nikolaj Vorobjov tražio je smisao u filozofiji i nauci, sve dok u trenutku očaja nije postavio Bogu pitanje na koje je, kako je svedočio, dobio odgovor.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.