KAKO SE PRAVILNO ČESTITA VASKRS: Mnogi prave VELIKU grešku, a otac Radoslav ističe koji je ispravan način
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, pojašnjava kako se čestita najveći hrišćanski praznik.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", ruski svetac ostavio je zlatnim slovima zabeležen doživljaj Vaskrsa, koji anđeli pevaju na nebesima, a duša oseća na zemlji. Njegove reči o Vaskrsenju bude nadu, svetlost i istinsku radost večnog života.
Dok se širom sveta izgovaraju reči „Hristos vaskrse“, a zvona sa hramova najavljuju praznik nad praznicima . Vaskrs, duboka i ognjena poruka Svetog Teofana Zatvornika u njegovoj knjizi "Misli za svaki dan u godini" odzvanja kao zov neba.
„Pasha, Gospodnja Pasha! Gospod nas je svojim Vaskrsenjem od smrti priveo životu...” – počinje Sveti Teofan Zatvornik, otvarajući vrata tajne Vaskrsenja ne samo umu, već i svakom srcu koje traži smisao, utehu i veru u večnost.
„Pasha, Gospodnja Pasha! Gospod nas je svojim Vaskrsenjem od smrti priveo životu. I gle, ovo Vaskrsenje anđeli pevaju na nebesima, videvši u licu Gospoda Iskupitelja svetlost ugotovljene slave obožene ljudske prirode, u koju će se, silom Njegovog Vaskrsenja, obući svi oni koji istinski veruju u Njega i koji Mu se iz sve duše prilepljuju.
Slava, Gospode, preslavnom Vaskrsenju Tvome! Anđeli pevaju i raduju se sa nama, predviđajući ispunjenje svoga hora. I nas, Gospode, udostoj da Te vaskrslog slavimo čistim srcem, videći u Tvome Vaskrsenju prekid truležnosti koja nas je izjedala, sejanje novog presvetlog života i zrak buduće večne slave, u koju si Ti, kao Preteča, već ušao Vaskrsenjem nas radi. Ne samo ljudski, nego ni anđelski jezik nije u stanju da objasni neizrecivu milost Tvoju prema nama, preslavno vaskrsli Gospode!”
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, pojašnjava kako se čestita najveći hrišćanski praznik.
Drugog dana svoje posete južnoj srpskoj pokrajini, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je Liturgiju u manastiru Visoki Dečani, poručivši vernicima da neprijatelji nisu ljudi, već smrt – jedini istinski protivnik, koga je Hristos pobedio iz ljubavi prema svakome od nas.
Uprkos napetostima i izazovima, palestinski hrišćani u Crkvi Rođenja Hristovog dočekali Blagodatni oganj, potvrđujući da vera nije slomljiva ni pod težinom rata.
Pravoslavna crkva podseća vernike da se posle vaskršnje liturgije osvećuju darovi pripremljeni za prazničnu trpezu – od ofarbanih jaja do sira i mesa, kako bi u svoje domove uneli ne samo radost praznika, već i Božji blagoslov
Nedoumicu je za čitaoce portala religija.rs rešio sveštenik Nenad Stojanović, navodeći šta smemo, a šta ne bi trebalo da radimo sa pokvarenim vaskršnjim jajima.
Duhovno jedinstvo Crkve i nauke – ruski kosmonauti proslavili Vaskrs u kosmosu uz blagoslov ruskog patrijarha.
Vaskršnji utorak, koji sledi, u narodnom verovanju ima posebno mesto – smatra se jedinim “dobrim” utorkom u godini.
U vaskršnjem intervjuu episkop budimljansko-nikšićki ne ostaje nem na pitanja savremenog čoveka, već otvoreno i sa apostolskom smelošću ukazuje na duhovne zablude koje su nas, kao narod, dovele do duhovnog sloma i identitetskog posrnuća.
Svetac podseća šta treba da sačuvamo u srcu kada od Gospoda tražimo utehu, pomoć i odgovor.
Vreme koje čovek dobrovoljno posveti crkvi dobija dublji smisao.
On primećuje promenu, prepoznaje bol i pokušava da pomogne čak i onda kada druga osoba nema snage da zatraži pomoć.
Da li treba tražiti blagoslov pri svakom susretu, kako se obratiti kada ne znate ime sveštenika i šta učiniti kada sretnete episkopa, odgovori su jednostavniji nego što se često misli.
On primećuje promenu, prepoznaje bol i pokušava da pomogne čak i onda kada druga osoba nema snage da zatraži pomoć.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Pravoslavna vera uči da je pokajanje put povratka Bogu i da čovek ne treba da veruje da je njegov greh veći od Božje milosti.
Mnogi ljudi dolazili su mu tražeći pomoć, a svetac je svoju slavu pripisivao Bogu, a ne sebi.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
U besedi za ponedeljak 14. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ovo nije samo slika budućeg raja, već tajna povezana sa dolaskom Hrista.