Tradicionalno se za Vaskrs farbaju jaja, a jedno od njih se odvaja sa strane kao čuvarkuća. U kontekstu Vaskrsa, bojenje jaja se prvi put pominju u 12. a u Srbiji u 16. veku.
Za Vaskrs se prekida i Veliki Vaskršnji post - koji je trajao od 3. marta do 19. aprila, a ukućani jedu obojena vaskršnja jaja. Atmosfera je praznična i vesela, jer se tog dana slavi najveće čudo, a pre obeda i sedanja za trpezu prva stvar koju ukućani treba da izgovore je tradicionalni pozdrav povodom Vaskrsa.
Shutterstock/Gabriel Preda RO
Vaskršnja jaja
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, pojašnjava kako se Vaskrs čestita.
- Kako kažemo, da je Hristos vaskrsao ili uskrsao? Vaskrsao, dabome! Zato je pravilnije da se kaže Vaskrs. I jedno i drugo se sada govori i ne kažem da je Uskrs nepravilno, ali je logično ako slavimo praznik vaskrsenja, da se on zove Vaskrs - objašnjava otac Radoslav.
A šta kaže pravopis srpskog jezika?
Vaskrs je srpskoslovenski oblik naziva praznika, koji pripada srpskom crkvenom i književnom jeziku, koji se do sredine XVIII veka upotrebljavao u svim krajevima pod upravom Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Sa druge strane, izraz "Uskrs" nije, kako mnogi smatraju, hrvatski izraz za Vaskrs, već je autentični, prilagođeni izraz koji se vremenom iznedrio u srpskom narodnom jeziku i postao prihvaćen.
Prema današnjem Rečniku Matice srpske, najpravilnije bi bilo reći: "Hristos vaskrse"! Pored toga dozvoljen je i arhaični, crkveni oblik "Hristos voskrese". Nikad nemojte reći "vaskrese"! Dakle, može samo "vaskrse", ili "voskrese".
Odgovor koji druga strana treba da izgovori je "Vaistinu Hristos vaskrse", ili "Vaistinu Hristos voskrese".
Prema Zakonu o radu, svi zaposleni imaju pravo da odsustvuju sa posla na dan praznika za koji je zakonom propisano da se ne radi, kao i da za to vreme ostvare pravo na naknadu zarade.
Ako mislite da je dovoljno da posle 21. marta (kada pada prolećna ravnodnevica) izađete napolje, pogledate u nebo, pronađete pun Mesec i na osnovu toga zaključite da ćete sledeće nedelje slaviti Vaskrs, grešite! Stvar je mnogo komplikovanija!
Na Veliki četvrtak, iz Hrama Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve najavio je da će Hristovo Vaskrsenje proslaviti u Pećkoj patrijaršiji, uprkos zabrani ulaska na teritoriju Kosova i Metohije iz maja prošle godine, poručivši da bez Boga nismo ništa, a s Njim postajemo učesnici večnog života.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U trenucima kada radosno kličemo „Hristos vaskrse!“, duša se najdublje osvećuje molitvom. Otkrivamo zašto je čitanje Akatista Vaskrsenju Hristovom najsnažniji način da istinski doživimo smisao Praznika nad praznicima.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", ruski svetac ostavio je zlatnim slovima zabeležen doživljaj Vaskrsa, koji anđeli pevaju na nebesima, a duša oseća na zemlji. Njegove reči o Vaskrsenju bude nadu, svetlost i istinsku radost večnog života.
Minut nakon što smo zakoračili u 20. april, Hram na Vračaru ispunili su plamenovi sveća, miris tamjana i glasovi vernika u sabornosti — potvrđujući da vera u vaskrslog Hrista nadilazi i tamu i vreme.
Pravoslavna crkva podseća vernike da se posle vaskršnje liturgije osvećuju darovi pripremljeni za prazničnu trpezu – od ofarbanih jaja do sira i mesa, kako bi u svoje domove uneli ne samo radost praznika, već i Božji blagoslov
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.