Tradicionalno se za Vaskrs farbaju jaja, a jedno od njih se odvaja sa strane kao čuvarkuća. U kontekstu Vaskrsa, bojenje jaja se prvi put pominju u 12. a u Srbiji u 16. veku.
Za Vaskrs se prekida i Veliki Vaskršnji post - koji je trajao od 3. marta do 19. aprila, a ukućani jedu obojena vaskršnja jaja. Atmosfera je praznična i vesela, jer se tog dana slavi najveće čudo, a pre obeda i sedanja za trpezu prva stvar koju ukućani treba da izgovore je tradicionalni pozdrav povodom Vaskrsa.
Shutterstock/Gabriel Preda RO
Vaskršnja jaja
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, pojašnjava kako se Vaskrs čestita.
- Kako kažemo, da je Hristos vaskrsao ili uskrsao? Vaskrsao, dabome! Zato je pravilnije da se kaže Vaskrs. I jedno i drugo se sada govori i ne kažem da je Uskrs nepravilno, ali je logično ako slavimo praznik vaskrsenja, da se on zove Vaskrs - objašnjava otac Radoslav.
A šta kaže pravopis srpskog jezika?
Vaskrs je srpskoslovenski oblik naziva praznika, koji pripada srpskom crkvenom i književnom jeziku, koji se do sredine XVIII veka upotrebljavao u svim krajevima pod upravom Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Sa druge strane, izraz "Uskrs" nije, kako mnogi smatraju, hrvatski izraz za Vaskrs, već je autentični, prilagođeni izraz koji se vremenom iznedrio u srpskom narodnom jeziku i postao prihvaćen.
Prema današnjem Rečniku Matice srpske, najpravilnije bi bilo reći: "Hristos vaskrse"! Pored toga dozvoljen je i arhaični, crkveni oblik "Hristos voskrese". Nikad nemojte reći "vaskrese"! Dakle, može samo "vaskrse", ili "voskrese".
Odgovor koji druga strana treba da izgovori je "Vaistinu Hristos vaskrse", ili "Vaistinu Hristos voskrese".
Prema Zakonu o radu, svi zaposleni imaju pravo da odsustvuju sa posla na dan praznika za koji je zakonom propisano da se ne radi, kao i da za to vreme ostvare pravo na naknadu zarade.
Ako mislite da je dovoljno da posle 21. marta (kada pada prolećna ravnodnevica) izađete napolje, pogledate u nebo, pronađete pun Mesec i na osnovu toga zaključite da ćete sledeće nedelje slaviti Vaskrs, grešite! Stvar je mnogo komplikovanija!
Na Veliki četvrtak, iz Hrama Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve najavio je da će Hristovo Vaskrsenje proslaviti u Pećkoj patrijaršiji, uprkos zabrani ulaska na teritoriju Kosova i Metohije iz maja prošle godine, poručivši da bez Boga nismo ništa, a s Njim postajemo učesnici večnog života.
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Nedoumicu je za čitaoce portala religija.rs rešio sveštenik Nenad Stojanović, navodeći šta smemo, a šta ne bi trebalo da radimo sa pokvarenim vaskršnjim jajima.
U vaskršnjem intervjuu episkop budimljansko-nikšićki ne ostaje nem na pitanja savremenog čoveka, već otvoreno i sa apostolskom smelošću ukazuje na duhovne zablude koje su nas, kao narod, dovele do duhovnog sloma i identitetskog posrnuća.
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.